Još uvijek se čekaju rezultati istrage koji bi trebali utvrditi točan uzrok pada helikoptera u kojem se nalazio iranski predsjednik Ebrahim Raisi. Ali to nije spriječilo teoretičare zavjere da već upiru prstom u navodne krivce nesreće koja je potresla cijeli Iran i širu regiju.
Raisi je bio predsjednik i potencijalni nasljednik vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija. Politički je dijelom napredovao i zahvaljujući zavjereničkoj kulturi u kojoj se istina stalno miješa s lažima i mitovima. Taj veo sumnje u kojem nije moguće razlučiti stvarnost od fikcije pogodovao je jačanju teokratskog autoritarnog režima, koji je 1979. zamijenio monarhiju, piše Jutarnji list.
"Raisijeva smrt stvorila bi krizu nasljeđivanja u Iranu. On i Mojtaba Hamenei, sin 85-godišnjeg vrhovnog vođe, jedini su kandidati o kojima se govori za nasljeđe. U iranskoj konspirativnoj političkoj kulturi, malo tko će vjerovati da je Raisijeva smrt slučajna", rekao je za Time Karim Sadjapour, suradnik pri Zakladi Carnegie za međunarodni mir.
odan tvrdolinijaškim krugovima
Raisi je karijeru započeo kao tužitelj u različitim provincijama i vrlo je brzo pokazao svoju odanost tvrdolinijaškim krugovima. Krajem 1980-ih bio je član "odbora smrti", skupine koja je po nalogu ajatolaha Ruhollaha Homeinija pogubila tisuće političkih zatvorenika bez suđenja. Otkako je 2021. izabran za predsjednika, u izborima koje je obilježila rekordno niska izlaznost, ugušio je prosvjede zbog smrti mlade djevojke, koja je ubijena jer nije htjela nositi hidžab, postrožio zakone o ćudoređu te zaoštrio odnose sa svjetskim silama zbog nastavka razvoja iranskog nuklearnog programa.
Iran se ne čini kao zemlja u kojoj predsjednici umiru slučajno. Ali to je i zemlja u kojoj se ruše zrakoplovi, zbog lošeg stanja infrastrukture i nemogućnosti korištenja rezervnih dijelova u međunarodno izoliranoj Islamskoj Republici. The Atlantic podsjeća da su u posljednjih nekoliko godina najmanje dva ministra i dva visoka vojna zapovjednika poginuli u sličnim nesrećama. Raisijev helikopter, koji je također prevozio iranskog ministra vanjskih poslova i dva visoka regionalna dužnosnika, prolazio je kroz planinsko područje obavijeno maglom. Incident je vrlo lako mogao biti nesreća. Ipak, sumnje će zasigurno nastaviti jačati. Slični zračni incidenti u kojima su poginuli visoki politički dužnosnici u Sjevernoj Rodeziji (1961.), Kini (1971.), Pakistanu (1988.) i Poljskoj (2010.) još su uvijek predmet nagađanja.
Enigma teheranskog vatrometa
Svaki službeni nalaz o uzroku nesreće u Iranu će biti otvoren za tumačenje, poput primjerice vatrometa koji je osvanuo u nedjelju navečer u Teheranu dok su spasilačke službe još uvijek tragale za helikopterom. Sigurno će se postaviti pitanje je li vatromet bio slavlje uoči praznika kojim se obilježava rođenje Imama Reze ili se slavi smrt Raisija, koji zapravo nije imao veliku podršku naroda, a ni političara. Od 88 milijuna Iranaca, podržavali su ga uglavnom režimski lojalisti, koji čine 20 posto ukupnog stanovništva.
Nesreća se dogodila dva mjeseca nakon što je Iran pokrenuo veliki napad raketama i bespilotnim letjelicama na Izrael, osvetivši se za izraelski zračni napad u kojem su u Siriji ubijena dva visoka iranska generala. Izrael je odmah reagirao i rekao da nije umiješan u smrt Raisija. Iako mjesto incidenta gdje se helikopter srušio, u blizini granice s Azerbajdžanom, otvara prostora za nagađanja, ipak je teško vjerovati da bi netko od iranskih manje prijateljski nastrojenih susjeda mogao biti umiješan u nesreću jer je vidljivost u tom području bila gotovo nikakva zbog guste magle, kiše i jakog vjetra.
Sada je pitanje tko će naslijediti iranskog predsjednika. Visoki izraelski dužnosnici objasnili su, da osim promjena unutar Irana, smrt Raisija neće imati utjecaja na njih jer odluke u vezi s Izraelom donosi vrhovni vođa ajatolah Hamenei. On je taj koji je donio ključne odluke o nuklearnom programu i kampanji terora protiv Izraela. U tom smislu, Raisijeva smrt neće ništa promijeniti za Izrael ni nabolje ni nagore, piše Jutarnji list.
