Amerika bira svojeg predsjednika. Republikanac Donald Trump ima priliku vratiti se u Bijelu kuću, a kandidatkinja demokrata Kamala Harris u njoj ostati. Ovaj put ne u ulozi potpredsjednice, nego prve žene koja je na izborima izabrana za američku predsjednicu.
Harris i Trump posljednjih tjedana vode mrtvu utrku. I bore se doslovno za svaki okrug i svaki glas ne bi li u fotofinišu osigurali pobjedu. Sa zebnjom se prate zadnje ankete, iz svih oružja napadaju suparnici i zdvaja oko toga hoće li tipovi s rogovima i krznom ponovno šetati Kongresom.
Ako pobijedi kandidatkinja demokrata, to će biti Trumpov politički kraj. Sa 78 godina i dva poraza za leđima, Amerika će ga konačno moći skinuti s vrata. Ako pobijedi Trump, Kamala Harris u povijesti će ostati zabilježena kao "slučajna" kandidatkinja. Koja je u američki izborni cirkus uletjela bez ikakvih predizbora. I tek nakon što je svima postalo jasno da vremešni Joe Biden može biti kandidat za dom umirovljenika. Nikako ne za prvog čovjeka najmoćnije države na svijetu.
Tko god da u utorak pobijedi, utjecat će presudno ne samo na SAD, nego i na čitav svjetski poredak.
Kada Trump postane uzor
– Svijet je danas povezanije mjesto nego što je ikada bio, pa ne čude ocjene po kojima su izbori u Americi važniji od predsjedničkih izbora u Hrvatskoj. Običnim građanima jasno je da je velika razlika hoće li se nastaviti politika koju je do sada provodio Biden ili će se ostvariti dio onoga što govori Trump – ističe u izjavi za Slobodnu Dalmaciju prof. dr. Dražen Lalić, jedan od najpoznatijih hrvatskih sociologa, koji dugo godina prati izbore u SAD-u.
Amerika je, upozorava on, na rubu građanskog rata. Razlike su velike i između ljudi i između država, kao i između većih i manjih gradova. I veliko je pitanje kako će to sve skupa završiti.
– Razlika između Kamale Harris i Donalda Trumpa je tijesna i to doista može otvoriti prostor za eskalaciju sukoba nakon objave rezultata – naglašava ovaj sociolog.
No Lalić tu vuče paralelu s Hrvatskom. A zaključci nisu nimalo ohrabrujući.
– Neki ljudi su s pravom upozorili da Plenković i Milanović već dugo sliče na Trumpa po grubom, nepristojnom javnom govoru i po totalnom nepodnošenju suparnika, kao i po nepriznavanju demokratskih uzusa. Ono što je Milanović učinio, da se kao predsjednik Republike kandidira za premijera, nečuveno je, a nečuvenih poteza kod Plenkovića bila je cijela serija. Riječ je o dvojici pubertetski nezrelih političara koji gledaju samo svoj interes – ističe Lalić.
Rat protiv elita
Milanović i Plenković, napominje naš sugovornik, pritom nisu jedini. Viktor Orban i Aleksandar Vučić također neodoljivo podsjećaju na Trumpa.
Lalić se sjeća scena kojima je prisustvovao 2016. na Trumpovim skupovima, gdje je dominirao bijes prema političkoj eliti. I na tome je, ostiče on, Trump najviše profitirao.
– Kažu da nije Trump stvorio kaos, nego je kaos stvorio Trumpa. Vodeće američke stranke već su se neko vrijeme odvojile od realnog života. S druge strane, Trump je taj kaos potencirao, pa i Biden sebi dopušta da kaže da su Trumpovi pristaše smeće. Ekonomija je inače najvažnija tema ovih izbora, a Kamalu Harris skupo bi moglo koštati to što je žena jer dio američkih birača, bez obzira jesu li republikanci ili demokrati, ne bi istrpio ženu, i to još pripadnicu manjine, za predsjednicu – ističe Lalić. U SAD-u, naglašava on, dominira narcizam. Ljudi imaju velike prohtjeve, a Trump je slika mogućeg uspjeha.
– Nikada nisam vidio više terenaca na jednom mjestu nego što ih je bilo na Trumpovu skupu. A onda sam iste te terence vidio ispred kockarnica. Neobrazovaniji se u većoj mjeri opredjeljuju za Trumpa. Oni ne mogu shvatiti povezanost između svijeta bilijardera koji podržavaju Trumpa, poput Elona Muska, i obećanja da će se Trump pobrinuti za običnog američkog čovjeka. Zar konačno i kod nas nije tako? Pa i u Hrvatskoj godinama vlada stranka koja prije svega protežira interese političke kaste koja radi u korist banaka, trgovačkih centara, telekomunikacijskih tvrtki i osiguravajućih društava, a istodobno prodaje priču da radi za interese običnog malog čovjeka – zaključuje Lalić.
Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić ocjenjuje da će izbor novog predsjednika odrediti i politika SAD-a na globalnoj razini. Pa i prema regiji zapadnog Balkana. Pri čemu je izvjesno da će Kamala Harris nastaviti liniju koju je pratila Bidenova administracija, dok s Trumpom dobivamo jednu veliku nepoznanicu.
– U ovom trenutku ne možemo biti potpuno sigurni kako će izgledati Trumpova politika na Balkanu. Vučić i Dodik žele da pobijediti Trump i jako su puno uložili u tu priču, no nisu sasvim sigurni što će njima ta pobjeda zapravo donijeti. Trump se tu može pokazati prilično nepredvidljiv – naglašava Avdagić.
Poraz Zelenskog
Europska unija uplašena je oko toga što bi Trumpova pobjeda donijela ne samo Uniji, nego i zapadnom Balkanu kao "mekom trbuhu" Europe.
– Znamo što je Trump činio u svojem prvom mandatu, no nitko ne može predvidjeti što će činiti sada. Tu su neke silnice jako bolne i nitko ne zna kako će to završiti. Svi oni koji se nadaju da će napraviti nešto u njihovu korist u to zapravo ne mogu biti sigurni – ističe Avdagić.
Ono što bi se sigurno moglo promijeniti ako pobijedi Trump jest politika prema Ukrajini.
– Tu će sigurno biti promjena. Bez obzira kakve će one biti i koliko će one biti brze, one neće biti dobre za politiku koju vodi Volodimir Zelenski. Donald Trump jednostavno nije sklon takvom pristupu i to nije dobra priča za zapadni okvir i on će se morati mijenjati – naglašava ovaj vanjskopolitički stručnjak.
Što se pak tiče Bliskog istoka, Izrael će, prema Avdagićevim riječima, moći računati na veću podršku nego što ju je imao.
– Podrška SAD-a Izraelu je konstanta, no ona će biti veća ako pobijedi Trump. U tom slučaju ne treba očekivati da se pitanje Gaze rješava humanitarno, kao što je to obećala Kamala Harris. Demokrati smatraju da se Gaza treba riješiti na jedan ljudski način. Trump pritom nikakvu moralnu obavezu nema – zaključuje Avdagić.
