Prije dva tjedna, točnije 6. rujna, na tržnicu u ukrajinskom gradu Kostjantinivki sletio je projektil. Udar je bio grozan - poginulo je 15 osoba, među njima i jedno dijete, a njih 35 je ranjeno.
Nekoliko sati nakon udara ukrajinski su dužnosnici okrivili ruske snage za ovaj napad, a predsjednik Volodimir Zelenski nazvao ih je teroristima. Doista, kad se pogleda dosadašnji tijek rata, ruski projektil i granate mnogo puta su pogodili civilne ciljeve u Ukrajini, ponekad uzrokujući po nekoliko desetaka žrtava. I sama Kostjantinivka, koja se nalazi tek 27 km od Bahmuta, bila je u travnju ove godine metom takvog napada u kojem su granatirane kuće i predškola. Ubijeno je tada šest ljudi.
No, čini se da masakr u rujnu nije bio posljedica detonacije ruskog projektila, nego - ukrajinskog.
Šestero novinara The New York Timesa (John Ismay, Thomas Gibbons-Neff, Haley Willis, Malachy Browne, Christoph Koettl i Alexander Cardia) napravilio je veliku istragu toga masakra, skupili su mnoštvo dokaza, razgovarali s očevicima i stručnjacima i došli do zaključka da je projektil koji je izazvao žrtve ispaljen iz protuzračnog sustava Buk koji su koristile ukrajinske snage. Dakle, čini se da je riječ o greški s tragičnim posljedicama.
Grad blizu fronte
Prvo, valja napomenuti da se radi o području koje se nalazi tek dvadesetak kilometara od fronte - noć prije udara na tržnicu ruske snage granatirale su grad. Na lokalnoj Telegram grupi pojavile su se poruke u kojima se pisalo da Ukrajinci uzvraćaju paljbu iz grada samo nekoliko minuta prije udara na tržnicu.
Ukrajinske vlasti, piše NYT, isprva su htjele uskratiti pristup mjestu udara na tržnicu njihovim novinarima. Usprkos tome, oni su ipak uspjeli doći do mjesta tragedije, skupiti ostatke oružja koje je detoniralo te intervjuirati svjedoke. Glasnogovornik Oružanih snaga Ukrajine poručio je da sigurnosne službe istražuju incident te da o tome, u skladu sa zakonom, ne može dati više komentara.
Novinari NYT-a skupili su nekoliko dokaza koji upućuju na to da je projektil ispaljen s ukrajinske strane.
Smjer dolaska projektila
Prvo, snimke nadzornih kamera upućuju na to da je projektil prema tržnici doletio iz smjera sjeverozapada, dakle teritorija pod ukrajinskom kontrolom. Na jednom od snimaka vidljivo je kako četvero pješaka simultano okreće glavu prema nadolazećem zvuku i pritom se licem okreću prema kameri koja gleda u pravcu teritorija koji drže Ukrajinci. Štoviše, nekoliko trenutaka prije udara odraz projektila vidljiv je na šasiji dva parkirana automobila te se može zaključiti kako dolazi iz smjera sjeverozapada.
Bojna glava projektila detonirala je nekoliko metara iznad tla i raspršila metalne fragmente naokolo. Krater koji je nastao naknadnim udarom ostatka projektila u tlo, kao i oštećenja nastala oko točke detonacije također upućuju na to da je projektil doletio iz smjera sjeverozapada, kaže stručnjak za eksplozive kojeg je kontaktirao NYT.
Drugo, dokazi upućuju na to da je nekoliko minuta prije udara ukrajinska vojska lansirala dva projektila zemlja-zrak prema ruskim linijama iz grada Družkivke, koji se nalazi 15-ak kilometara sjeverozapadno od Kostjantinivke. Novinari NYT-a bili su u Družkivki kada su oko 14 sati čuli lansiranje jednog projektila, a potom nekoliko minuta kasnije i drugog. Jedan član novinarskog tima čak je tijekom glasovne poruke slučajno uspio i snimiti zvuk lansiranja prvog projektila, navodi NYT. U lokalnim Telegram grupama mještani su također zabilježili lansiranje projektila - drugog u točno 14:03, uz komentar da su bili "abnormalno" glasni.
Ovaj tajming odgovara mogućnosti da je jedan od tih projektila oko 14:04 udario u tržnicu u Kostjantinivki.
Lansiranje projektila iz smjera Družkivke potvrdila su još dva svjedoka za NYT, od koji je jedan rekao da je raketa išla prema Kostjantinivki. Lansiranje dva projektila u Družkivki potvrdio je i anonimni ukrajinski vojnik, navode novinari NYT-a.
Treće, novinari su otišli i na lokaciju malo izvan Družkivke na kojoj su vidjeli indicije da je tamo nedavno bila vojska - poput rovova, smeća i tragova koji odgovaraju onima velikog vojnog vozila - poput samohodnog lansera PZO sustava Buk. Osim tragova vozila, na toj lokaciji viđeni su i dijelovi spaljene zemlje, što je moguća posljedica lansiranja projektila. Analize satelitskih snimki ukazuju na nove tragove spaljenog tla na dan udara, piše NYT.
Fragmenti projektila
Četvrto, oštećenja i fragmenti na mjestu udara upućuju na to da je korišten projektil 9M38, kojeg koriste starije varijante sustava Buk, a koje u svojem sastavu imaju Oružane snage Ukrajine, ali i Ruske Federacije. Vlasti iz Kijeva su nakon udara tvrdile da je on počinjen projektilom ispaljenim iz PZO sustava S-300, a kojeg Oružane snage Ruske Federacije duže vremena koriste i za napada na ciljeve na zemlji. No, S-300 koristi drugačiju bojnu glavu od one koja je eksplodirala na tržnici u Kostjantinivki.
Novinari New York Timesa pišu kako fasade objekata najbližih udaru imaju rupice četverokutnih oblika, vjerojatno nastalih probijanjem fragmenata projektila koji su nalik kockici ili mini kvadru. Veličina i oblik tih rupa, kao i fragmenti oružja nađeni na mjestu udara, dovode do zaključka da potječu od projektila 9M38.
Jedan od reportera New York Timesa diljem Ukrajine bio je na lokacijama na koje su udarili projektili iz ruskih PZO sustava S-300 i Buk, kao na lokacijama udara projektila iz dva američka PZO sustava. I on kaže da oblik fragmenata te šteta koju su uzrokovali odgovaraju projektilu 9M38. Do istog zaključka došla su i dva neminovana stručnjaka za eksplozive koje je kontaktirao The New York Times.
Zašto je projektil, čiji je maksimalni domet 25 km, tako grozno promašio metu i udario na tržnicu u Kostjantinivki - nije poznato. Budući da je pao na udaljenosti od oko 15/16 km od mjesta lansiranja pretpostavlja se da je u njemu bilo još goriva koje je potom detoniralo pri udaru, što potencijalno objašnjava i tragove spaljenog tla.
Ova detaljna analiza The Ney York Timesa daje snažne argumente tvrdnji da su ukrajinske snage počinile fatalnu pogrešku, ili je došlo do nekog oblika tragičnog zatajenja projektila, zbog čega je nastradalo nekoliko desetaka ljudi. No, isto tako ne treba zaboraviti da do ovog nikad ne bi ni došlo da Ukrajina nije izložena agresiji ruskih snaga zbog čega je prisiljena braniti svoj teritorij i narod. A u ratu ovakvog opsega, koji nije viđen desetljećima, tragedije uzrokovane prijateljskom vatrom gotovo su neizbježne.