Prosječno kućanstvo u Hrvatskoj godišnje potroši tisuću eura na meso, a miješano mljeveno meso doživjelo je pravi bum jer mu je potrošnja porasla na 16,6 kilograma po članu obitelji, što je gotovo četiri puta veća potrošnja nego prije pet godina kada se trošilo po 4,3 kilograma. Na inflaciju je stanovništvo odgovorilo smanjenjem potrošnje teletine i govedine, a porasla je potrošnja jeftinije svinjetine i mljevenog mesa.
Kad se godišnjoj potrošnji od tisuću eura na meso, doda daljnjih gotovo 600 eura prosječnoga godišnjeg troška kućanstava na kruh i žitarice te malo više od tisuću eura potrošnje na povrće, mlijeko, mliječne proizvode i jaja, dođe se do podatka da samo na te osnovne prehrambene artikle kućanstva izdvoje godišnje prosječno po 2640 eura.
Na sve ostalo: na voće, ribu, ulja, slatkiše, kavu, sokove... potroše godišnje 1347 eura.
I dalje kaskamo
Prosječna godišnja potrošnja kućanstva za hranu i bezalkoholna pića iznosi 3957 eura, što je čak 27 posto od 14.659 eura ukupne godišnje potrošnje u koje se uz hranu računaju izdaci za sve robe i usluge: energiju, vodu, odvoz smeća, komunalne usluge, gorivo za automobile, trošak za odjeću, obuću, obrazovanje, rekreaciju, komunikacije, zdravlje, higijenu, kafiće...
Hrvatska kućanstva i dalje kaskaju zaostajući za prosjekom stanovnika razvijenih zemalja koji više troše na stanovanje i energente nego na hranu. Staro je pravilo da potrošnja za prehranu dominira u zemljama sa siromašnijim stanovništvom i nižim standardom.
Kućanstvima u Hrvatskoj prehrana odnosi sve više prihoda: od 1221 eura prosječne mjesečne potrošnje u pretprošloj godini čak 330 eura ili 27 posto odnosilo na hranu i bezalkoholna pića. Od ukupne mjesečne potrošnje od 1034 eura u 2019. godini prehrana je odnosila 26,2 posto prihoda, što je tada bilo 271 euro.
Državni zavod za statistiku objavio je podatke o osnovnim karakteristikama potrošnje kućanstava izračunatim na temelju podataka prikupljenih anketom tijekom 2022., a riječ je o anketama koje se od 2011. rade jednom u više godina pa je pretposljednja napravljena za 2019. godinu.
Podatke je Državni zavod za statistiku iskazao u kunama uz obrazloženje da je anketa rađena u 2022., no mi smo ih pretvorili u eure jer je čak i u toj godini bilo obvezno iskazivanje cijena u kunama i eurima.
Anketa pokazuje da građani najviše troše na prehranu, a četiri kategorije namirnica koje im najviše novca odnose svakog mjeseca značajno su poskupljivale u toj pretprošloj godini, pa je ukupna prehrana bila skuplja na godišnjoj razini 15,9 posto dok je meso bilo poskupjelo 14 posto, za 22 posto skočile su cijene kruhu i žitaricama, kao i mlijeku, siru i jajima dok je povrće poskupjelo 12 posto.
Samo se troši krumpir
Kućanstva su na rast cijena odgovarala kako su mogla, mijenjala su svoje navike i prebacivala se na jeftiniju prehranu. Tako su po članu potrošila 42,4 kilograma kruha i peciva, dok je u 2019. ta potrošnja bila veća za 2,6 kilograma, a za 1,6 kilograma su na 16 kilograma povećali potrošnju brašna po članu kućanstva.
Obitelji u Hrvatskoj su preklani smanjile potrošnju govedine i teletine za 60 dekagrama po članu obitelji na 4,7 kilograma, malo su oborili potrošnju peradi na 17,2 kilograma, a povećali potrošnju jeftinijeg svinjskog mesa na 17,6 kilograma po članu obitelji što je 1,4 kilograma više nego ranije... Čak je porasla potrošnja svježe ribe s četiri na 4,9 kilograma po članu kućanstava, no nema podataka o kakvoj se vrsti ribe radi.
Što se povrća tiče, uglavnom je opala potrošnja svog povrća osim krumpira kojeg se pojelo više od 1,7 kilograma, ukupno 32 kilograma po članu kućanstva. Slično je i s voćem te je porasla samo potrošnja južnog voća i banana za 1,1 kilogram na 12,8 kilograma južnog voća i 13 kilograma banana po članu kućanstva.
Nakon potrošnje na hranu, hrvatskim kućanstvima najviše novca odlazi na prijevoz, 15,5 posto, a na trećem je mjestu s udjelom od 14,5 posto stanovanje, voda, električna energija i plin.
U ukupnoj potrošnji obitelji na odjeću i obuću odlazi 7,2 posto godišnje potrošnje, za informacije i komunikacije 6,3 posto, za namještaj, kućansku opremu i redovito održavanje kućanstva imaju udio od 6,2 posto, a po 4,9 posto udjela u potrošnji odlazi na osobnu njegu, socijalnu skrb i ostala dobra te na restorane, kafiće i hotele.
Sve ostale skupine u ukupnim izdacima kućanstava imale su udio manji od četiri posto, kažu u Državnom zavodu za statistiku.