Zagreb i zagrebačke srednje škole, po svemu sudeći, i nadalje će ostati jedina mjesta u kojima će se provoditi prijemni ispiti za upis u prve razrede srednjih škola i u novoj 2024./2025. školskoj godini. Iako sve srednje škole iz cijele Hrvatske, prema pravilniku o upisima, imaju još vremena do 31. ožujka razmisliti i odlučiti hoće li na upisima za sljedeću školsku godinu provesti ovaj oblik selekcije te svoju odluku do tog roka javiti Ministarstvu znanosti i obrazovanja, malo je izgledno da će se stvari bitnije (masovnije) promijeniti.
Ni ove godine, također, nacionalni ispiti koje od idućeg ponedjeljka počinje pisati ukupno 40.760 učenika osmih razreda osnovnih škola iz osam predmeta neće biti ocjenjivani niti će njihovi rezultati utjecati na ocjene iz tih predmeta, a neće biti ni selekcijski čimbenik prilikom upisa u srednje škole. Rezultati će i nadalje za svakog pojedinog učenika ostati vidljivi tek kao bilješka u e-Dnevniku, iskazana brojem bodova i odgovarajućim postotkom.
Kriteriji za upis
Tako smo ovim presjekom došli do stare boljke - svake godine s približavanjem upisa u srednje škole rastu i tenzije i vječne rasprave zašto su glavni i najvažniji kriterij upisa u prve razrede uglavnom i samo ocjene i uspjeh iz osnovne škole. Vuče to onda i probleme hiperinflacije odlikaša i "nabijanja" prosjeka, poklanjanja ocjena osnovcima da dijete ne bi "izvisilo" upis u željenu školu.
Ukratko, srednje škole imaju mogućnost same organizirati prijemne ispite, ali ih, osim šačice zagrebačkih škola, većina ne provodi. S druge strane, Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO) ima mogućnosti odlučiti da se rezultati nacionalnih ispita – barem u doglednoj budućnosti – vrednuju prilikom upisa u srednje škole, odnosno budu jedan od elemenata selekcije prilikom upisa, ali na taj se korak ne žele odlučiti. Pa smo tu gdje jesmo, a o problemima s upisima u srednje škole (samo) na temelju osnovnoškolskih ocjena vjerojatno ćemo još dugo pisati.
Evo najnovije situacije: prema trenutačnim podacima MZO-a, samo je sedam zagrebačkih srednjih škola dosad prijavilo da na upisima u prve razrede srednjih škola u novoj 2024./2025. školskoj godini žele organizirati prijemne ispite kao oblik dodatnog selekcijskog postupka. To je, u odnosu na aktualnu školsku godinu jedna manje, ali, kao što smo rekli, vremena za prijavu ima do kraja trećeg mjeseca. Prijemne ispite tako će provoditi I., III., V., X. i XV. gimnazija, Gimnazija Tituša Brezovačkog te Prirodoslovna škola Vladimira Preloga, i to uglavnom za upis u prirodoslovno-matematički program te program opće gimnazije.
Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja ministra Radovana Fuchsa također su potvrdili još jednu bitnu informaciju – rezultati nacionalnih ispita, kao oblika vanjske provjere znanja koju provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, ne samo da neće biti vrednovani prilikom upisa u srednje škole u novoj školskoj godini, nego vjerojatno ni u budućnosti.
- Ministarstvo za sada ne razmišlja o tome da nacionalni ispiti budu jedan od kriterija za upis u srednje škole. Srednje škole imaju mogućnost provedbe prijamnih ispita koji mogu nositi dodatnih 10 bodova, stoga smatramo da na ovaj način svaka škola koja to želi može provesti provjere posebnih znanja učenika i time dati mogućnost upisa i onim učenicima koji nisu imali maksimalan broj bodova temeljem ocjena – poručuju iz MZO-a. Također, dodaju, činjenica da jako mali broj srednjih škola koristi dodatni kriterij, odnosno mogućnost provedbe provjere posebnih znanja učenika, govori u prilog činjenici da nije potrebno uvoditi još jedan dodatni kriterij za upis u srednje škole.
Ravnatelji nezadovoljni
S tim se, pak, ne slažu ravnatelji srednjih škola. Većina njih zagovara da se rezultati nacionalnih ispita ipak jednom uvedu kao element vrednovanja za upise. Već dugo godina pojedini ravnatelji upozoravaju na to da bi upravo takvo nacionalno vrednovanje učenika na kraju osnovne škole bio dobar selekcijski mehanizam za upise u srednje škole, nešto kao državna matura na kraju srednjoškolskog obrazovanja.
- Od prvog trenutka otkad se počelo razgovarati o nacionalnim ispitima, mi smo zauzeli stav da bi njihovi rezultati trebali biti jedan od elemenata vrednovanja prilikom upisa u srednje škole. Nije nam jasno zašto to do danas nije uvedeno. I druge europske zemlje provode nacionalne ispite čiji se rezultati potom uzimaju u obzir prilikom upisa u srednje škole – kaže Suzana Hitrec, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja i ravnateljica zagrebačke Upravne škole.
- Nikakvi prijemni ispiti ne mogu zamijeniti nacionalne ispite koji su oblik vanjskog vrednovanja znanja učenika, svi ih pišu u isto vrijeme i pod jednakim uvjetima. To je puno bolji selekcijski postupak od prijemnih ispita. Ne vidim koja je svrha sadašnjih nacionalnih ispita osim da učenici, učitelji i škole steknu nekakav opći dojam. Bez obzira na rezultate nacionalnih ispita kurikulumi se ne mijenjaju, a učenici se previše ni ne trude jer znaju da im rezultat neće utjecati na ocjenu iz tog predmeta – kritizira Suzana Hitrec.
Zasad dakle u školstvu, barem kada je ova tema u pitanju, promjena ni na vidiku.