Rusiju je pogodio najsmrtonosniji teroristički napad u posljednjih 20 godina. Više od 133 ljudi je ubijeno, i još preko 100 ih je ozlijeđeno prilikom rock-koncerta u moskovskoj dvorani Crocus City u petak. Napadači odjeveni u maskirne uniforme otvorili su vatru, a potom bacili i eksplozivne naprave u prostoru zdanja koje je ubrzo zahvatio požar i urušio mu krov. Jedanaest osumnjičenih je privedeno, uključujući četiri osobe izravno uključene u oružani napad, izvijestila je ruska novinska agencija Interfax. Premda je Vladimir Putin na razne propagandističke načine pokušavao povezati krvoproliće moskovskih civila s Ukrajinom, to mu nije pošlo za rukom.
Afganistanski ogranak ISIL-a, ISIS-K, preuzeo je odgovornost za napad. Poznati su i kao Islamska država u provinciji Horasan. Dužnosnici Sjedinjenih Američkih Država potvrdili su autentičnost te teze, a navodno su i prije samog terorističkog čina obavijestili organe Ruske Federacije da se sprema masovno krvoproliće u njihovoj režiji.
Što su mogući motivi afganistanskog ogranka ISIL-a za napad na Moskvu? Datira li animozitet još iz davne sovjetske intervencije u Afganistanu ili je krvava odmazda nad nevinim civilima na moskovskom koncertu ipak nešto plićih korijena? ISIL-K zapravo znači Khorasan, što je ime drevnog kalifata u regiji koja je nekada obuhvaćala područja Afganistana, Irana, Pakistana i Turkmenistana. Ova džihadistička skupina je jedna od najaktivnijih današnjih podružnica ISIL-a.
Pojavila se u istočnom Afganistanu krajem 2014. godine, a činili su je uglavnom odmetnuti borci pakistanskih talibana i lokalne skupine odane pokojnom vođi ISIL-a Abu Bakr al-Baghdadiju.
ISIL-K u samo je deset godina stekao zastrašujuću terorističku reputaciju zbog niza svojih brutalnih djela. Radikalne i oštre metodologije nije lako razviti u oštroj konkurenciji čitave Islamske države, no njima je to itekako pošlo za rukom. Borci "Khorasana" potvrdili su autorstvo za napade ispred zračne luke u Kabulu u kojima je 2021. godine poginulo najmanje 175 civila, uz 13 američkih vojnika. Prethodno je, 2020. ISIL-K priznao i krvavi napad na rodilište u Kabulu u kojem su ubijene 24 osobe, uključujući trudnice, rodilje i bebe. U studenome iste godine izveli su i napad na sveučilište u Kabulu, ubivši pritom najmanje 22 nastavnika i studenata. U rujnu 2022. preuzeli su odgovornost i za smrtonosni samoubilački napad na rusko veleposlanstvo u Kabulu.
Lani je skupinu Iran okrivio za dva odvojena napada na veliko svetište u južnom Shirazu u kojima je ubijeno najmanje 14 ljudi, a više od 40 ozlijeđeno. Potpisuju i koordinirane samoubilačke bombaške napade u Iranu u siječnju ove godine koji su ubili gotovo 100 ljudi u gradu Kermanu na jugoistoku zemlje. Uglavnom, ne prezaju od ničega, pa ni od masovnih smaknuća nevine djece.
Rusija im je trenutno veći šejtan čak i od Amerike i Zapada. Primarni razlog tome je ruska intervencija u Siriji na strani Bašara al-Assada i Putinova borba protiv snaga Daesha (ISIL-a). Propagandističke akcije skupine protiv Vladimira Putina zadnjih su godina bivale sve agresivnije, kao i prozivke Rusije za ugnjetavanja muslimana. Od davne sovjetske intervencije u Afganistanu, preko dva ruska rata protiv muslimana u Čečeniji, pa do bliskih odnosa Moskve sa sirijskom i iranskom vladom – sve je pomalo pridonijelo zaključku ISIL-a K da je Putin kaur broj 1 i smrtni neprijatelj. Bliski odnosi Moskve s Izraelom također su anatema za ideologiju ISIL-a.
Čak su se i sudjelovanja Wagner grupe u ratovima protiv islamističkih grupa u dijelovima Afrike uklopila u takav mozaik njihovih strateških razdjelnica. Kao i ruski napori da uspostave dobre veze s afganistanskim talibanima, koji su trenutno ključni protivnik ISIL-a K u matičnoj zemlji.
Što dobiva afganistanska Islamska država izvođenjem i priznanjem masovnoga krvoprolića nevinih u Moskvi? Nadaju se očuvati reputaciju najsmrtonosnije i najbrutalnije džihadističke organizacije, ali i dokazati svoju jaku međunarodnu mrežu, sposobnu pokrenuti napade čak i na najbolje branjenim teritorijima pod ratnom pripravnošću, kakav je trenutno ruski državni prostor. Usmjeravajući agresiju i prema nacijama poput Rusa i Iranaca, a ne samo protiv Zapada, nastoje poručiti pobornicima i da su im svi neprijatelji islama jednako dohvatljivi. Operativni doseg ISIL-a K na globalnoj sceni time postaje sve dominantniji u odnosu na druge fundamentaliste. Strateški žele poručiti Putinu i da prestane poduzimati aktivnosti protiv ISIL-ovih krakova na Kavkazu i središnjoj Aziji.
Kako se boriti i protiv ovoga zla u jeku blokovskih podjela i susjedskih ratova u Europi, veliko je pitanje dok su borbu protiv terorizma Putinovi osvajački pohodi gurnuli u drugi plan. Velika koncentracija dostupnog oružja u Rusiji i oko nje jako olakšava operacije ove vrste. Mogući su i novi napadi u Rusiji, ali i drugdje, upozoravaju zapadni analitičari. Regruti ISIL-a K u Ruskoj Federaciji podrijetlom su mahom Tadžikistanci.
Moskva i drugi ruski gradovi bili su i ranije mete velikih terorističkih napada džihadističkih skupina. Čečenski borci uzeli su 2002. više od 900 ljudi kao taoce u moskovskom kazalištu Dubrovka, zahtijevajući povlačenje ruskih trupa iz Čečenije. Ruski specijalci upali su u kazalište pri čemu je 130 ljudi smrtno stradalo. Većina je ugušena plinom koji su snage sigurnosti bacile na čečenske borce. Najsmrtonosniji teroristički napad u Rusiji dosad bila je opsada škole u Beslanu 2004. godine, koju su također izveli pripadnici čečenske skupine tražeći neovisnost od Rusije: ubijene su čak 334 osobe, uključujući 186 djece.