StoryEditor
Hrvatskaostali bez moći

Prošlo je vrijeme kad su se političarima tresle gaće od odluka Povjerenstva za sukob interesa: Danas su im ruke vezane, zbog čega su obustavljeni i neki ‘osjetljivi‘ predmeti

Piše Anita Belak Krile
20. rujna 2021. - 23:07

Nekad su se od odluka Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, političarima tresle gaće. Povjerenstvo je neprestano puhalo za vrat Pantovčaku, Banskim dvorima, tražili su se računi s putovanja u SAD kao i oni stranačkih odlazaka na međunarodne konvencije na državni račun i državnim avionima, mnoge su političke karijere krenule nizbrdo nakon što je Povjerenstvo presudilo da su bili u sukobu interesa.

Među kapitalcima pamtimo i Tomislava Karamarka, nekadašnjeg šefa HDZ-a, koji je sletio zbog afere Konzultantica. Kasnija je dobio presudu protiv Povjerenstva, no za njegov povratak je bilo kasno.

Zakon o sprječavanju sukoba interesa bio je dosta važan uvjet za ulazak Hrvatske u Europsku uniju, pa je i Povjerenstvo imalo širok prostor za djelovanje. No, to je bilo nekada.

Sad se može reći kako je ovo tijelo svedeno na mrtvo slovo na papiru ili kako je izjavila njegova bivša predsjednica Dalija Orešković, „eutanazirano onoga trena kad je Ustavni sud donio odluku o predmetu Tomislava Karamarka”.

Uz to upravni sudovi ukinuli su niz odluka u kojima je Povjerenstvo utvrdilo povredu načela djelovanja, primjerice odluku da je Andrej Plenković povrijedio načela djelovanja zbog imenovanja svog vjenčanog kuma Igora Pokaza za hrvatskog veleposlanika u Ujedinjenom Kraljevstvu. Zagrebački Upravni sud presudio je u korist premijera i u "slučaju Helsinki", gdje je Povjerenstvo utvrdilo da Plenković nije dostavio tražene dokumente o tome tko je platio put HDZ-ovoj delegaciji na stranački skup Europske pučke stranke u Finsku. Na sudu je pala odluka Povjerenstva protiv bivšeg čelnika SDP-a Davora Bernardića, koji je 2014. primio stipendiju privatne škole Cotrugli vrijednu 263.000 kuna u vrijeme dok je bio saborski zastupnik i predsjednik najveće gradske organizacije tada vladajuće stranke.

image
Zdravko Marić, ministar financija
HANZA MEDIA

Budući je zbog odluka Upravnog suda blokiran niz postupaka Povjerenstva protiv najviših dužnosnika, poput onih u predmetima „Borg“ ili „Agrokor“, u slučaju premijera  Plenkovića ili predmeta odlaska predsjednika Zorana Milanovića albanskom premijeru Ediju Rami 12. i 13. kolovoza prošle godine, u tom tijelu tvrde da su ima vezane ruke. Objavili su stoga kako do daljnjega nemaju ovlasti pokretati postupke protiv državnih dužnosnika za povredu načela poštenog i vjerodostojnog obnašanja javne dužnosti definiranih u članku 5. Zakona o sprečavanju sukoba interesa.

Pojasnili su i kako su zbog sudskih presuda primorani privremeno odustati od vođenja već pokrenutih postupaka po članku 5. te su se obratili DORH-u u nadi da će oni od Vrhovnog suda zatražiti preispitivanje odluke. Vrhovni sud može pokrenuti postupak izvanrednog preispitivanja presuda Upravnog suda, no pitanje je hoće li to i učiniti.

Šefica Povjerenstva Nataša Novaković očekuje da će se situacija riješiti za otprilike godinu i pol. „U nekom drugom sastavu Povjerenstva ćemo moći eventualno ponovno otvarati ove predmete, u ovom zasigurno ne. Ako DORH to ne učini, ako izvanredni pravni lijek ne uputi Vrhovnom sudu to znači da smo gotovi', rekla je.

Uz premijera, obustavljeni su i predmeti protiv ministra financija Zdravka Marića, čelnika Mosta Bože Petrova i nekadašnje ministrice financija Martine Dalić, koji su se pod povećalom Povjerenstva također bili zbog slučaja "lex Agrokor".

Dalija Orešković, bivša predsjednica Povjerenstva i sadašnja saborska zastupnica Centra, smatra pak kako je obustava postupka protiv Andreja Plenkovića, Zdravka Marića i Martine Dalić pogrešan korak kojim je Povjerenstvo priznalo svoju kapitulaciju pred političkim nasrtajima koruptivne vlasti.

„Sva tri predmeta mogla su se tijekom postupka na temelju prikupljenih podataka i dokumentacije prekvalificirati u počinjenje zabranjenog djelovanja, a ne samo kao povreda načela. U tom slučaju bi se predsjedniku Vlade i ministrima koji su bili članovi grupe Borg mogle izreći sankcije na temelju odredbi onih članaka zakona koji sa stanovišta sudske praske nisu sporni, kaže nam Dalija Orešković.

Povjerenstvo je trebalo davnih dana prepoznati da se nalazi pod političkim udarom, smatra ona, te je trebalo ojačati svoju ulogu, a ne samo pridonositi svom slabljenju.

image
Dalija Orešković
Damjan Tadic/Cropix

„To su mogli postići da su brže i oštrije rješavali predmete koji se odnose na visokopozicionirane dužnosnike, a tamo gdje su za to bili ispunjeni uvjeti trebali su pribjegavati pravnoj kvalifikaciji počinjenja nekog od zabranjenih djelovanja iz članka 7., kod kojih postoji i mogućnost izricanja sankcije umjesto da su u svim situacijama pribjegavali blažoj kvalifikaciji povrede načela iz članka 5., za što se po zakonu ne mogu izreći sankcije – napominje Orešković.

No, veli kako eutanazija Povjerenstva nije samo njihov poraz. „Za propast ovog važnog antikorupcijskog tijela nije kriva samo hadezeova vlast, već dio odgovornosti nosi i čitava politička i pravna scena koja je previše pasivno promatrala kako iz godine u godinu Povjerenstvo potiho nestaje i slabi. Bilo je jasno od odluke Ustavnog suda u predmetu Tomislava Karamarka u srpnju 2019.g., da će upravni sudovi početi bojati svoje vlastite ranije sudske prakse i da će je, bez opravdanih razloga početi mijenjati sukladno pogrešnoj retorici Ustavnog suda. Na to sam upozoravala od samog početka, pa smatram da se sada nitko ne treba čuditi što je do svega ovog i došlo – objašnjava.

Kaže nam kako Povjerenstvo ne smije dopustiti da ostavi dojam nepotrebne i neuspješne institucije čiji članovi nemoćno čekaju istek svog mandata.

„Žao mi je što nisu uložili više energije u rješavanje predmeta Zdravka Marića, u okviru tumačenja i standarda ostvarenih u ranijoj praksi. Naime, njegovo ljetovanje na jahti poduzetnika s kojim se upoznao i sprijateljio tek nakon što je postao ministar, treba kvalificirati kao čisti primitak nedopuštenog dara. Ukoliko i taj predmet ostane u kvalifikaciji povrede načela, to će predstavljati bijeg od odgovornosti ove, nekad značajne antikorupcijske institucije- zaključila je Dalija Orešković.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
21. siječanj 2022 13:49