StoryEditor
Životon je ‘mozart‘

Benkovčanin Božo Bačić napravio je pravu revoluciju na vinskoj sceni, od ničega došao je do nagrada: ‘Krupa je tukla, ali imam šampionski syrah‘

10. veljače 2021. - 20:34

Zovu ga Mozartom među vinarima zadarskog kraja koji su zadnjih 15-ak godina izazvali pravu vinsku revoluciju i od praktički nikakvog vinarstva od prije nekoliko desetljeća, došli do etiketa koje osvajaju i najprestižnije nagrade. On je Božo Bačić iz Podgrađa kod Benkovca, a vina koja proizvodi na svom OPG-u toliko su dobra da ostavljaju bez teksta i vinsku publiku i stručne ocjenjivače na natjecanjima.

Prošle je godine Božo dobro upamtio 2. svibnja. Toga dana zamračilo se nebo i navuklo krupu koja je u nekoliko minuta stukla i "obrala" 80 posto grožđa. Ali od onih preostalih 20 posto Božo Bačić je uspio napraviti vino koje je na nedavnoj smotri vinara sjeverne Dalmacije u Stankovcima osvojilo – šampionsku titulu.

Skromnog, a opet vrhunskog vinara posjetili smo na njegovu imanju u Podgrađu.

image
Božo Bačić: Ništa preko noći ne dolazi
 
Luka Gerlanc/Cropix

- Moja vinarska priča krenula je 2007. godine, tada sam zasadio značajnije količine vinove loze, a dvije godine prije toga trajale su pripreme terena jer se radi o kršu koji smo meljavom doveli u stanje plodnosti za trsove – kaže Bačić koji se do tada bavio povrtlarstvom, a jedno vrijeme bio je i autoprijevoznik.

U povrtlarstvu nisu imali mogućnosti za širenje zbog sezonskog karaktera proizvodnje, pa se vinarstvo pokazalo idealnim zbog cjelogodišnje proizvodnje i prodaje.

Vinograd u kamenu

- Vinogradarstvom se bavimo čitav život i mi i naši stari. Uvijek je to bilo za svoje kućne potrebe, ali ono što smo trebali naučiti bila je proizvodnja u većem obliku, za tržište. Učili smo kroz rad i spojilo se jedno s drugim. Bilo je i poticaja grada Benkovca u subvencioniranju sadnog materijala, a pripreme terena smo praktično sami odradili.

Zasadili smo ukupno 70 tisuća panja, od toga 27 tisuća syraha, 23 tisuće cabernet sauvignona i 20 tisuća sadnica merlota. U vinogradima radimo supruga, kćerka i ja, posla ima čitave godine jer se radi o većoj površini. Kad smo krenuli, sve je to bilo u povojima. Oslanjali smo se dijelom na struku, ali radilo se o kršnom terenu, vinogradima u kamenu, tako da je svima to bio novitet i morali smo učiti i ispravljati greške u hodu – kaže nam Bačić.

Danas proizvodi sortna vina. Ipak, sve ovisi o godini, ako nema dovoljno kapaciteta za jednu sortu, onda pribjegava kupažama. Osvojio je do sada pregršt nagrada i svaka je sama po sebi značajna jer se preko njih malo-pomalo otvarao put prema tržištu i kupcima. A to je zapravo i najteži dio posla – kako prodati vina.

- Mi nemamo stogodišnje tradicije u vinarstvu kao u sjevernim dijelovima Hrvatske, sve je to kod nas bilo u povojima tako da smo zapravo morali krenuti od nule. U Zadarskoj županiji postojale su velike vinarije Benkovac, Šibenik i Maraska Zadar, koje su sve tržne viškove otkupljivale.

image
Svoja vina Bačić najviše prodaje na kućnom pragu, ali prodaje i dosta grožđa jer nema dovoljne kapacitete podruma da bi sve količine grožđa preradio
Luka Gerlanc/Cropix

Privatnog buteljiranog vina nije ni bilo za tržište, tek se koncem dvijetisućitih počelo s kvalitetnim vinima iz zadarskog kraja - objašnjava Bačić.

- S nagradama se vina brže pročuju. Bum s vinima koje smo u Zadarskoj županiji napravili zadnjih desetak godina pročuo se i izvan našeg područja i više nismo anonimni. Pritom mislim na crna vina s kojima smo napravili iskorak, na bijelim vinima moramo još raditi. Nama je tradicija bila žutina, koju više nitko ne proizvodi osim možda za svoje potrebe - dodaje.

Prodaja na pragu

Svoja vina Bačić najviše prodaje na kućnom pragu, ali prodaje i dosta grožđa jer nema dovoljne kapacitete podruma da bi sve količine grožđa preradio. Godišnje uspije proizvesti 20-ak tisuća litara u normalnoj produkciji, po cijenama koje se kreću od 40 do 50 kuna po butelji od 0,7 litara.

Nešto je prodavao i restoranima, što je od prošle godine značajno stalo zbog situacije s koronavirusom. Na to se nadovezalo i spomenuto nevrijeme koje je lani poharalo upravo dio benkovačkog područja gdje su Bačićevi vinogradi, pa je uspio spasiti tek 20 posto uroda. Pa ipak, uspio je i od toga napraviti šampionsko vino.

- Bio je to jako mali prinos, nešto kasnija berba i odmah se pokazalo da je ono što je prerađeno vrhunsko. Izgubilo se na količini, ali se dobilo na kvaliteti. Svaka je godina neizvjesna i ne možete predvidjeti kakva će biti do kraja. Može krenuti dobro, a završiti loše. To je tako u vinogradarstvu – ističe Bačić.

image
U vinogradima radimo supruga, kćerka i ja, posla ima čitave godine
 
Luka Gerlanc/Cropix

Ono što je do sada primijetio je da naše tržište traži srednja vina, ne čak visokokvalitetna, jer je platežna moć ljudi takva da se ne gleda ekstrakvaliteta, već je važnije da cijena bude prihvatljivija. Zbog toga Bačićeve spašava prodaja grožđa jer na taj način dobivaju brže novac za pokrivanje tekuće proizvodnje. Da samo prodajem vino, bio bih u problemu jer se ne može prodati odmah, mada odležavanjem dobiva na kvaliteti.

- Ništa preko noći ne dolazi. Treba ulagati, stvarati i mučiti se da bi se uspjelo. Mi smo tako navikli i ništa nam nije strano niti teško. Bez puno rada nema ništa, ali tada dolaze i rezultati i priznanja. Mora sam proizvod govoriti o sebi. Ako imate vrhunsko grožđe, imat ćete i vrhunsko vino. To vam je čitava filozofija naših vina – zaključuje "vinarski Mozart" iz Ravnih kotara.

Aromatizirano vino za srebro na Decanteru

Jedne godine slador je bio toliko visok da ga refraktometar nije mogao izmjeriti pa nije znao što učiniti s takvim grožđem. Palo mu je na pamet da napravi desertno aromatizirano vino obogaćeno višnjom maraškom.

Poslao sam ga na Decanter, gdje je osvojio – srebrnu medalju. Ocjenjivači su bili oduševljeni i iznenađeni, bila im je to totalna nepoznanica, nešto novo. Ostavili su traga, ali nisu mogli dalje ići na ta natjecanja jer su im, kaže nam Božo iskreno, preskupa...

item - id = 1076842
related id = 0 -> 1122354
related id = 1 -> 1112580
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
10. rujan 2021 13:29