Dio građana koji otplaćuju kredite uz promjenjive kamatne stope već početkom srpnja dobit će prve povećane rate kredita, potvrdili su nam to iz Hrvatske narodne banke, doznaje Net.hr.
Riječ je o kreditima vezanim uz nacionalnu referentnu stopu (NRS) i odnosi se na oko 76.000 stambenih kredita te oko 110.000 gotovinskih kredita.
Iz HNB-a pojasnili su zašto i koliko će se rate povećati: "Kretanje kamatnih stopa na postojeće stambene kredite razlikuje se od stopa na nove kredite. Naime, među referentnim parametrima koji se koriste u kreditima s promjenjivim kamatnim stopama dominira nacionalna referentna stopa (NRS), koja je počela rasti krajem prošle godine. Tako je šestomjesečni NRS1, koji je najzastupljeniji referentni parametar, u prvom tromjesečju 2024. iznosio 0,34 posto, odnosno bio je za 0,3 postotna boda viši nego u trećem tromjesečju lani. Taj porast odražava tendenciju rasta troška izvora financiranja banaka u uvjetima rasta udjela oročenih u ukupnim depozitima."
HNB očekuje da će NRS i dalje rasti, zato će i kamatne stope kredita koje ga imaju u svojoj bazi rasti i to se očekuje u drugoj polovici ove godine.
Svaka banka za sebe odlučuje kad će povisiti kamate, ali novi NRS objavljen krajem svibnja, a prva povećanja vjerojatno se mogu očekivati od početka srpnja, navode iz HNB-a. Postupno će do kraja godine to učiniti sve banke.
Povećanje rata od pet posto
U HNB-u su napravili i simulaciju koliko će rate porasti. "U scenariju porasta NRS-a za 70 baznih bodova (koliko je krajem 2023. iznosila razlika prosječne kamatne stope na kredite ugovorene uz NRS i zakonskog ograničenja), za 80 posto kreditnih partija stambenih kredita ili njih oko 76 tisuća kamatna stopa može se promijeniti u idućih godinu dana, te za 99 posto partija nestambenih kredita ili njih oko 110 tisuća trošak otplate kredita bi porastao manje od 5 posto", navode u HNB-u.
Kada se to prevede u eure, nestambeni krediti porast će za tri eura, a stambeni krediti do 7 eura.
"S obzirom na to da se do sada NRS povećao za manje od polovice simuliranog porasta kamatnih stopa, rate navedenih kredita mogle bi porasti proporcionalno tome", ističu u HNB-u.
Osvrnuli su se i na postojeće kredite uz promjenjivu kamatnu stopu vezane uz Euribor, kojih je znatno manje. "Te kamatne stope nisu za sada uopće rasle zbog primjene zakonskog ograničenja. Pa kada bi Euribor i pao, ne može se očekivati smanjenje kamatnih stopa. Upravo suprotno, ako se zakonska granica poveća, ti bi krediti mogli nešto i poskupjeti", ističu u HNB-u.
Dakle, i tu slijedi povećanje rata.
Dodaju i to da je HNB posljednjih godina radio na što većoj zaštiti klijenata od rizika kamata te su banke proširile ponudu kredita s fiksnim kamatnim stopama koje donose sigurnost da se rate kredita neće mijenjati. Zato danas dvije trećine stambenih kredita ima neki oblik zaštite – fiksne stope ili promjenjive stope s ugovorenim početnim razdobljem fiksiranja (3 ili 5 godina, ponekad i 10 godina).
Zaštita od rizika kamata
"Također, tijekom 2022. godine oko 6.000 potrošača, a 2023. oko njih 500, je fiksiralo svoje kamatne stope i uglavnom onih s kreditima vezanima uz Euribor. Konačno, kamatne stope na nove stambene kredite i dalje su za gotovo čitav postotni bod iznad kamatnih stopa na postojeće kredite", ističu u HNB-u.
Tako su kamatne stope na nove kredita 3,9 posto, a na stare su 3 posto.
"Tako da će potrošači sa ‘starim‘ kreditima zapravo i nakon ovog povećanja još uvijek biti u donekle ‘povlaštenoj‘ poziciji u odnosu na one koji sada podižu kredit", napominju u HNB-u.
U nastavku iz HNB-a pojasnili što se događa na tržištu kamatnih stopa te su rekli da su se pojedine tržišne kamatne stope već unaprijed ugradile lipanjsko smanjenje kamatnih stopa Europske središnje banke (ESB), a na to su onda reagirale i kamatne stope banaka na nove kredite.
"Primjerice, kamatne stope na gotovinske nenamjenske kredite u Hrvatskoj najvišu su razinu dosegnule na početku 2024. godine (6,3 posto u siječnju 2024.), od kada se postupno smanjuju pa su u travnju iznosile 6,1 posto. Kamatne stope na stambene kredite pokazuju naznake stabilizacije, iako još ne i smanjenja, pa su se stambeni krediti u travnju odobravali uz kamatnu stopu od 3,9 posto, slično kao krajem prošle godine. Naime, novi stambeni krediti se uglavnom odobravaju uz fiksne kamatne stope koje bliže prate dugoročne tržišne stope poput prinosa na državne obveznice i ne reagiraju snažno i trenutno na promjenu kratkoročnih kamatnih stopa. Stoga se ni ublažavanje stupnja restriktivnosti monetarne politike, odnosno lipanjsko smanjenje ključnih kamatnih stopa do sada nije odrazilo na njih, niti se može očekivati znatniji utjecaj", ističu iz HNB-a.
Pitali smo i banke mogu li se i kada očekivati porasti rata na postojeće kredite.
Iz Erste banke još ne žele prognozirati hoće li se anuiteti mijenjati, ali su naveli da kamatne stope najviše ovise o potezima prvenstveno Europske središnje banke koja je podigla referentne kamatne stope zbog visoke inflacije i neizvjesnosti zbog rata u Ukrajini.
Na kamate utječe inflacija i rat u Ukrajini
To se prelilo i na Hrvatsku, ali iz Erste banke napominju da je to bilo blaže nego u drugim usporedivim zemljama, naročito u zemljama koje su izvan Eurozone.
"Hrvatska zbog ulaska u monetarnu uniju (uvođenje eura) koristi integracije praktičnog ukidanja valutnog rizika te doprinosa smanjenju premije na rizik, kao i činjenicu da je bankarski sustav u Hrvatskoj već od ranije visoko likvidan", ističu u Erste banci.