Đuro Sessa: Stvorena je atmosfera omalovažavanja sudova. Siguran sam da u zemlji nema sudaca koji žele da im se gomilaju stari sporovi

stdClass Object ( [id] => 1073478 [title] => Đuro Sessa: Stvorena je atmosfera omalovažavanja sudova. Siguran sam da u zemlji nema sudaca koji žele da im se gomilaju stari sporovi [alias] => duro-sessa-stvorena-je-atmosfera-omalovazavanja-sudova-siguran-sam-da-u-zemlji-nema-sudaca-koji-zele-da-im-se-gomilaju-stari-sporovi [catid] => 142 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

Đuro Sessa, predsjednik Vrhovnog suda, u Newsroomu je govorio o stanju u sudstvu, te utjecaju medija na reputaciju sudova i sudaca.

Najprije je Sessa govorio o aferi u koju je upleten saborski zastupnik Žarko Tušek. Podsjetimo, Viktor Šimunić, nezavisni vijećnik iz Oroslavja tvrdi da ga je HDZ pokušao kupiti u zamjenu za podršku na lokalnim izborima. Šimunić je ispričao da ga je na razgovor sa Žarkom Tušekom zvao HDZ-ov gradonačelnik Oroslavja Emil Gredičak, a Šimunić je razgovor snimao.

“Iz sudačke perspektive na sve što je rečeno i mogućnost da to uđe u postupke, ne mogu komentirati. Jedino mogu reći da s pozicije pravila financiranja političkih stranaka i kampanja nije dozvoljeno da bilo tko financira tuđu kampanju na način da bi nevladina udruga, neprofitna, što stranka svakako jest, financira troškove kampanje nekog drugog. Tko je u pravu će reći sudac koji će imati predmet, a to nisam ja”, rekao je Đuro Sessa.

Bivši glavni državni odvjetnik Krunislav Olujić kazao je kako je pravosuđe iznjedrilo čitav niz, ne hrvatskih sudaca, nego hrvatskih Krezova, koji su bogati poput grčkih mitoloških mitova.

“Ne osjećam se kao Krez i mislim da je najvažnije da netko kada govori ima kredibilitet. Nema funkcije u represivnom aparatu koju Olujić nije obnašao za vrijeme, kako on kaže, apsolutne vlasti HDZ-a”, rekao je Sessa.

Što se tiče načina stjecanja imovine, spomenuo je ugovore o doživotnom uzdržavanju.

“Ugovori o doživotnom uzdržavanju su legitimni i tu su da stariji ljudi nađu nekoga tko će ih uzdržavati, a kome će ostaviti imovinu, i na taj način sebi pomognu. Sudskih postupaka po tom pitanju ima, gdje se ti ugovori spore. No ne znam da neki sudac ima takav spor, da se ogriješio o takvo što. Zna za suca koji je 20 godina uzdržavao osobu koja je bila prognanik iz Vojvodine i nije imala nikoga. Bacati blato okolo nedopustivo je, pa i za Krunoslava Olujića“, rekao je Sessa.

Kada je u pitanju Državno sudbeno vijeće, kazao je kako izmjenama Ustava iz 2010. godine, koje su načinjene da bi se dostigle europske prakse, učinjen korak da bi politika imala najmanji mogući utjecaj na sudove. Vijeće ima jedanaest članova, a čine ga sedam sudaca. “Dva člana Državnog sudbenog vijeća bira Sabor, i politizacija sudaca u Hrvatskoj je dovedena do minimuma”, rekao je Sessa.

Pozicija predsjednika Vrhovnog suda jedino se donosi političkom odlukom. “Politika ga bira, ali, nadam se, ga potom prepušta na slobodu”, rekao je Sessa.

Kazao je kako će mu se vjerojatno svi smijati kada čuju da ga nitko nije vukao za rukav i usmjeravao u pogledu donošenja odluka.

“U ove gotovo četiri godine koliko sam predsjednik Vrhovnog suda nije bilo poziva, želja, iskazivanja željene odluke u nekoj stvari, a i odluke Vrhovnog suda pokazuju da se Vrhovni sud vodi zakonitošću, a ne nečijim željama.

Stvorena je atmosfera omalovažavanja i nepovjerenja u rad sudova, ali taj je duh otišao iz boce i oni koji su to pokrenuli, da su znali dokle će to ići, ne bi to pokrenuli. Ne znam zašto se obezvrjeđuje rad sudova. Iz godine u godinu dobivamo milijun i šesto tisuća slučajeva, a milijun i 200.000 riješimo, a radimo i na smanjenju tog broja koji ostaje. Pet posto sporova traju duže od sedam godina. No, javljaju se nezadovoljne stranke i tome se daje velik publicitet”, rekao je Sessa.

Na pitanje koliko je vrijednost tih neriješenih sporova kaže:

“Statistika je pozitivna, iza svega toga stoje ljudi, očekivanja i sudbine. Ako je sudac odgovoran – to je najlakše, može se utvrditi i riješiti. Ali često su procesne okolnosti takve da se postupak ne može u razumnoj mjeri dovesti kraju. Uvjeren sam da u zemlji nema sudaca koji žele da im se gomilaju stari sporovi”, rekao je Sessa.

Kazao je kako su napadi na sudstvo počeli donošenjem Zakona o javnom priopćavanju.

“Kada je donesen taj zakon i odgovornost nakladnika za štetu, napadi na sudstvo su počeli. Mediji su sigurno, nekad s pravom, no puno puta bez realne podloge, stvorili atmosferu potpunog nepovjerenja u sudstvo. Mi nemamo, osim s početka 2004-2005. godine relevantno istraživanje među onima koji su u sudu imali nekog posla sa sudovima.

Mi nikad ne znamo u istraživanjima koja od tada postoje koja su pitanja bila, jesu li ispitanici imali neka iskustva sa sudovima, jesu li njihova saznanja bila samo na osnovu informacija u medijima… Nadam se da će se ponovno napraviti kvalitetno istraživanje”, rekao je Sessa.

Na pitanje misli li da su mediji krenuli u napad na sudove i suce, kaže: “Nećemo valjda sada tvrditi da mediji ne kreiraju javno mnijenje”. Novinar mu je na to kazao kako javno mnijenje kreiraju i političari svime što kažu.

“Da, ali mediji imaju prevladavajuću snagu i od toga ne treba bježati, samo je pitanje jesu li svjesni svoje snage i postupaju li fer. Na primjer, predsjednica Općinskog suda u Sisku je ubrzo nakon potresa uspostavila rad suda, u samo par dana. Tu je vijest objavila Hina, ali nije niti jedan medij – jer je to bilo nešto pozitivno. Bio sam u tom sudu, vidio sam kako on izgleda, ali sud je ponovno uspostavljen za rad.

Rezultati sudova uvijek se omalovažavaju i prikazuje se ono što se može u lošem svjetlu. Žmiriti na tu činjenicu nije dobro”, rekao je Đuro Sessa, no naglasio: “Nitko ne može uređivati medij, što će se i kako pisati i nitko ne može naručivati tekstove. No mediji kreiraju i percepciju sudstva”, kazao je Sessa.

Ivan Turudić mu je jučer prigovorio to što su se suci Ustavnog suda cijepili među prvima.

“Cijepio sam se, no kolega Turudić ne zna tijek događaja. Mi to nismo tražili – rečeno nam je da se cijepiti možemo. 31 sudac se javio da bi se cijepio, a ostali su već preboljeli koronu. Mi smo se cijepili u prvoj turi. Ta je ponuda bila u vrijeme kada je bilo dosta rasprave treba li se cijepiti, a ideja je bila da bi se nosioci najviših funkcija u državi trebali cijepiti za primjer. Mi smo prihvatili da se cijepimo. Ne treba raditi nikakvu senzaciju”, rekao je Sessa.