Brojni su mediji, pa tako i portal Slobodne Dalmacije, prenijeli podatke o imovinskoj nejednakosti koju je potvrdila i nedavno objavljena Anketa o financijama i potrošnji kućanstva. Istraživanje je provela Hrvatska narodna banka (HNB) na uzorku od 4072 kućanstva. Pa smo tako doznali kako 10 posto najbogatijih drži čak 47 posto neto bogatstva u RH.
No, mnogima je ispod radara prošla više nego zabrinjavajuća činjenica: veliki broj hrvatskih kućanstava izuzetno je osjetljiv na potencijalnu krizu! "Preskakanje" samo jedne jedine plaće mnoge bi doslovno bacilo na koljena!
Sjećate se jedno vrijeme često spominjanog pojma prekarijata, odnosno prekarnog rada? E pa, upravo je o tome ovdje riječ! Podsjetimo, neologizam prekarijat se u sociologiji i ekonomiji koristi kao izraz za društvenu klasu koju sačinjavaju ljudi koje karakterizira egzistencijalna nesigurnost, pogotovo u slučaju gubitka zaposlenja i redovnog izvora prihoda, što dovodi do nedostatka materijalnog ili psihičkog blagostanja. I stalne neizvjesnosti, strahovanja da se ne ostane - bez posla. Jer bi to većinu od stabilnog života odvelo nekoliko "stepenica" nizbrdo.
I ovo je istraživanje potvrdilo da Hrvati vole štedjeti - u nekretninama.
Istraživanje HNB-a je, među ostalim, pokazalo kako polovica građana RH posjeduje imovinu manju od 70 tisuća eura. Prosječna vrijednost realne imovine iznosi 127.300 eura, a medijalna 75.900 eura, dok je prosječna vrijednost financijske imovine 4200 eura, a medijalna 500 eura. Očekivano, najveći udjel u imovini zauzimaju nekretnine. Usporedba s državama u kojima se koristi euro te odabranim zemljama EU-a pokazuje kako je udio vrijednosti glavne stambene jedinice, koji dominira u ukupnoj vrijednosti realne imovine u svim promatranim zemljama (i europodručju), u Hrvatskoj u 2021. dosegao 69,1 posto, što je iznad prosjeka europodručja (58,6 posto). Po dominaciji nekretnina u imovini predvodi Češka s udjelom vrijednosti glavne stambene jedinice od 75,1 posto, prenosi Lider.
Istodobno, iako je vrijednost duga zaduženih kućanstava u odnosu na prethodni val veća, i medijalna (2600 eura) i prosječna (11.400 eura) vrijednost duga zaduženih kućanstava u Hrvatskoj i nadalje su znatno manje nego u europodručju (gdje medijalni dug iznosi 30.400 eura, a prosječni 78.300 eura). Hipotekarni dug čini oko 64 posto ukupne vrijednosti duga hrvatskih kućanstava, s procijenjenom medijalnom vrijednošću od 21.200 eura, dok se preostalih 36 posto vrijednosti ukupnog duga odnosi na nehipotekarni dug, koji posjeduje 26,5 posto kućanstava i čija medijalna vrijednost iznosi 1.600 eura.
Procijenjeno neto bogatstvo kućanstava u Hrvatskoj povećalo se između dviju HNB-ovih anketa iz 2017. i 2021. godine.
– Na rast vrijednosti neto bogatstva kućanstava najviše je utjecao rast vrijednosti realne imovine, dok je utjecaj pada vrijednosti financijske imovine i rasta duga bio znatno manji. Istodobno je neto bogatstvo europodručja raslo intenzivnije nego u Hrvatskoj, čime se razlika između neto bogatstva kućanstava u Hrvatskoj i onih u europodručju gotovo udvostručila – navodi se u istraživanju.
No, ono što sa socijalnog aspekta daleko najviše brine je spoznaja da su kućanstva u Hrvatskoj izrazito financijski nezaštićena, tj. ranjiva: polovina kućanstava u obliku likvidne imovine "uštedjela" je samo 0,9 posto ili manje godišnjeg dohotka.
Izraženo u odnosu na mjesečni bruto dohodak kućanstava, polovina kućanstava u Hrvatskoj ne bi u slučaju potpunoga gubitka dohotka na osnovi likvidne imovine mogla održavati svoj životni standard niti mjesec dana, dok je na razini europodručja to razdoblje tri mjeseca – kaže se među ostalim u istraživanju HNB-a.
