Gotovo zvuči nevjerojatno, ali je istinito.
Iz izvanredno dobro obaviještenog izvora unutar KBC-a Zagreb (Rebro) u najvećoj hrvatskoj bolnici, a time i najznačajnjioj hrvatskoj bolnici, jučer, prvog dana štrajka Sindikata "Zajedno" nije otkazana niti jedna radiološka pretraga, kao što i niti jedan pacijent nije vračen neobavljena posla sa vađenja krvi.
- Kod nas je sve radilo, a za istaknuti je, kako je na Rebru u štrajku samo 36 djelatnika, što je oko 0,5 posto ukupno zaposlenih u našoj bolnici (zaposleno oko 6000 ljudi). U Splitu je malo gore, jer se tamo u štrajk aktivirao veliki broj inžinjera radiologije, rekao nam je naš izvor sa Rebra koji je želio ostati anoniman.
Ni u KBC- u Rijeka nije bilo otkazivanja radioloških pretraga, kao ni laboratorijskih pretraga, saznajemo iz ravnateljstva te bolnice.
U ponedjeljak su na četiri radilišta riječke bolnice u štrajku bila 42 djelatnika, dok ih je u utorak bilo 44. U KBC-u Rijeka u Sindikatu "Zajedno" ukupno je učlanjeno oko 150 djelatnika, od kojih mnogi od njih podržavaju štrajk, ali rade. Ipak, ta brojka je minorna u odnosu na ukupan broj zaposlenih u riječkoj bolnici koji je veći od 3500 djelatnika.
S druge strane, kako doznajemo iz Ministarstva zdravstva (MIZ) jučer je na nivou cijele Hrvatske odgođeno 37 CT-a (od toga u Splitu 28) i 15 CT pregleda u kontekstu nacionalnih preventivnih pregleda, 94 MR-a (u Splitu 52), ukupno 99 rendgen pretraga, 27 mamografija i 86 mamografija iz nacionalnog preventivnog programa. Nije riječ o ukupno velikoj brojci, ali svaki pregled koji je odgođen je bitan.
Istovremeno, učinci štrajka Sindikata "Zajedno" u KBC-u Split već se vide nakon prvog dana i oni su puno veći nego u KBC-ima Zagreb i Rijeka, jer su kod njih nula.
A tek je počelo i nitko ne zna koliko će trajati...
Bukti štrajk, štrajkaši ne rade, pacijenti ih vrijeđaju, a dogovora nema na vidiku
Tako su u splitskoj bolnici u ponedjeljak ukupno otkazane 172 radiološke pretrage. Veliki broj pacijenata je ostao "ispred vrata" zbog štrajka i oni će u nekom novom terminu, koji će biti tko zna kad i tko zna gdje, biti "pretraženi" radiološkom pretragom.
Dakle, na Kliničkom zavodu za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju otkazane su 92 klasične radiološke pretrage, 28 CT-ova i 52 MR (magnetska rezonancija) pretrage. Ako se zna da se na MR pretrage čeka najduže, ponekad i po nekoliko mjeseci, jasno je na kakav su problem naišli ljudi koji su ih trebali obaviti.
- I danas smo u 10 sati bili ispred ulaza u KBC Split i to ćemo uraditi i u srijedu, odnosno svakog dana štrajka, da javnost čisto "podsjetimo" da smo tu i da naš problem, odnosno naši zahtjevi još nisu riješeni, rekao nam je Filip Kurtović, povjerenik Sindikata "Zajedno" za KBC Split.
A, prvi dan štrajka je i u ostatku hrvatske prouzročio probleme.
- MIZ-u očigledno ništa ne znači što se pretrage otkazuju, jer još uvijek ništa konkretno nije napravljeno da se štrajk okonča i da se svi vratimo na svoja radna mjesta, rekao nam je Krunoslav Kušec, predsjednik Sindikata "Zajedno".
Prvog dana štrajka, u ponedjeljak, u glavi i u ušima nam je "zazvonila" jedna rečenica koju su štrajkaši neprestano ponavljali. "Spremni smo čim štrajk završi ostajati duže na našim radnim mjestima, raditi prekovremeno, kako bi sve zaostatke odradili i kako bi naši pacijenti u što kraćem roku ostvarili svoje pravo na zdravstvenu zaštitu." Stoga nas je zanimalo, pa smo priupitali Krunoslava Kušeca, očekuju li oni da im se plate i ti prekovremeni sati, koje bi nakon završetka štrajka odrađivali, a koji su bili potrebni zbog "nerada" u štrajku.
Mnogi su iskorištavali štrajk
- Svaki prekovremeni sat se mora platiti, a za štrajk nije kriv Sindikat "Zajedno" već MIZ i Vlada RH koji nisu slušali naše zahtjeve i naše probleme, zbog kojih smo i krenuli u štrajk, rekao je Kušec.
Kako nam kazuje predsjednik Sindikata "Zajedno" mnogi su iskorištavali štrajk, pa su u bolnice dolazili sa uputnicama na kojima je pisalo hitno, iako za hitnoćom tih pacijenata nije bilo nikakve potrebe.
- Eto, neki su zlorabili štrajk, samo kako bi bili podvrgnuti pretrazi. Inače, moram istaknuti da smo imali dosta pritužbi od naših članova da ih se prisiljava da rade i da im se prijeti otkazom. Najviše takvih pritužbi je bilo iz Sanitetskih prijevoza, istaknuo je Kušec.
Upitali smo Kušeca, koji je prvostupnik sestrinstva/tehničar sa višom stručnom spremom, kolika je njegova osnovna plaća u Hrvatskoj, a kolika bi bila u Njemačkoj da tamo radi? Također nas je zanimalo kolika bi plaća bila zadovoljavajuća, u tom segmentu zdravstvene zaštite, da ljudi ne bi "bježali" raditi iz Lijepe naše u inozemstvo.
- Moja osnovna plaća je 1300 eura, dok bi u Njemačkoj bila 2300 eura. Osnovna plaća koja bi zadržala zdravstvene djelatnike u sustavu zdravstva je 1800 eura neto, zaključio je Krunoslav Kušec.