stdClass Object
(
[id] => 1338047
[title] => Jedni bi za nju umrli, drugima i nije važna - evo koji je sve narodi nemaju i na što su sve spremni da bi je dobili
[alias] => jedni-bi-za-nju-umrli-drugima-i-nije-vazna-evo-koji-je-sve-narodi-nemaju-i-na-sto-su-sve-spremni-da-bi-je-dobili
[catid] => 142
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Narod bez države isto je što i govno na kiši! – tako glasi čuvena teološka prispodoba pokojnog svećenika don Ante Bakovića, izrečena u travnju 1990. na predizbornom skupu HDZ-a u Pazinu.
Nedugo nakon te izjave hrvatski narod dobio je svoju samostalnu državu, ali tu sreću još uvijek nisu doživjeli brojni narodi širom svijeta, što u nekim slučajevima dovodi do periodičnih tragedija, a jednu takvu već mjesec dana gledamo na povijesnom prostoru Palestine.
Aktualni izraelski pokolj palestinskih civila u Gazi – izazvan Hamasovim pokoljem izraelskih civila od 7. listopada – nesumnjivo će utjecati na ideju palestinske državnosti, ali ni eksperti se ne mogu dogovoriti u kojem će smjeru ići taj utjecaj: jedni drže da je Hamas svojim terorističkim napadom zabio “nož u srce” te ideje, odnosno uništio svaku mogućnost stvaranja palestinske države, dok drugi tvrde kako količina proizišlog nasilja nalaže da se uz Državu Izrael neminovno mora stvoriti i Država Palestina, kako se ovakvi pokolji ne bi ponavljali.
Ako je suditi po dokumentu izraelskog ministarstva obavještajnih službi koji je nedavno “procurio” u javnost, ovi potonji nisu u pravu.
Jer u tom se dokumentu navode detalji i nužne predradnje za nasilni i trajni progon 2,3 milijuna Palestinaca iz Pojasa Gaze na prostor egipatskog poluotoka Sinaja, gdje bi se za kompletnu palestinsku populaciju Gaze uspostavili “šatorski gradovi”, a potom i “trajniji novi gradovi”, a Izrael bi uz to kreirao i “sterilnu zonu od nekoliko kilometara unutar Egipta” kako se Palestinci više ne bi mogli vratiti u Gazu.
Izraelska vlada tvrdi da je riječ tek o jednom od “potencijalnih prijedloga” za rješenje “palestinskog problema”, ali činjenica da je dokument izrađen i objavljen dosta govori. Iako se radi o eklatantnom etničkom čišćenju – što u nomenklaturi zločina zauzima visoko mjesto, odmah iza genocida – ovakve namjere izraelskog vrha ne nailaze na preveliku osudu međunarodne zajednice, odnosno Zapada.
Drugim riječima, san o palestinskoj državi je sve nejasniji, maglovitiji i snovitiji.
Europski Palestinci
Ali Palestinci nisu sami: snovi poput njihovih prisutni su u mnogim narodima na više kontinenata. Premda se iz europske perspektive može činiti da su svi (europski) narodi dobili svoje države – iako ni to nije točno – zapravo je u svijetu mnogo više naroda koji nemaju vlastitu državu.
Recimo, govoreći o Kini, većinski narod je Han, ali u Kini živi još 70-ak naroda, od kojih su po separatizmu najpoznatiji Ujguri i Tibetanci. U Rusiji živi oko 160 naroda, od kojih je njih 20-ak dobilo republike, ali nitko osim Rusa nije dobio državu. Neke afričke države imaju još više različitih naroda – Nigerija ih ima oko 250, a dva najveća su narod Yoruba (35 milijuna pripadnika) i narod Igbo (30 milijuna).
Čak i u Europi postoje narodi bez nacionalnih država: Katalonci i Baski u Španjolskoj, Škoti i Velšani u Velikoj Britaniji, te Rusini, slavenski narod koji obitava mahom na istoku Slovačke i zapadu Ukrajine. Uz Kurde, vjerojatno najpoznatiji narod bez države su Romi, kojih ima u svim zemljama Europe, a najviše u Španjolskoj, Francuskoj i Rumunjskoj.
---
---
Primjer Katalonije pokazuje koliko su Hrvati imali sreće, jer im je posljednji jugoslavenski Ustav iz 1974. dao pravnu podlogu za osamostaljenje, kakve u španjolskom Ustavu nema za Katalonce. Stoga smo u jesen 2017. morali gledati brutalni obračun španjolske policije nad organizatorima i glasačima (nepriznatog) referenduma o neovisnosti Katalonije.
Iako je na referendum izišlo 2,3 milijuna birača, od kojih je njih 90 posto glasalo za neovisnost, španjolska država je reagirala nasiljem, osudivši organizatore na dugotrajne zatvorske kazne. Katalonci su tražili zaštitu od Europe, ali je i Europska komisija zauzela stav da referendum nije u skladu sa španjolskim ustavom.
I tako su Katalonci postali europski Palestinci, sa svim razlikama u stupnju potlačenosti između Europe i Bliskog istoka.
Tijesan rezultat u Quebecu
Posljednji europski narod koji je neovisnost izborio referendumom bili su Crnogorci 2006. godine (Kosovo je 2008. dobilo neovisnost bez referenduma), ali rezultat je bio tijesan. Bilo je određeno da za neovisnost, kako bi bila legitimna, mora glasati najmanje 55 posto izišlih birača, a na kraju je tako glasalo njih 55,5 posto, dok je 44,5 posto bilo protiv.
Zanimljiv je i primjer Škotske, koja je referendum o neovisnosti imala u rujnu 2014. godine, ali su independisti izgubili: za neovisnost je glasalo 44,7 posto birača, dok je njih 55,3 glasalo za ostanak u Ujedinjenom Kraljevstvu. Još je tješnji bio rezultat referenduma o odcjepljenju Quebeca iz Kanade iz 1995. godine: za neovisnost Quebeca glasalo je 49,4 posto birača, a za ostanak u Kanadi njih 50,6 posto.
Kako je naš politolog dr. Dejan Jović pokazao u radu pod naslovom “Samo u mitovima svaki narod želi državu. U stvarnosti – ne”, objavljenom 2014. u časopisu “Politička misao”, upravo škotski (i kvebečki) referendum “temeljito narušava nacionalistički mit da svaki narod želi stvoriti svoju nacionalnu državu, jer pokazuje da ima nacija koje su svojom voljom i u punoj slobodi odlučile ostati u većoj i moćnijoj zajedničkoj državi”.
“Ima nacija koje jednostavno ne žele svoju državu. To može biti iz različitih razloga: od racionalnih do emotivnih, od bojazni da su suviše male da bi bile uspješne do poštivanja tradicije koja ih veže uz veću zajednicu, prema kojoj se stvorila ne samo lojalnost (što je racionalni koncept) nego i emotivna privrženost, poput osjećaja pripadnosti ili domoljublja”, navodi dr. Jović u spomenutom radu.
Stoga se jedna od kategorijalnih podjela među narodima može temeljiti na stupnju i intenzitetu separatizma. U tom smislu, narode možemo podijeliti na one kojima iz različitih razloga nije pretjerano stalo do svoje države i one koji su spremni sve učiniti kako bi je dobili, uključujući i terorističke aktivnosti. U prvu skupini spadali bi Romi, Vlasi, Indijanci, Inuiti..., a u potonju Palestinci, Kurdi, Tamili, Ujguri, Tuarezi...
---
---
Iako se pod sintagmom “najveći svjetski narod bez države” obično misli na Kurde, ta nesretna titula zapravo pripada Tamilima, kojih na svijetu ima gotovo dvostruko više od Kurda (75 prema 40 milijuna).
Propali sporazum iz 1920.
Tamili već tisućama godina žive na jugu Indije – u današnjoj pokrajini Tamil Nadu – te u Šri Lanci, a većinom su hindusi, sa značajnom kršćanskom manjinom. Tamilski separatizam uglavnom je vezan uz Tamile u Šri Lanci, gdje ih ima oko 20 posto – uglavnom žive na kompaktnom teritoriju na sjeveru i istoku otoka – i predstavljaju najveću etničku manjinu u toj zemlji, dok većinu čine budistički Sinhalezi, kojih ima više od 70 posto.
Prvi ozbiljniji sukobi između Tamila i Sinhaleza izbijaju nakon Drugog svjetskog rata i oslobađanja zemlje od britanske vlasti, kada sinhaleška većina jedinim službenim jezikom proglašava sinhaleški, što dovodi do nezadovoljstva i pobune Tamila, koju predvodi gerilska skupina Tamilski tigrovi. Rat između tamilskih separatista i vojske Šri Lanke trajao je od 1983. do 2009. godine, kada vlasti Šri Lanke službeno proglašavaju pobjedu.
Iako je Kurda gotovo upola manje nego Tamila, kurdski separatizam je poznatiji, stariji i prostorno rašireniji od tamilskoga, budući da Kurdi žive na geografski kompaktnom području koje se prostire na teritoriju pet neovisnih država: Turske, Sirije, Iraka, Irana i Armenije. Kurdsku državu je tehnički nemoguće ostvariti bez aneksije određenih dijelova neke od tih država, a jasno je da nijedna država neće olako prepustiti komad svoga teritorija.
Iako su Kurdi četvrta najveća etnička skupina na Bliskom istoku – nakon Arapa, Perzijanaca i Turaka – prilikom raspada Osmanskog Carstva nakon Prvog svjetskog rata ostali su u državnom smislu kratkih rukava, iako im je tada bila obećana država, pa su mirovnim sporazumom između Saveznika i Turske u Sevresu iz 1920. godine čak bile i definirane granice te kurdske države.
No sudbina se poigrala s Kurdima: već 1923. sporazum iz Sevresa je poništen i zamijenjen novim, po kojem je došlo do stvaranja moderne Turske Republike u današnjim granicama, dok su Kurdi postali manjina u svim novonastalim državama.
---
---
Kurdska dilema
Stoga kurdski separatizam datira još od Prvog svjetskog rata, te je imao – i do danas ima – dva ideološka pravca: nacionalistički i marksistički. Tako među iračkim Kurdima već desetljećima dominira konzervativno-nacionalistička Demokratska stranka Kurdistana (PDK), koju još od 1979. vodi danas 77-godišnji Masud Barzani, dok Kurdi u Turskoj i Siriji također već desetljećima slijede ljevičarsku Radničku partiju Kurdistana (PKK), koju od osnivanja 1978. vodi danas 74-godišnji Abdullah Öcalan i koja već 40 godina ratuje s turskom državom: smatra se da je u tom ratu dosad poginulo između 40 i 50 tisuća ljudi.
Na pankurdskoj političkoj sceni gotovo sve kurdske partije slijede ili Barzanija ili Öcalana. Pritom je Öcalanov PKK, za razliku od Barzanijeva PDK-a, stavljen na listu terorističkih organizacija ne samo u Turskoj, već i od strane UN-a i Europske unije, a sâm Öcalan je još od 1999. zatočen u turskom zatvoru.
San o kurdskoj državi još nisu uspjeli ostvariti ni nacionalisti ni ljevičari, ali čini se da su ovi prvi zasad nešto uspješniji. U Iraku je, naime, 1991. formiran gotovo nezavisni irački Kurdistan, s velikim stupnjem autonomije unutar iračke države, dok je referendum o neovisnosti iz rujna 2017. prošao jednako kao i simultani referendum u Kataloniji: ugušen i poništen policijskom silom centralne vlade iz Bagdada.
S druge strane, kurdska ljevica je prije nekoliko godina na sjeveru i istoku Sirije – zahvaljujući kontroverznom savezu s Amerikom, čija se vojska u Siriji nalazi ilegalno – formirala autonomnu zonu Rojava (koja je poslije preimenovana u Demokratsku Federaciju Sjeverne Sirije), ali ta je tvorevina fragilna iz više razloga: em nije odobrena od centralnih vlasti u Damasku, em je podložna stalnim upadima turske vojske.
Zanimljivo objašnjenje zbog čega Kurdi ne mogu dobiti državu dao je 2017. u razgovoru za “Večernji list” kurdski novinar i disident Aydin Dere, koji je još 1985. izbjegao iz Turske i otada živi u Švicarskoj. Na novinarsko pitanje zašto svijet šuti na pokolj koji Turska čini nad kurdskim narodom, Dere odgovara:
– Svijet šuti prvenstveno zbog toga što je Turska članica NATO-a. Drugi razlog je što su gotovo svi Kurdi ili komunisti ili ljevičari, a znate kako danas svijet još uvijek gleda na komuniste i ljevičare. Svi kurdski pokreti krenuli su još 70-ih godina, mnogi od njih inspirirani su Che Guevarom – rekao je Dere.
---
---
Han Kinezi potiskuju Ujgure
Posljednjih godina u zapadnim se medijima dosta piše o Ujgurima, muslimanskom narodu koji živi u sjeverozapadnoj kineskoj pokrajini Xinjiang (koju Ujguri zovu Istočni Turkestan). Međunarodne organizacije za ljudska prava procjenjuju da je najmanje milijun Ujgura (od devet milijuna koliko ih živi u Xinjiangu) zatvoreno u kineskim “kampovima za reedukaciju i obuku”, što se na Zapadu smatra kineskim eufemizmom za koncentracijske logore.
Istočni Turkestan je Kina anektirala 1762. godine, te ga je 1884. pretvorila u svoju pokrajinu Xinjiang. U 20. stoljeću Ujguri su dva puta proglašavali nezavisnost: prvi put nakon Kašgarskog ustanka 1933.-1934., nakon čega je kineska vlast vratila kontrolu nad regijom, a drugi put u razdoblju od 1944. do 1949., na poticaj i uz pomoć Sovjetskog Saveza. Ova druga ujgurska republika ugušena je nakon što su 1949. na vlast u Kini došli komunisti.
Te 1949. Ujguri su činili gotovo 90 posto populacije Xinjianga, dok je Han Kineza bilo tek šest posto. No slijedili su veliki migracijski valovi Kineza u pokrajinu – poticani od vlade u Pekingu – pa je danas brojnost dviju etničkih zajednica gotovo jednaka: Han Kinezi sada čine oko 40 posto stanovništva, a Ujguri oko 43 posto. Pritom, kako navode ujgurske organizacije, Kinezi sistematski dobivaju bolje poslove i više pozicije u ekonomskim i upravljačkim strukturama.
Oružana pobuna Ujgura počela je 90-ih godina prošlog stoljeća, bombaškim napadima u glavnom pokrajinskom gradu Urumqiju, gdje je 2009. u masovnim neredima poginulo više desetaka Ujgura i Kineza. Kineske vlasti nakon toga pojačavaju represiju, a posljednjih godina otvaraju i spomenute “kampove za reedukaciju i obuku”, što pravdaju borbom protiv separatizma i islamističkog terorizma.
Vlasi platili ceh
Među narode koji su u povijesnom miješanju geopolitičkih karata ostali bez države spadaju i zaboravljeni balkanski gorštaci – Vlasi. Ovi “balkanski Kurdi” platili su ceh nomadskog načina života koji ih je rasuo po planinama više susjednih država. Zbog te raštrkanosti bilo ih je u svim državama Balkana, ali nigdje nisu činili većinu, što ih je u eri formiranja modernih balkanskih država, nakon raspada velikih carstava (Otomanskog i Austro-Ugarskog), ostavilo “izručene” balkanskim većinama, kako se to dogodilo i Kurdima na Bliskom istoku.
Nove balkanske granice, iscrtane na Berlinskom kongresu 1878., razbile su vlaški etnički korpus i prekinule komunikaciju među vlaškim zajednicama i slobodno traženje pašnjaka. Kako piše jedan od autora koji su se bavili ovom temom, “Vlasi su tijekom ere rastućeg nacionalizma bili općenito na gubitku”.
---
---
Ipak, posljednjih trideset godina vlaški narod – koji se u međuvremenu mahom asimilirao i “utopio” u većinskim narodima balkanskih država – doživljava određeni politički preporod: 1997. na izborima u Albaniji pobjeđuju socijalisti, kojima su na čelu uglavnom Vlasi, a nakon pada Slobodana Miloševića u srpsku političku elitu prvi put ulazi više političara vlaškog/cincarskog podrijetla. Nakon 2000. u istočnoj Srbiji djeluje Vlaška demokratska unija sa sjedištem u Boru, koja u svom programu ima zahtjev za autonomnom vlaškom regijom od Morave do Timoka, ali u sklopu Srbije.
Ovu priču o narodima koji su “isto što i govno na kiši” zaključujemo s Romima. Ovaj tajanstveni narod bez države, ali i bez neke velike želje za njom, obogaćuje naš svijet svojim specifičnim poimanjem osobne slobode.
O tome govori mitološka legenda da su Romi nekoć davno, prije više tisuća godina, među prvima imali svoju državu, visoko civiliziranu i razvijenu, ali ciganski kralj je zaključio da je vođenje države prevelika gnjavaža, s previše birokracije i administracije koja guši čovjekovu osobnu slobodu i kreativnost, te je predložio podanicima da raspuste tu prokletu državu i razmile se po svijetu, kako bi živjeli slobodne živote, kao ljudi, a ne kao govno na kiši.
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => Snovi o državi, poput palestinskih, prisutni su u mnogim narodima na više kontinenata. Premda se iz europske perspektive može činiti da su svi (europski) narodi dobili svoje države – iako ni to nije točno – zapravo je u svijetu mnogo više naroda koji nemaju vlastitu državu. Možemo ih podijeliti na one kojima iz raznih razloga do države nije previše stalo i one koji su spremni sve učiniti kako bi je dobili, uključujući i terorističke aktivnosti
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Državotvorni snovi
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[3] => stdClass Object
(
[id] => 61
[name] => Contains Infographic
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 4
[alias] => contains_infographic
)
[4] => stdClass Object
(
[id] => 62
[name] => Without ads
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 5
[alias] => Withoutads
)
[5] => stdClass Object
(
[id] => 63
[name] => Photo gallery
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 6
[alias] => Photo_gallery
)
[6] => stdClass Object
(
[id] => 64
[name] => Promo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 7
[alias] => promo
)
[8] => stdClass Object
(
[id] => 67
[name] => Contains video
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 9
[alias] => contains_video
)
[9] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
[10] => stdClass Object
(
[id] => 69
[name] => Exclude comments
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 11
[alias] => exclude_comments
)
[11] => stdClass Object
(
[id] => 70
[name] => Open link in new window
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 12
[alias] => open_link_in_new_window
)
[12] => stdClass Object
(
[id] => 71
[name] => Horizontal crop of the main photo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 13
[alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo
)
[13] => stdClass Object
(
[id] => 73
[name] => No-index
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 15
[alias] => no_index
)
[14] => stdClass Object
(
[id] => 74
[name] => No-cache
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 16
[alias] => no_cache
)
[15] => stdClass Object
(
[id] => 77
[name] => Don't show on the front page
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 17
[alias] => dont_show_on_the_front_page
)
[16] => stdClass Object
(
[id] => 78
[name] => Related on bottom
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 18
[alias] => related_on_bottom
)
[17] => stdClass Object
(
[id] => 79
[name] => Live button
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 19
[alias] => live_button
)
[26] => stdClass Object
(
[id] => 87
[name] => Instant articles
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 28
[alias] => instant_articles
)
[27] => stdClass Object
(
[id] => 91
[name] => S preporučuje
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 29
[alias] => s_preporucuje
)
[28] => stdClass Object
(
[id] => 92
[name] => S voli
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 30
[alias] => s_voli
)
[29] => stdClass Object
(
[id] => 93
[name] => Layout with three photos
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 31
[alias] => layout_with_three_photos
)
[30] => stdClass Object
(
[id] => 94
[name] => Gallery in the article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 32
[alias] => gallery_in_the_article
)
[31] => stdClass Object
(
[id] => 95
[name] => Required views
[value] => 0
[type] => textfield
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 33
[alias] => required_views
)
[32] => stdClass Object
(
[id] => 96
[name] => FullHD image
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 34
[alias] => fullhd_image
)
[33] => stdClass Object
(
[id] => 97
[name] => City Select
[value] => (0)
[type] => select
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 35
[alias] => CitySelect
)
[34] => stdClass Object
(
[id] => 98
[name] => Paid Article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 36
[alias] => paid_article
)
[35] => stdClass Object
(
[id] => 99
[name] => SD na licu mjesta
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 37
[alias] => SD_na_licu_mjesta
)
)
[extra_fields_search] => Snovi o državi, poput palestinskih, prisutni su u mnogim narodima na više kontinenata. Premda se iz europske perspektive može činiti da su svi (europski) narodi dobili svoje države – iako ni to nije točno – zapravo je u svijetu mnogo više naroda koji nemaju vlastitu državu. Možemo ih podijeliti na one kojima iz raznih razloga do države nije previše stalo i one koji su spremni sve učiniti kako bi je dobili, uključujući i terorističke aktivnosti Državotvorni snovi 2 0 14536 2 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1
[created] => 2023-11-08 09:25:03
[created_by] => 3107
[created_by_alias] => Damir Pilić
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2023-11-11 14:31:11
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2023-11-11 14:31:11
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 0
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 142
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz Hrvatske.
[menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, hrvatska
[secure] => 0
[page_title] => Hrvatska
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 0
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 1
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] => Snovi o državi, poput palestinskih, prisutni su u mnogim narodima na više kontinenata. Premda se iz europske perspektive može činiti da su svi (europski) narodi dobili svoje države – iako ni to nije točno – zapravo je u svijetu mnogo više naroda koji
[metadata] => robots=
author=
title=Jedni bi za nju umrli, drugima i nije važna - evo koji je sve narodi nemaju i na što su sve spremni ne bi li je dobili
page_title=Jedni bi za nju umrli, drugima i nije važna - evo koji je sve narodi nemaju i na što su sve spremni ne bi li je dobili
[metakey] => Narodi i države, narodi bez države, škoti, ujguri, Palestinci, Baski, katalonci, Romi, vlasi, Tamili
[plugins] => {"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/images\/slike\/2023\/11\/08\/26014249.jpg","\/images\/slike\/2023\/11\/08\/24551446.jpg","\/images\/slike\/2023\/11\/08\/12745254.jpg","\/images\/slike\/2023\/11\/08\/24605434.jpg","\/images\/slike\/2023\/11\/08\/26015426.jpg","\/images\/slike\/2023\/11\/08\/25747785.jpg"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["Spencer Platt\/Getty Images Via Afp","Safin Hamed\/Afp","Andy Buchanan\/Afp","Ishara S. Kodikara\/Afp","Peter Parks\/Afp","Pau Barrena\/Afp"],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["
S ovomjese\u010dnih propalestinskih prosvjeda u New Yorku<\/p>","
Kurdi \u017eive na geografski kompaktnom podru\u010dju koje se prostire na teritoriju pet neovisnih dr\u017eava: Turske, Sirije, Iraka, Irana i Armenije. Kurdsku dr\u017eavu je tehni\u010dki nemogu\u0107e ostvariti bez aneksije odre\u0111enih dijelova neke od tih dr\u017eava, a jasno je da nijedna dr\u017eava ne\u0107e olako prepustiti komad svoga teritorija<\/p>","
Prosvjedi zagovornika nezavisnosti \u0160kotske u Glasgowu 2020. AFP<\/p>","
Iako se pod sintagmom \u2018najve\u0107i svjetski narod bez dr\u017eave\u2018 obi\u010dno misli na Kurde, ta nesretna titula zapravo pripada Tamilima, kojih na svijetu ima gotovo dvostruko vi\u0161e od Kurda (75 prema 40 milijuna)<\/p>","
1949. Ujguri su \u010dinili gotovo 90 posto populacije Xinjianga, dok je Han Kineza bilo tek \u0161est posto. No slijedili su veliki migracijski valovi Kineza u pokrajinu \u2013 poticani od vlade u Pekingu \u2013 pa je danas brojnost dviju etni\u010dkih zajednica gotovo jednaka: Han Kinezi sada \u010dine oko 40 posto stanovni\u0161tva, a Ujguri oko 43 posto<\/p>","
Primjer Katalonije pokazuje koliko su Hrvati imali sre\u0107e, jer im je posljednji jugoslavenski Ustav iz 1974. dao pravnu podlogu za osamostaljenje, kakve u \u0161panjolskom Ustavu nema za Katalonce<\/p>"],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","41:28"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"1920x1281","hd_26014249_1920.jpg":"1920x1080","k_26014249_1280.jpg":"1280x1280","k_26014249_1024.jpg":"1024x1024","k_26014249_640.jpg":"640x640","k_26014249_480.jpg":"480x480","k_26014249_340.jpg":"340x340","k_26014249_220.jpg":"220x220","o_26014249_1280.jpg":"1280x854","o_26014249_1024.jpg":"1024x683","o_26014249_640.jpg":"640x427","o_26014249_480.jpg":"480x320","o_26014249_340.jpg":"340x226","o_26014249_220.jpg":"220x146","h_26014249_1280.jpg":"1280x854","h_26014249_1024.jpg":"1024x683","h_26014249_640.jpg":"640x427","h_26014249_480.jpg":"480x320","h_26014249_340.jpg":"340x227","h_26014249_220.jpg":"220x147","pp_26014249_1280.jpg":"1280x1628","pp_26014249_1024.jpg":"1024x1303","pp_26014249_640.jpg":"640x814","pp_26014249_480.jpg":"480x611","pp_26014249_340.jpg":"340x432","pp_26014249_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1280","hd_24551446_1920.jpg":"1920x1080","k_24551446_1280.jpg":"1280x1280","k_24551446_1024.jpg":"1024x1024","k_24551446_640.jpg":"640x640","k_24551446_480.jpg":"480x480","k_24551446_340.jpg":"340x340","k_24551446_220.jpg":"220x220","o_24551446_1280.jpg":"1280x853","o_24551446_1024.jpg":"1024x682","o_24551446_640.jpg":"640x426","o_24551446_480.jpg":"480x320","o_24551446_340.jpg":"340x226","o_24551446_220.jpg":"220x146","h_24551446_1280.jpg":"1280x854","h_24551446_1024.jpg":"1024x683","h_24551446_640.jpg":"640x427","h_24551446_480.jpg":"480x320","h_24551446_340.jpg":"340x227","h_24551446_220.jpg":"220x147","pp_24551446_1280.jpg":"1280x1628","pp_24551446_1024.jpg":"1024x1303","pp_24551446_640.jpg":"640x814","pp_24551446_480.jpg":"480x611","pp_24551446_340.jpg":"340x432","pp_24551446_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1278","hd_12745254_1920.jpg":"1920x1080","k_12745254_1280.jpg":"1280x1280","k_12745254_1024.jpg":"1024x1024","k_12745254_640.jpg":"640x640","k_12745254_480.jpg":"480x480","k_12745254_340.jpg":"340x340","k_12745254_220.jpg":"220x220","o_12745254_1280.jpg":"1280x852","o_12745254_1024.jpg":"1024x681","o_12745254_640.jpg":"640x426","o_12745254_480.jpg":"480x319","o_12745254_340.jpg":"340x226","o_12745254_220.jpg":"220x146","h_12745254_1280.jpg":"1280x854","h_12745254_1024.jpg":"1024x683","h_12745254_640.jpg":"640x427","h_12745254_480.jpg":"480x320","h_12745254_340.jpg":"340x227","h_12745254_220.jpg":"220x147","pp_12745254_1280.jpg":"1280x1628","pp_12745254_1024.jpg":"1024x1303","pp_12745254_640.jpg":"640x814","pp_12745254_480.jpg":"480x611","pp_12745254_340.jpg":"340x432","pp_12745254_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1277","hd_24605434_1920.jpg":"1920x1080","k_24605434_1280.jpg":"1280x1280","k_24605434_1024.jpg":"1024x1024","k_24605434_640.jpg":"640x640","k_24605434_480.jpg":"480x480","k_24605434_340.jpg":"340x340","k_24605434_220.jpg":"220x220","o_24605434_1280.jpg":"1280x851","o_24605434_1024.jpg":"1024x681","o_24605434_640.jpg":"640x425","o_24605434_480.jpg":"480x319","o_24605434_340.jpg":"340x226","o_24605434_220.jpg":"220x146","h_24605434_1280.jpg":"1280x854","h_24605434_1024.jpg":"1024x683","h_24605434_640.jpg":"640x427","h_24605434_480.jpg":"480x320","h_24605434_340.jpg":"340x227","h_24605434_220.jpg":"220x147","pp_24605434_1280.jpg":"1280x1628","pp_24605434_1024.jpg":"1024x1303","pp_24605434_640.jpg":"640x814","pp_24605434_480.jpg":"480x611","pp_24605434_340.jpg":"340x432","pp_24605434_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1278","hd_26015426_1920.jpg":"1920x1080","k_26015426_1280.jpg":"1280x1280","k_26015426_1024.jpg":"1024x1024","k_26015426_640.jpg":"640x640","k_26015426_480.jpg":"480x480","k_26015426_340.jpg":"340x340","k_26015426_220.jpg":"220x220","o_26015426_1280.jpg":"1280x852","o_26015426_1024.jpg":"1024x681","o_26015426_640.jpg":"640x426","o_26015426_480.jpg":"480x319","o_26015426_340.jpg":"340x226","o_26015426_220.jpg":"220x146","h_26015426_1280.jpg":"1280x854","h_26015426_1024.jpg":"1024x683","h_26015426_640.jpg":"640x427","h_26015426_480.jpg":"480x320","h_26015426_340.jpg":"340x227","h_26015426_220.jpg":"220x147","pp_26015426_1280.jpg":"1280x1628","pp_26015426_1024.jpg":"1024x1303","pp_26015426_640.jpg":"640x814","pp_26015426_480.jpg":"480x611","pp_26015426_340.jpg":"340x432","pp_26015426_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1280","hd_25747785_1920.jpg":"1920x1080","k_25747785_1280.jpg":"1280x1280","k_25747785_1024.jpg":"1024x1024","k_25747785_640.jpg":"640x640","k_25747785_480.jpg":"480x480","k_25747785_340.jpg":"340x340","k_25747785_220.jpg":"220x220","o_25747785_1280.jpg":"1280x853","o_25747785_1024.jpg":"1024x682","o_25747785_640.jpg":"640x426","o_25747785_480.jpg":"480x320","o_25747785_340.jpg":"340x226","o_25747785_220.jpg":"220x146","h_25747785_1280.jpg":"1280x854","h_25747785_1024.jpg":"1024x683","h_25747785_640.jpg":"640x427","h_25747785_480.jpg":"480x320","h_25747785_340.jpg":"340x227","h_25747785_220.jpg":"220x147","pp_25747785_1280.jpg":"1280x1628","pp_25747785_1024.jpg":"1024x1303","pp_25747785_640.jpg":"640x814","pp_25747785_480.jpg":"480x611","pp_25747785_340.jpg":"340x432","pp_25747785_220.jpg":"220x280"}],"incptvocmimagegalleryImageUseInGallery":["1","1","1","1","1","1"]}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 100
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 142
[name] => Hrvatska
[alias] => hrvatska
[description] =>
[parent] => 119
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 1
[params] => {"inheritFrom":"119","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"0","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-02-21 11:58:02","customparams_modified":"2019-02-21 11:58:02","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 1
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 18
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 7568837 Threads: 7 Questions: 1545948619 Slow queries: 4708147
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 111074032
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 53
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front03
[password] => b3hX5DrKwjx6
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => JDatabaseQueryMysqli Object
(
[offset:protected] => 0
[limit:protected] => 0
[db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
*RECURSION*
[sql:protected] =>
[type:protected] => select
[element:protected] =>
[select:protected] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => SELECT
[elements:protected] => Array
(
[0] => category.*
[1] => IF(ISNULL(container.catid),false,true) AS container
[2] => container.name AS container_name
[3] => SEFURL_cr.menuItemID AS sefurl_belonging_menu_item
)
[glue:protected] => ,
)
[delete:protected] =>
[update:protected] =>
[insert:protected] =>
[from:protected] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => FROM
[elements:protected] => Array
(
[0] => `#__ocm_categories` AS `category`
)
[glue:protected] => ,
)
[join:protected] => Array
(
[0] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => LEFT JOIN
[elements:protected] => Array
(
[0] => #__ocm_containers AS container ON category.id = container.catid
)
[glue:protected] => ,
)
[1] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => LEFT JOIN
[elements:protected] => Array
(
[0] => #__ocm_sefurl_category_menu_relation AS SEFURL_cr ON category.id = SEFURL_cr.categoryID
)
[glue:protected] => ,
)
)
[set:protected] =>
[where:protected] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => WHERE
[elements:protected] => Array
(
[0] => `category`.`id` = '240'
)
[glue:protected] => AND
)
[group:protected] =>
[having:protected] =>
[columns:protected] =>
[values:protected] =>
[order:protected] =>
[autoIncrementField:protected] =>
[call:protected] =>
[exec:protected] =>
[union:protected] =>
[unionAll:protected] =>
[selectRowNumber:protected] =>
)
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /vijesti/hrvatska
)
[additional_categories] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 142
[name] => Hrvatska
[alias] => hrvatska
[parent] => 119
[published] => 1
[trash] => 0
[link] => /vijesti/hrvatska
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 482
[name] => Premium
[alias] => premium
[parent] => 240
[published] => 1
[trash] => 0
[link] => /vinski-podrum-stari/sponzori
)
)
[link] => /vijesti/hrvatska/jedni-bi-za-nju-umrli-drugima-i-nije-vazna-evo-koji-je-sve-narodi-nemaju-i-na-sto-su-sve-spremni-da-bi-je-dobili-1338047
[printLink] => /vijesti/hrvatska/jedni-bi-za-nju-umrli-drugima-i-nije-vazna-evo-koji-je-sve-narodi-nemaju-i-na-sto-su-sve-spremni-da-bi-je-dobili-1338047?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 736313
[name] => Narodi i države
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 2023-11-10 18:29:29
[main_article_id] => 0
[alias] => narodi-i-drzave
[link] => /tag/narodi-i-drzave
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 736314
[name] => narodi bez države
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 2023-11-10 18:29:29
[main_article_id] => 0
[alias] => narodi-bez-drzave
[link] => /tag/narodi-bez-drzave
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 736315
[name] => škoti
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 2023-11-10 18:29:29
[main_article_id] => 0
[alias] => skoti
[link] => /tag/skoti
)
[3] => stdClass Object
(
[id] => 81177
[name] => ujguri
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => ujguri
[link] => /tag/ujguri
)
[4] => stdClass Object
(
[id] => 40948
[name] => palestinci
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => palestinci
[link] => /tag/palestinci
)
[5] => stdClass Object
(
[id] => 307047
[name] => baski
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => baski
[link] => /tag/baski
)
[6] => stdClass Object
(
[id] => 736316
[name] => katalonci
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 2023-11-10 18:29:30
[main_article_id] => 0
[alias] => katalonci
[link] => /tag/katalonci
)
[7] => stdClass Object
(
[id] => 679379
[name] => Romi
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => romi
[link] => /tag/romi
)
[8] => stdClass Object
(
[id] => 65690
[name] => vlasi
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => vlasi
[link] => /tag/vlasi
)
[9] => stdClass Object
(
[id] => 736317
[name] => Tamili
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 2023-11-10 18:29:30
[main_article_id] => 0
[alias] => tamili
[link] => /tag/tamili
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[Subtitle] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => Snovi o državi, poput palestinskih, prisutni su u mnogim narodima na više kontinenata. Premda se iz europske perspektive može činiti da su svi (europski) narodi dobili svoje države – iako ni to nije točno – zapravo je u svijetu mnogo više naroda koji nemaju vlastitu državu. Možemo ih podijeliti na one kojima iz raznih razloga do države nije previše stalo i one koji su spremni sve učiniti kako bi je dobili, uključujući i terorističke aktivnosti
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Državotvorni snovi
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[contains_infographic] => stdClass Object
(
[id] => 61
[name] => Contains Infographic
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 4
[alias] => contains_infographic
)
[Withoutads] => stdClass Object
(
[id] => 62
[name] => Without ads
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 5
[alias] => Withoutads
)
[Photo_gallery] => stdClass Object
(
[id] => 63
[name] => Photo gallery
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 6
[alias] => Photo_gallery
)
[promo] => stdClass Object
(
[id] => 64
[name] => Promo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 7
[alias] => promo
)
[contains_video] => stdClass Object
(
[id] => 67
[name] => Contains video
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 9
[alias] => contains_video
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
[exclude_comments] => stdClass Object
(
[id] => 69
[name] => Exclude comments
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 11
[alias] => exclude_comments
)
[open_link_in_new_window] => stdClass Object
(
[id] => 70
[name] => Open link in new window
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 12
[alias] => open_link_in_new_window
)
[horizontal_crop_of_the_main_photo] => stdClass Object
(
[id] => 71
[name] => Horizontal crop of the main photo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 13
[alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo
)
[no_index] => stdClass Object
(
[id] => 73
[name] => No-index
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 15
[alias] => no_index
)
[no_cache] => stdClass Object
(
[id] => 74
[name] => No-cache
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 16
[alias] => no_cache
)
[dont_show_on_the_front_page] => stdClass Object
(
[id] => 77
[name] => Don't show on the front page
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 17
[alias] => dont_show_on_the_front_page
)
[related_on_bottom] => stdClass Object
(
[id] => 78
[name] => Related on bottom
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 18
[alias] => related_on_bottom
)
[live_button] => stdClass Object
(
[id] => 79
[name] => Live button
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 19
[alias] => live_button
)
[instant_articles] => stdClass Object
(
[id] => 87
[name] => Instant articles
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 28
[alias] => instant_articles
)
[s_preporucuje] => stdClass Object
(
[id] => 91
[name] => S preporučuje
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 29
[alias] => s_preporucuje
)
[s_voli] => stdClass Object
(
[id] => 92
[name] => S voli
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 30
[alias] => s_voli
)
[layout_with_three_photos] => stdClass Object
(
[id] => 93
[name] => Layout with three photos
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 31
[alias] => layout_with_three_photos
)
[gallery_in_the_article] => stdClass Object
(
[id] => 94
[name] => Gallery in the article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 32
[alias] => gallery_in_the_article
)
[required_views] => stdClass Object
(
[id] => 95
[name] => Required views
[value] => 0
[type] => textfield
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 33
[alias] => required_views
)
[fullhd_image] => stdClass Object
(
[id] => 96
[name] => FullHD image
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 34
[alias] => fullhd_image
)
[CitySelect] => stdClass Object
(
[id] => 97
[name] => City Select
[value] => (0)
[type] => select
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 35
[alias] => CitySelect
)
[paid_article] => stdClass Object
(
[id] => 98
[name] => Paid Article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 36
[alias] => paid_article
)
[SD_na_licu_mjesta] => stdClass Object
(
[id] => 99
[name] => SD na licu mjesta
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 37
[alias] => SD_na_licu_mjesta
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Jedni bi za nju umrli, drugima i nije važna - evo koji je sve narodi nemaju i na što su sve spremni da bi je dobili
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] => 3107
[name] => Damir Pilić
[username] => damir-pili
[email] => damir-pili@sd.hr
[password] => $2y$10$KrU/.ZEYdVjL4WRvqz720ueo0NRuLxdeba4TsMluTxBUClcQKLy7W
[password_clear] =>
[block] => 0
[sendEmail] => 0
[registerDate] => 0000-00-00 00:00:00
[lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
[2] => 2
)
[guest] => 0
[lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00
[resetCount] => 0
[requireReset] => 0
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[otpKey] =>
[otep] =>
[link] => /autor/damir-pilic-3107
[profile] => stdClass Object
(
[id] => 1625
[gender] => m
[description] =>
[image] => 1625.png
[url] =>
[group] => 4
[plugins] => {"customparams_author_school":"","customparams_author_title":"","customparams_author_title_categoryid":"28","customparams_fb_link":"","customparams_tw_link":""}
)
[avatar] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/authors/1625.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/11/08/26014249.jpg
[galleryCount] => 6
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] => Spencer Platt/Getty Images Via Afp
[mainImageDesc] =>
S ovomjesečnih propalestinskih prosvjeda u New Yorku
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/11/08/26014249.jpg
[title] =>
Spencer Platt/Getty Images Via AfpS ovomjesečnih propalestinskih prosvjeda u New Yorku
)
[1] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/11/08/24551446.jpg
[title] =>
Safin Hamed/AfpKurdi žive na geografski kompaktnom području koje se prostire na teritoriju pet neovisnih država: Turske, Sirije, Iraka, Irana i Armenije. Kurdsku državu je tehnički nemoguće ostvariti bez aneksije određenih dijelova neke od tih država, a jasno je da nijedna država neće olako prepustiti komad svoga teritorija
)
[2] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/11/08/12745254.jpg
[title] =>
Andy Buchanan/AfpProsvjedi zagovornika nezavisnosti Škotske u Glasgowu 2020. AFP
)
[3] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/11/08/24605434.jpg
[title] =>
Ishara S. Kodikara/AfpIako se pod sintagmom ‘najveći svjetski narod bez države‘ obično misli na Kurde, ta nesretna titula zapravo pripada Tamilima, kojih na svijetu ima gotovo dvostruko više od Kurda (75 prema 40 milijuna)
)
[4] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/11/08/26015426.jpg
[title] =>
Peter Parks/Afp1949. Ujguri su činili gotovo 90 posto populacije Xinjianga, dok je Han Kineza bilo tek šest posto. No slijedili su veliki migracijski valovi Kineza u pokrajinu – poticani od vlade u Pekingu – pa je danas brojnost dviju etničkih zajednica gotovo jednaka: Han Kinezi sada čine oko 40 posto stanovništva, a Ujguri oko 43 posto
)
[5] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/11/08/25747785.jpg
[title] =>
Pau Barrena/AfpPrimjer Katalonije pokazuje koliko su Hrvati imali sreće, jer im je posljednji jugoslavenski Ustav iz 1974. dao pravnu podlogu za osamostaljenje, kakve u španjolskom Ustavu nema za Katalonce
)
)
[bgPosition] =>
[videoType] => allvideos
[text] => {OCMSplitter}
Narod bez države isto je što i govno na kiši! – tako glasi čuvena teološka prispodoba pokojnog svećenika don Ante Bakovića, izrečena u travnju 1990. na predizbornom skupu HDZ-a u Pazinu.
Nedugo nakon te izjave hrvatski narod dobio je svoju samostalnu državu, ali tu sreću još uvijek nisu doživjeli brojni narodi širom svijeta, što u nekim slučajevima dovodi do periodičnih tragedija, a jednu takvu već mjesec dana gledamo na povijesnom prostoru Palestine.
Aktualni izraelski pokolj palestinskih civila u Gazi – izazvan Hamasovim pokoljem izraelskih civila od 7. listopada – nesumnjivo će utjecati na ideju palestinske državnosti, ali ni eksperti se ne mogu dogovoriti u kojem će smjeru ići taj utjecaj: jedni drže da je Hamas svojim terorističkim napadom zabio “nož u srce” te ideje, odnosno uništio svaku mogućnost stvaranja palestinske države, dok drugi tvrde kako količina proizišlog nasilja nalaže da se uz Državu Izrael neminovno mora stvoriti i Država Palestina, kako se ovakvi pokolji ne bi ponavljali.
Ako je suditi po dokumentu izraelskog ministarstva obavještajnih službi koji je nedavno “procurio” u javnost, ovi potonji nisu u pravu.
Jer u tom se dokumentu navode detalji i nužne predradnje za nasilni i trajni progon 2,3 milijuna Palestinaca iz Pojasa Gaze na prostor egipatskog poluotoka Sinaja, gdje bi se za kompletnu palestinsku populaciju Gaze uspostavili “šatorski gradovi”, a potom i “trajniji novi gradovi”, a Izrael bi uz to kreirao i “sterilnu zonu od nekoliko kilometara unutar Egipta” kako se Palestinci više ne bi mogli vratiti u Gazu.
Izraelska vlada tvrdi da je riječ tek o jednom od “potencijalnih prijedloga” za rješenje “palestinskog problema”, ali činjenica da je dokument izrađen i objavljen dosta govori. Iako se radi o eklatantnom etničkom čišćenju – što u nomenklaturi zločina zauzima visoko mjesto, odmah iza genocida – ovakve namjere izraelskog vrha ne nailaze na preveliku osudu međunarodne zajednice, odnosno Zapada.
Drugim riječima, san o palestinskoj državi je sve nejasniji, maglovitiji i snovitiji.
Europski Palestinci
Ali Palestinci nisu sami: snovi poput njihovih prisutni su u mnogim narodima na više kontinenata. Premda se iz europske perspektive može činiti da su svi (europski) narodi dobili svoje države – iako ni to nije točno – zapravo je u svijetu mnogo više naroda koji nemaju vlastitu državu.
Recimo, govoreći o Kini, većinski narod je Han, ali u Kini živi još 70-ak naroda, od kojih su po separatizmu najpoznatiji Ujguri i Tibetanci. U Rusiji živi oko 160 naroda, od kojih je njih 20-ak dobilo republike, ali nitko osim Rusa nije dobio državu. Neke afričke države imaju još više različitih naroda – Nigerija ih ima oko 250, a dva najveća su narod Yoruba (35 milijuna pripadnika) i narod Igbo (30 milijuna).
Čak i u Europi postoje narodi bez nacionalnih država: Katalonci i Baski u Španjolskoj, Škoti i Velšani u Velikoj Britaniji, te Rusini, slavenski narod koji obitava mahom na istoku Slovačke i zapadu Ukrajine. Uz Kurde, vjerojatno najpoznatiji narod bez države su Romi, kojih ima u svim zemljama Europe, a najviše u Španjolskoj, Francuskoj i Rumunjskoj.
---
---
Primjer Katalonije pokazuje koliko su Hrvati imali sreće, jer im je posljednji jugoslavenski Ustav iz 1974. dao pravnu podlogu za osamostaljenje, kakve u španjolskom Ustavu nema za Katalonce. Stoga smo u jesen 2017. morali gledati brutalni obračun španjolske policije nad organizatorima i glasačima (nepriznatog) referenduma o neovisnosti Katalonije.
Iako je na referendum izišlo 2,3 milijuna birača, od kojih je njih 90 posto glasalo za neovisnost, španjolska država je reagirala nasiljem, osudivši organizatore na dugotrajne zatvorske kazne. Katalonci su tražili zaštitu od Europe, ali je i Europska komisija zauzela stav da referendum nije u skladu sa španjolskim ustavom.
I tako su Katalonci postali europski Palestinci, sa svim razlikama u stupnju potlačenosti između Europe i Bliskog istoka.
Tijesan rezultat u Quebecu
Posljednji europski narod koji je neovisnost izborio referendumom bili su Crnogorci 2006. godine (Kosovo je 2008. dobilo neovisnost bez referenduma), ali rezultat je bio tijesan. Bilo je određeno da za neovisnost, kako bi bila legitimna, mora glasati najmanje 55 posto izišlih birača, a na kraju je tako glasalo njih 55,5 posto, dok je 44,5 posto bilo protiv.
Zanimljiv je i primjer Škotske, koja je referendum o neovisnosti imala u rujnu 2014. godine, ali su independisti izgubili: za neovisnost je glasalo 44,7 posto birača, dok je njih 55,3 glasalo za ostanak u Ujedinjenom Kraljevstvu. Još je tješnji bio rezultat referenduma o odcjepljenju Quebeca iz Kanade iz 1995. godine: za neovisnost Quebeca glasalo je 49,4 posto birača, a za ostanak u Kanadi njih 50,6 posto.
Kako je naš politolog dr. Dejan Jović pokazao u radu pod naslovom “Samo u mitovima svaki narod želi državu. U stvarnosti – ne”, objavljenom 2014. u časopisu “Politička misao”, upravo škotski (i kvebečki) referendum “temeljito narušava nacionalistički mit da svaki narod želi stvoriti svoju nacionalnu državu, jer pokazuje da ima nacija koje su svojom voljom i u punoj slobodi odlučile ostati u većoj i moćnijoj zajedničkoj državi”.
“Ima nacija koje jednostavno ne žele svoju državu. To može biti iz različitih razloga: od racionalnih do emotivnih, od bojazni da su suviše male da bi bile uspješne do poštivanja tradicije koja ih veže uz veću zajednicu, prema kojoj se stvorila ne samo lojalnost (što je racionalni koncept) nego i emotivna privrženost, poput osjećaja pripadnosti ili domoljublja”, navodi dr. Jović u spomenutom radu.
Stoga se jedna od kategorijalnih podjela među narodima može temeljiti na stupnju i intenzitetu separatizma. U tom smislu, narode možemo podijeliti na one kojima iz različitih razloga nije pretjerano stalo do svoje države i one koji su spremni sve učiniti kako bi je dobili, uključujući i terorističke aktivnosti. U prvu skupini spadali bi Romi, Vlasi, Indijanci, Inuiti..., a u potonju Palestinci, Kurdi, Tamili, Ujguri, Tuarezi...
---
---
Iako se pod sintagmom “najveći svjetski narod bez države” obično misli na Kurde, ta nesretna titula zapravo pripada Tamilima, kojih na svijetu ima gotovo dvostruko više od Kurda (75 prema 40 milijuna).
Propali sporazum iz 1920.
Tamili već tisućama godina žive na jugu Indije – u današnjoj pokrajini Tamil Nadu – te u Šri Lanci, a većinom su hindusi, sa značajnom kršćanskom manjinom. Tamilski separatizam uglavnom je vezan uz Tamile u Šri Lanci, gdje ih ima oko 20 posto – uglavnom žive na kompaktnom teritoriju na sjeveru i istoku otoka – i predstavljaju najveću etničku manjinu u toj zemlji, dok većinu čine budistički Sinhalezi, kojih ima više od 70 posto.
Prvi ozbiljniji sukobi između Tamila i Sinhaleza izbijaju nakon Drugog svjetskog rata i oslobađanja zemlje od britanske vlasti, kada sinhaleška većina jedinim službenim jezikom proglašava sinhaleški, što dovodi do nezadovoljstva i pobune Tamila, koju predvodi gerilska skupina Tamilski tigrovi. Rat između tamilskih separatista i vojske Šri Lanke trajao je od 1983. do 2009. godine, kada vlasti Šri Lanke službeno proglašavaju pobjedu.
Iako je Kurda gotovo upola manje nego Tamila, kurdski separatizam je poznatiji, stariji i prostorno rašireniji od tamilskoga, budući da Kurdi žive na geografski kompaktnom području koje se prostire na teritoriju pet neovisnih država: Turske, Sirije, Iraka, Irana i Armenije. Kurdsku državu je tehnički nemoguće ostvariti bez aneksije određenih dijelova neke od tih država, a jasno je da nijedna država neće olako prepustiti komad svoga teritorija.
Iako su Kurdi četvrta najveća etnička skupina na Bliskom istoku – nakon Arapa, Perzijanaca i Turaka – prilikom raspada Osmanskog Carstva nakon Prvog svjetskog rata ostali su u državnom smislu kratkih rukava, iako im je tada bila obećana država, pa su mirovnim sporazumom između Saveznika i Turske u Sevresu iz 1920. godine čak bile i definirane granice te kurdske države.
No sudbina se poigrala s Kurdima: već 1923. sporazum iz Sevresa je poništen i zamijenjen novim, po kojem je došlo do stvaranja moderne Turske Republike u današnjim granicama, dok su Kurdi postali manjina u svim novonastalim državama.
---
---
Kurdska dilema
Stoga kurdski separatizam datira još od Prvog svjetskog rata, te je imao – i do danas ima – dva ideološka pravca: nacionalistički i marksistički. Tako među iračkim Kurdima već desetljećima dominira konzervativno-nacionalistička Demokratska stranka Kurdistana (PDK), koju još od 1979. vodi danas 77-godišnji Masud Barzani, dok Kurdi u Turskoj i Siriji također već desetljećima slijede ljevičarsku Radničku partiju Kurdistana (PKK), koju od osnivanja 1978. vodi danas 74-godišnji Abdullah Öcalan i koja već 40 godina ratuje s turskom državom: smatra se da je u tom ratu dosad poginulo između 40 i 50 tisuća ljudi.
Na pankurdskoj političkoj sceni gotovo sve kurdske partije slijede ili Barzanija ili Öcalana. Pritom je Öcalanov PKK, za razliku od Barzanijeva PDK-a, stavljen na listu terorističkih organizacija ne samo u Turskoj, već i od strane UN-a i Europske unije, a sâm Öcalan je još od 1999. zatočen u turskom zatvoru.
San o kurdskoj državi još nisu uspjeli ostvariti ni nacionalisti ni ljevičari, ali čini se da su ovi prvi zasad nešto uspješniji. U Iraku je, naime, 1991. formiran gotovo nezavisni irački Kurdistan, s velikim stupnjem autonomije unutar iračke države, dok je referendum o neovisnosti iz rujna 2017. prošao jednako kao i simultani referendum u Kataloniji: ugušen i poništen policijskom silom centralne vlade iz Bagdada.
S druge strane, kurdska ljevica je prije nekoliko godina na sjeveru i istoku Sirije – zahvaljujući kontroverznom savezu s Amerikom, čija se vojska u Siriji nalazi ilegalno – formirala autonomnu zonu Rojava (koja je poslije preimenovana u Demokratsku Federaciju Sjeverne Sirije), ali ta je tvorevina fragilna iz više razloga: em nije odobrena od centralnih vlasti u Damasku, em je podložna stalnim upadima turske vojske.
Zanimljivo objašnjenje zbog čega Kurdi ne mogu dobiti državu dao je 2017. u razgovoru za “Večernji list” kurdski novinar i disident Aydin Dere, koji je još 1985. izbjegao iz Turske i otada živi u Švicarskoj. Na novinarsko pitanje zašto svijet šuti na pokolj koji Turska čini nad kurdskim narodom, Dere odgovara:
– Svijet šuti prvenstveno zbog toga što je Turska članica NATO-a. Drugi razlog je što su gotovo svi Kurdi ili komunisti ili ljevičari, a znate kako danas svijet još uvijek gleda na komuniste i ljevičare. Svi kurdski pokreti krenuli su još 70-ih godina, mnogi od njih inspirirani su Che Guevarom – rekao je Dere.
---
---
Han Kinezi potiskuju Ujgure
Posljednjih godina u zapadnim se medijima dosta piše o Ujgurima, muslimanskom narodu koji živi u sjeverozapadnoj kineskoj pokrajini Xinjiang (koju Ujguri zovu Istočni Turkestan). Međunarodne organizacije za ljudska prava procjenjuju da je najmanje milijun Ujgura (od devet milijuna koliko ih živi u Xinjiangu) zatvoreno u kineskim “kampovima za reedukaciju i obuku”, što se na Zapadu smatra kineskim eufemizmom za koncentracijske logore.
Istočni Turkestan je Kina anektirala 1762. godine, te ga je 1884. pretvorila u svoju pokrajinu Xinjiang. U 20. stoljeću Ujguri su dva puta proglašavali nezavisnost: prvi put nakon Kašgarskog ustanka 1933.-1934., nakon čega je kineska vlast vratila kontrolu nad regijom, a drugi put u razdoblju od 1944. do 1949., na poticaj i uz pomoć Sovjetskog Saveza. Ova druga ujgurska republika ugušena je nakon što su 1949. na vlast u Kini došli komunisti.
Te 1949. Ujguri su činili gotovo 90 posto populacije Xinjianga, dok je Han Kineza bilo tek šest posto. No slijedili su veliki migracijski valovi Kineza u pokrajinu – poticani od vlade u Pekingu – pa je danas brojnost dviju etničkih zajednica gotovo jednaka: Han Kinezi sada čine oko 40 posto stanovništva, a Ujguri oko 43 posto. Pritom, kako navode ujgurske organizacije, Kinezi sistematski dobivaju bolje poslove i više pozicije u ekonomskim i upravljačkim strukturama.
Oružana pobuna Ujgura počela je 90-ih godina prošlog stoljeća, bombaškim napadima u glavnom pokrajinskom gradu Urumqiju, gdje je 2009. u masovnim neredima poginulo više desetaka Ujgura i Kineza. Kineske vlasti nakon toga pojačavaju represiju, a posljednjih godina otvaraju i spomenute “kampove za reedukaciju i obuku”, što pravdaju borbom protiv separatizma i islamističkog terorizma.
Vlasi platili ceh
Među narode koji su u povijesnom miješanju geopolitičkih karata ostali bez države spadaju i zaboravljeni balkanski gorštaci – Vlasi. Ovi “balkanski Kurdi” platili su ceh nomadskog načina života koji ih je rasuo po planinama više susjednih država. Zbog te raštrkanosti bilo ih je u svim državama Balkana, ali nigdje nisu činili većinu, što ih je u eri formiranja modernih balkanskih država, nakon raspada velikih carstava (Otomanskog i Austro-Ugarskog), ostavilo “izručene” balkanskim većinama, kako se to dogodilo i Kurdima na Bliskom istoku.
Nove balkanske granice, iscrtane na Berlinskom kongresu 1878., razbile su vlaški etnički korpus i prekinule komunikaciju među vlaškim zajednicama i slobodno traženje pašnjaka. Kako piše jedan od autora koji su se bavili ovom temom, “Vlasi su tijekom ere rastućeg nacionalizma bili općenito na gubitku”.
---
---
Ipak, posljednjih trideset godina vlaški narod – koji se u međuvremenu mahom asimilirao i “utopio” u većinskim narodima balkanskih država – doživljava određeni politički preporod: 1997. na izborima u Albaniji pobjeđuju socijalisti, kojima su na čelu uglavnom Vlasi, a nakon pada Slobodana Miloševića u srpsku političku elitu prvi put ulazi više političara vlaškog/cincarskog podrijetla. Nakon 2000. u istočnoj Srbiji djeluje Vlaška demokratska unija sa sjedištem u Boru, koja u svom programu ima zahtjev za autonomnom vlaškom regijom od Morave do Timoka, ali u sklopu Srbije.
Ovu priču o narodima koji su “isto što i govno na kiši” zaključujemo s Romima. Ovaj tajanstveni narod bez države, ali i bez neke velike želje za njom, obogaćuje naš svijet svojim specifičnim poimanjem osobne slobode.
O tome govori mitološka legenda da su Romi nekoć davno, prije više tisuća godina, među prvima imali svoju državu, visoko civiliziranu i razvijenu, ali ciganski kralj je zaključio da je vođenje države prevelika gnjavaža, s previše birokracije i administracije koja guši čovjekovu osobnu slobodu i kreativnost, te je predložio podanicima da raspuste tu prokletu državu i razmile se po svijetu, kako bi živjeli slobodne živote, kao ljudi, a ne kao govno na kiši.
[jcfields] => Array
(
)
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
Safin Hamed/Afp
Kurdi žive na geografski kompaktnom području koje se prostire na teritoriju pet neovisnih država: Turske, Sirije, Iraka, Irana i Armenije. Kurdsku državu je tehnički nemoguće ostvariti bez aneksije određenih dijelova neke od tih država, a jasno je da nijedna država neće olako prepustiti komad svoga teritorija
Ishara S. Kodikara/Afp
Iako se pod sintagmom ‘najveći svjetski narod bez države‘ obično misli na Kurde, ta nesretna titula zapravo pripada Tamilima, kojih na svijetu ima gotovo dvostruko više od Kurda (75 prema 40 milijuna)
Peter Parks/Afp
1949. Ujguri su činili gotovo 90 posto populacije Xinjianga, dok je Han Kineza bilo tek šest posto. No slijedili su veliki migracijski valovi Kineza u pokrajinu – poticani od vlade u Pekingu – pa je danas brojnost dviju etničkih zajednica gotovo jednaka: Han Kinezi sada čine oko 40 posto stanovništva, a Ujguri oko 43 posto
Pau Barrena/Afp
Primjer Katalonije pokazuje koliko su Hrvati imali sreće, jer im je posljednji jugoslavenski Ustav iz 1974. dao pravnu podlogu za osamostaljenje, kakve u španjolskom Ustavu nema za Katalonce
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/jedni-bi-za-nju-umrli-drugima-i-nije-vazna-evo-koji-je-sve-narodi-nemaju-i-na-sto-su-sve-spremni-da-bi-je-dobili-1338047
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=871f8f9ee46061b5afa0f0e79284a7e6ba9f3ddc
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Jedni+bi+za+nju+umrli%2C+drugima+i+nije+va%C5%BEna+-+evo+koji+je+sve+narodi+nemaju+i+na+%C5%A1to+su+sve+spremni+da+bi+je+dobili&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fhrvatska%2Fjedni-bi-za-nju-umrli-drugima-i-nije-vazna-evo-koji-je-sve-narodi-nemaju-i-na-sto-su-sve-spremni-da-bi-je-dobili-1338047
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fhrvatska%2Fjedni-bi-za-nju-umrli-drugima-i-nije-vazna-evo-koji-je-sve-narodi-nemaju-i-na-sto-su-sve-spremni-da-bi-je-dobili-1338047
)
Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => Snovi o državi, poput palestinskih, prisutni su u mnogim narodima na više kontinenata. Premda se iz europske perspektive može činiti da su svi (europski) narodi dobili svoje države – iako ni to nije točno – zapravo je u svijetu mnogo više naroda koji nemaju vlastitu državu. Možemo ih podijeliti na one kojima iz raznih razloga do države nije previše stalo i one koji su spremni sve učiniti kako bi je dobili, uključujući i terorističke aktivnosti
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Državotvorni snovi
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[3] => stdClass Object
(
[id] => 61
[name] => Contains Infographic
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 4
[alias] => contains_infographic
)
[4] => stdClass Object
(
[id] => 62
[name] => Without ads
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 5
[alias] => Withoutads
)
[5] => stdClass Object
(
[id] => 63
[name] => Photo gallery
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 6
[alias] => Photo_gallery
)
[6] => stdClass Object
(
[id] => 64
[name] => Promo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 7
[alias] => promo
)
[8] => stdClass Object
(
[id] => 67
[name] => Contains video
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 9
[alias] => contains_video
)
[9] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
[10] => stdClass Object
(
[id] => 69
[name] => Exclude comments
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 11
[alias] => exclude_comments
)
[11] => stdClass Object
(
[id] => 70
[name] => Open link in new window
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 12
[alias] => open_link_in_new_window
)
[12] => stdClass Object
(
[id] => 71
[name] => Horizontal crop of the main photo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 13
[alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo
)
[13] => stdClass Object
(
[id] => 73
[name] => No-index
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 15
[alias] => no_index
)
[14] => stdClass Object
(
[id] => 74
[name] => No-cache
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 16
[alias] => no_cache
)
[15] => stdClass Object
(
[id] => 77
[name] => Don't show on the front page
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 17
[alias] => dont_show_on_the_front_page
)
[16] => stdClass Object
(
[id] => 78
[name] => Related on bottom
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 18
[alias] => related_on_bottom
)
[17] => stdClass Object
(
[id] => 79
[name] => Live button
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 19
[alias] => live_button
)
[26] => stdClass Object
(
[id] => 87
[name] => Instant articles
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 28
[alias] => instant_articles
)
[27] => stdClass Object
(
[id] => 91
[name] => S preporučuje
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 29
[alias] => s_preporucuje
)
[28] => stdClass Object
(
[id] => 92
[name] => S voli
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 30
[alias] => s_voli
)
[29] => stdClass Object
(
[id] => 93
[name] => Layout with three photos
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 31
[alias] => layout_with_three_photos
)
[30] => stdClass Object
(
[id] => 94
[name] => Gallery in the article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 32
[alias] => gallery_in_the_article
)
[31] => stdClass Object
(
[id] => 95
[name] => Required views
[value] => 0
[type] => textfield
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 33
[alias] => required_views
)
[32] => stdClass Object
(
[id] => 96
[name] => FullHD image
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 34
[alias] => fullhd_image
)
[33] => stdClass Object
(
[id] => 97
[name] => City Select
[value] => (0)
[type] => select
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 35
[alias] => CitySelect
)
[34] => stdClass Object
(
[id] => 98
[name] => Paid Article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 36
[alias] => paid_article
)
[35] => stdClass Object
(
[id] => 99
[name] => SD na licu mjesta
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 37
[alias] => SD_na_licu_mjesta
)
)
13. svibanj 2024 23:42
