Za dva dvostruka ubojstva počinjena na Cetinju i Podgorici u obračunu kriminalnih klanova policija sumnjiči osobe koje su puštene iz pritvora jer sud nije donio prvostupanjsku presudu za ranija kaznena djela.
Prema Zakonu o kaznenom postupku, optuženiku se pritvor ukida ako sud u roku od tri godine od podizanja optužnice ne donese prvostupanjsku presudu.
Policija tvrdi da je zbog neizricanja prvostupanjske presude iz pritvora pušteno 70 pripadnika kriminalnih skupina, od čega polovica posljednjih godina, piše Radio Slobodna Evropa.
Iako sudovi pri donošenju rješenja o puštanju optuženika iz pritvora nad njima određuju nadzor, neki od optuženika u kratkom vremenu počine još jedno ubojstvo.
Posljednja ubojstva potaknula su optužbe na pravosudno-policijskim odnosima tko je odgovoran za višestruke povratnike u situaciji kada ponavljaju kaznena djela. Je li sud taj koji ne donese presudu u zakonskom roku ili policija treba nadzirati one koji u pritvoru čekaju prvostupanjsku presudu?
i ubojica i ubijeni pušteni iz pritvora
Bojana Malović iz Akcije za ljudska prava (HRA) kaže da je odgovornost podijeljena:
"Zato nam treba koordinirano djelovanje sve tri grane vlasti, a ne populističko prebacivanje odgovornosti kojemu svjedočimo".
Malović kaže da nakon puštanja optuženika iz pritvora sudovi najčešće određuju mjere poput zabrane napuštanja stana i mjesta boravišta:
"Provedbu prati policija. Međutim, elektronički nadzor, koji je ključan za učinkovitu kontrolu provedbe ovih mjera, još uvijek ne funkcionira. I to je apsolutna odgovornost Vlade. Također, policija nema ovlasti osobu koja prekrši mjeru nadzora odmah uhititi."
Naglašava da se to može promijeniti izmjenama zakona, tako da se među razlozima za određivanje pritvora navede i optuženikovo kršenje mjera nadzora.
Nakon dvostrukog ubojstva i trostrukog ranjavanja eksplozivnom napravom podmetnutom na Cetinju 20. lipnja ove godine, policija je priopćila da je počinitelj N.D. pritvoren pod optužbom za ubojstvo.
“On je 11. studenog prošle godine pušten iz pritvora jer nije donesena prvostupanjska presuda”, rekao je pomoćnik ravnatelja policije Lazar Šćepanović.
Tvrdi se da je član kavačkog kriminalnog klana.
Slično je bilo i nakon drugog dvostrukog ubojstva u Podgorici 6. studenog.
Šćepanović je naveo da je neposredni egzekutor Vuk Lalatović, koji je krajem svibnja ove godine pušten iz pritvora nakon tri godine zbog neizricanja prvostupanjske presude.
"Ova osoba je 2019. godine u Nikšiću počinila teško ubojstvo. Za ovo djelo su priloženi svi materijalni dokazi. I nakon tri godine je pušten iz pritvora i odmah je prekršio određene mjere nadzora", kazao je Šćepanović.
iz pritvora pušteno 70 pripadnika kriminalnih skupina
A ubijeni u tom slučaju Žarko Pejaković, optužen za više kaznenih djela, pušten je iz pritvora 25. listopada ove godine zbog nedonošenja prvostupanjske presude u roku od tri godine.
Lalatović je navodno škaljarski, a Pejaković kavački kriminalni klan. Ta dva kriminalna klana od 2014. su u nemilosrdnom sukobu oko prevlasti u trgovini drogom.
Prema crnogorskom pravosuđu najoštriji je bio ministar unutarnjih poslova Danilo Šaranović koji je objavio da je od 2018. do sada iz pritvora pušteno 70 pripadnika kriminalnih skupina zbog nedonošenja prvostupanjske presude.
Polovica ih je izašla iz pritvora u posljednjih godinu dana, tvrdi Šaranović.
Kako je rekao, posljednjih pet obračuna kriminalnih skupina dogodilo se neposredno nakon oslobađanja onih koji su ili umrli ili su bili počinitelji ubojstava.
"Sve iz istog razloga - neučinkoviti sudski procesi, odnosno zbog nedonošenja presuda", rekao je ministar policije.
Rekao je da je puštanje opasnih osoba gotovo svakodnevna pojava: "Uzalud se borimo protiv kriminala, kada pojedini suci nisu sposobni za tri godine donijeti presudu".
Za Sudbeno vijeće neprihvatljiva je ministrova izjava da su za procesuiranje kriminalnih skupina krivi isključivo suci koji u roku od tri godine nisu donijeli presude.
"Šest sudaca Posebnog odjela Višeg suda radi na 160 predmeta iz oblasti organiziranog kriminala i korupcije. Učinkovitost sudova nije zadovoljavajuća iz objektivnih razloga kao što su nedostatak sudaca, nedovoljan broj sudnica....” priopćilo je Sudačko vijeće.
ovlast za elektronički nadzor
I Bojana Malović iz HRA ističe da na učinkovitost Posebnog odjela utječu ozbiljna preopterećenost predmetima, loši tehnički i prostorni uvjeti za rad, ali i procesne zloporabe kojima branitelji često pribjegavaju:
"Sve to utječe na njihovu učinkovitost. Zbog toga se prvostupanjska suđenja često ne završe u roku od tri godine, što rezultira puštanjem optuženika iz pritvora."
Sudsko vijeće odbacilo je i tezu da je razlog kaznenih obračuna istek pritvora:
"Kada se optuženi pusti iz pritvora, određuju mu se mjere nadzora, zabrana napuštanja mjesta boravišta, što je bio slučaj s oštećenim u Podgorici, o izvršenju ovih mjera brine se Uprava policije", navedeno je u odgovoru.
Da mjere nadzora provodi policija, potvrdili su za RSE i u Ministarstvu pravde.
"Ministarstvo pravosuđa nije nadležno za izvršenje mjera nadzora, a odluke nadležnih sudova ne dostavljaju se Ministarstvu."
Na upit tko je nadležan za elektronički nadzor, rečeno je da Ministarstvo ima tu ovlast, ali samo u slučajevima pravomoćnih presuda, kojima je propisano da se kazna zatvora "izvršava u prostorijama osuđenikova boravišta".
Vladajući Pokret Europa sada (PES) premijera Milojka Spajića, kako bi premostio problem s puštanjem optuženika iz pritvora, predložio je da se umjesto tri godine od podizanja optužnice, optuženici mogu zadržati u pritvoru do pet godina.
"Kaznena djela kao što su organizirani kriminal, terorizam, ratni zločini su složena i zahtijevaju mnogo počinitelja, svjedoka, a često imaju i međunarodni karakter", izjavio je Vasilije Čarapić iz PES-a nakon dvostrukog ubojstva na Cetinju.
Međutim, pravni stručnjaci upozoravaju da bi produženje maksimalnog pritvora bilo protivno Ustavu Crne Gore, Europskoj konvenciji o ljudskim pravima i praksi Suda za ljudska prava, piše Radio Slobodna Evropa.
