Ako predsjednica Vlade Talijanske Republike Giorgia Meloni nakon nadolazećih izbora za Europski parlament, kako je natuknula, podrži aktualnu predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen i olakša joj ostanak na toj poziciji, mogla bi se etablirati kao prava briselska moćnica te talijanskim političarima omogućiti da konkuriraju za najvažnije pozicije u europskim institucijama - objavio je Reuters, ali posljednjih dana i niz drugih medija piše o usponu talijanske premijerke, piše Jutarnji list.
Koju progoni mračna prošlost, te joj otežava približavanje političkom mainstreamu koji upravlja Europskom unijom.
Jer kada je Giorgia Meloni preuzela vlast 2022., krajnje desničarske stranke diljem Europe pozdravile su njezinu pobjedu, očekujući da će nova vlada u Rimu slijediti nacionalistički program i boriti se protiv ‘briselske birokracije‘, termina koji koriste AfD, Viktor Orbán, Zoran Milanović i slično društvo.
No umjesto da se sukobi s elitama Europske unije, ona je i prijatelje i neprijatelje iznenadila bliskom suradnjom s Bruxellesom, predstavljajući se kao most između mainstreama desnog centra i vlastitog arhikonzervativnog tabora. Štoviše, njezin bi utjecaj mogao porasti nakon lipanjskih izbora za Europski parlament.
- Uvijek je to bila riskantna veza. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen provela je godinu dana udvarajući se desničarskoj talijanskoj premijerki Giorgiji Meloni kao potencijalnoj partnerici na europskoj sceni. Ali u posljednjih tjedan dana to joj je eksplodiralo u lice, piše Politico. Riječ je o već spomenutoj prošlosti najpoznatije talijanske političarke, predvodnice stranke Braća Italije.
Na primjer, što se tiče istospolnih zajednica, Giorgia Meloni je LGTB agendu nazvala ideologijom i tvrdila:
- Da prirodnim obiteljima, ne LGBT lobiju, da seksualnom identitetu, ne rodnoj ideologiji, da kulturi života, ne ponoru smrti!
Imala je svega 19 godina kada su je strani mediji prvi put intervjuirali dok se borila za izbornu kampanju u svom rodnom Rimu. Tada je francuskim novinarima rekla da je Benito Mussolini bio dobar političar jer sve što je radio, radio je za Italiju, iako će kasnije malo ublažiti ton govoreći da je diktator napravio "pogreške".
Na Hrvatsku je u prošlosti gledala iz tipične fašističko-revizionističke perspektive. Tako je 2014. godine na Facebooku 2014. napisala:
- Ispravila sam izvorni post u kojem sam napisala da zemalja članica EU ima 27. Zapravo ih je 28 od ulaska Hrvatske krajem srpnja. Nažalost, ne ide mi to u glavu. Može biti da sam uvijek bila protiv ulaska Hrvatske u EU bez povrata imovine talijanskim prognanicima, esulima. O povratku, izravnom, Istre i Dalmacije da i ne govorimo, napisala je tada.
- Braća Italije nisu fašistička stranka, ali su ideološki nasljednici postfašističke tradicije, objavio je ovih dana BBC uz podsjećanje kako je Giorgia Meloni prije izbora 2022. pokušala umiriti kritičare videoporukom u kojoj je rekla da je talijanska desnica ‘prepustila fašizam povijesti‘ i oštro je osudila gušenje demokracije i "sramotne protužidovske zakone".
Međutim, gospođa Meloni nije u potpunosti odbacila svoje naslijeđe: još uvijek koristi slogan "Bog, domovina, obitelj" iz fašističkog doba, upozoreno je u analizi BBC-ja.
Strah od ulaska takvih stranaka u institucije EU nije bezrazložan. U nedavnom izvješću koje je objavilo Europsko vijeće za vanjske odnose (ECFR) tvrdi se da su antieuropske populističke stranke na putu da se pojave kao ključni pobjednici nadolazećih europskih izbora. Predviđa se da će skupine Europski konzervativci i reformisti (ECR - tu je glavna Meloni) te Identitet i demokracija (ID) izaći kao glavni pobjednici izbora, s realnom mogućnošću ulaska u većinsku koaliciju prvi put u povijesti. Upravo rast te dvije skupine izaziva zabrinutost u europskim krugovima. Uostalom, i prema procjeni politologa Nina Galettija iz talijanskog odjela njemačke Zaklade Konrad-Adenauer, "Fratelli d‘Italia" će vjerojatno dobro proći na euroizborima. On pretpostavlja da bi čak mogli postati najveća pojedinačna nacionalna grupa u Europskom parlamentu ‘i time steći određenu snagu. Postat će faktor tijekom donošenja odluka", piše Jutarnji list.
Ali početkom ove godine je, na iznenađenje mnogih, Meloni odbacila svaki oblik suradnje s AfD-om na izgradnji paneuropskog saveza krajnje desnice.
- Između nas i AfD-a postoje nepremostive razlike, a to se posebice odnosi na odnose prema Rusiji, rekla je Meloni. Niti AfD-ovci ne odustaju: jedan od njihovih lidera Tino Chupalla prošli tjedan je poručio da ‘neće biti melonizacije AfD-a‘. Presvlačenje kaputa, rekli bismo u Hrvatskoj.
Usto, agencija Reuters je podsjetila da je Giorgia Meloni surađivala s Europskom komisijom, što se pokazalo ključnim u osiguravanju dogovora o reformi pravila EU o azilu nakon gotovo 10 godina neuspjelih pokušaja. Također je s Ursulom von der Leyen u tri navrata putovala u sjevernu Afriku, potpisujući sporazume s Egiptom i Tunisom koji su pridonijeli padu novih dolazaka u Italiju od 58 posto do ove godine, piše Jutarnji list.
Ključno, Meloni je nudila stalnu potporu Ukrajini i kritizirala Rusiju, za razliku od Marine Le Pen i Mattea Salvinija, koji tradicionalno imaju bliske veze s Vladimirom Putinom. Posljedica: Ursula von der Leyen nije isključila postizbornu suradnju s ECR-om, koji uključuje Braću Italije. Ali su socijalisti i liberali, koji su dio sadašnje vladajuće koalicije u Bruxellesu, zaprijetili da će joj uništiti drugi mandat ako odluči surađivati s Meloni ili ECR-om.
Osim toga, iako je Giorgia Meloni vodeća snaga u ECR-u, zastupnici poljskog PiS-a, na primjer, gotovo bi sigurno odbili podržati Ursulu von der Leyen jer je njihov domaći neprijatelj, premijer Donald Tusk, član Europske pučke stranke.
Izgleda da Giorgia Meloni ipak ima puno više protivnika nego saveznika u pokušaju da ovlada Europskom unijom kao što joj je to uspjelo u Italiji.