I dok pilot-projekt preventivnih zdravstvenih pregleda dobro napreduje u Osječko-baranjskoj županiji, odnosno u Osijeku, gdje se tom projektu odazvalo pola od 50 do 60 pozvanih liječnika, dotle u Splitu, odnosno Splitsko-dalmatinskoj županiji, još nije ni krenuo, unatoč činjenici da je prije tri tjedna održan sastanak predstavnika Doma zdravlja SDŽ, dijela liječnika Doma zdravlja (DZ) i ljudi iz Ministarstva zdravstva.
Ovaj projekt u Splitu još nije zaživio jer nema interesa liječnika da sudjeluju u njemu, odnosno nema dovoljno liječnika koji bi pregledali onih 200 odabranih pacijenata koji više od dvije godine nisu bili kod svojih obiteljskih liječnika i koji će u sklopu ovog pilot-projekta biti pozvani na preventivni pregled.
Gdje si, Hipokrate?
Baš tako je i Hipokrat radio.
Tko zna, možda se liječnici iz Splita jave sada kad se zna cijena njihova rada (tako je radio i Hipokrat), koja će, po riječima dr. Tomislava Benjaka, koordinatora ovog pilot-projekta, biti između 50 i 60 eura po timu (liječnik i medicinska sestra), i to po jednom pregledu. Znači, ako jedan tim pregleda 50 pacijenata, zaradit će između 2500 i 3000 eura.
– Odmah nakon sastanka u Splitu zamoljeni su svi kolege koji su zainteresirani da nam se jave. Do danas se iz Splita javilo njih troje ili četvero koji su pristali raditi, što je zaista mali broj. No možda se jave sada, kad se zna cijena rada.
I u Rijeci nije bilo nekog interesa, barem do sada.
Za Split je bilo planirano 30-ak liječnika i svaki od njih trebao bi pregledati šest do sedam pacijenata, budući da smo planirali njih 200 pozvati na pregled. Smatram da troje ili četvero liječnika iz Splita ne mogu kvalitetno, u kratkom roku, obaviti svih 200 pregleda, no ako ih se ne bude više javljalo, bit ćemo prinuđeni njima ponuditi da odrade taj posao. Ako oni budu mogli pregledati sve te pacijente, onda neće biti problema – rekao nam je dr. Benjak.
Inače, na pozivni sastanak u Splitu, koji je upriličen prije tri tjedna, bio je pozvan 31 liječnik, a sastanku se, što online, što osobno, odazvalo njih sedam-osam.
– Iznenadio me je ovako mali broj odazvanih liječnika. Da je odaziv bio veći, svi ti preventivni pregledi završili bi se unutar najviše mjesec dana, prije ljeta, a ovako, ako odaziv ne bude veći, to će potrajati – rekao nam je dr. Marko Rađa, ravnatelj DZ-a SDŽ.
I dok ovaj pilot-projekt još nije ni zaživio na cijelom području RH jer za njega u nekim dijelovima očigledno nema interesa onih koji bi trebali pregledavati ljude, dotle je na “scenu” već stupio novi pilot-projekt Ministarstva zdravstva.
Obrada u tjedan dana?!
Sad je aktualan pilot-projekt sustava za brzu obradu onkoloških i onkološko suspektnih pacijenata, koji bi trebao zaživjeti početkom srpnja. Taj je projekt vrijedan 3,8 milijuna eura, a za sve je pretrage dovoljna jedna uputnica. Tako mediji u RH pišu kako će pacijenti sa sumnjom u rak biti obrađeni u tjedan dana. A to je ne gotovo nemoguće, nego je nemoguće.
Da bismo čitateljima objasnili kako je to nemoguće, navest ćemo samo jedan primjer.
Dakle, žena koja napipa sumnjivu tvorevinu na dojci treba otići na radiologiju kako bi joj snimili tu dojku. Odnosno, dan nakon što opipa sumnjivu tvorevinu treba uzeti uputnicu za radiologiju.
Sljedeći, dakle drugi dan dolazi na radiologiju i dobiva termin za UZV dojke u roku od najviše pet dana. Peti dan, dakle sedmi dan od “pipanja” izrasline, obavi UZV dojke, i ako se na UZV-u vidi nešto sumnjivo, preporučuje joj se punkcija ili biopsija. Tu punkciju ili biopsiju ne obavi odmah, nego za tri ili četiri dana, dakle 10. ili 11. dan nakon što opipa kvržicu.
Nakon što joj je napravljena punkcija, nalaz se čeka još dva do tri dana, dakle žena ga dobiva između 12. i 14. dana od trenutka kad je opipala kvržicu. Ako se radila biopsija, uzorak tkiva ide na PHD analizu i žena to čeka sedam dana, dakle nalaz dobiva 17. ili 18. dan od prvog dana “uzbune”.
Prema ovome ne stoji konstatacija kako će pacijent sa suspektnom bolesti biti obrađen u tjedan dana.
Naravno, svi pacijenti ne boluju ili potencijalno boluju od iste smrtonosne bolesti i ne može ih se sve pregledati istom brzinom. Nekome trebaju kompliciraniji medicinski postupci, a nekima neki manje komplicirani.
Ne možemo ne sjetiti se jednog bivšeg ministra iz doba vladavine SDP-a koji je “gradu i puku” izjavio kako će proći najviše 72 sata od dijagnoze do operacijskoga stola. I naravno, puk je pljeskao, iako to nije moguće ni u SF filmovima, osim kad pacijent biva u bolnicu primljen u hitnoći, polumrtav.
I nakon što je naša imaginarna junakinja s napipanom kvržicom u dojci prošla u 18 dana ono što je mogla proći u “snovima” za sedam dana, preostalo joj je još otići sa svim nalazima kod onkologa, odnosno na onkološki tim. Taj će tim dati konačan sud o njezinoj bolesti i reći što bi za nju bilo najbolje: operirati, zračiti ili dobiti kemoterapiju. I za to će joj trebati najmanje još tjedan dana.
Važnost preventive
Dakle, od prvog “pipanja” do “konačne presude” proći će barem 20 do 25 dana.
I za kraj ovog teksta svi čitatelji moraju biti svjesni da nijedan tumor u ljudskom tijelu nije narastao za dan ili dva. Trebalo je puno više vremena, često i nekoliko godina, da bi narastao.
Stoga se moraju poštovati medicinski protokoli pri liječenju, koji se ne smiju preskakati jer to “preskakanje” može izazvati samo kontraefekt. Ni od karcinoma se ne umire tako lako, osim kad je već metastazirao i zahvatio veliki dio organizma.
A da bi se smrt spriječila, odnosno da bi se nešto potencijalno smrtonosno otkrilo na vrijeme, ljudi se trebaju preventivno pregledavati, redovito odlaziti k liječniku i voditi brigu o svojem zdravlju. Naravno, uz pretpostavku da im preventivne preglede ima tko obaviti. •