Državno sudbeno vijeće: Odabir kandidata nije čudan. Vodili smo računa o nizu okolnosti, a ne isključivo o bodovima na završnom ispitu

stdClass Object ( [id] => 1067319 [title] => Državno sudbeno vijeće: Odabir kandidata nije čudan. Vodili smo računa o nizu okolnosti, a ne isključivo o bodovima na završnom ispitu [alias] => drzavno-sudbeno-vijece-odabir-kandidata-nije-cudan-vodili-smo-racuna-o-nizu-okolnosti-a-ne-iskljucivo-o-bodovima-na-zavrsnom-ispitu [catid] => 142 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

Iz Državnog sudbenog vijeća stigao je zahtjev za objavljivanje ispravka informacija iz teksta „Namještaju li se natječaji za imenovanje sudaca?“ objavljen 20. prosinca. Reakciju koju potpisuje Darko Milković, predsjednik DSV-a objavljujemo u cijelosti.

"U članku objavljenom 20. prosinca 2020., pod nazivom „Namještaju li se natječaji za imenovanje sudaca?“ , novinarke Božane Sviličić objavljen je niz proizvoljnih zaključaka te nekoliko neistinitih činjenica.

Budući da je navedena novinarka postupak izbora sudaca za određene natječaje prikazala kao da je riječ o suhoparnim matematičkim izračunima, a da se prethodno nije obratila Državnom sudbenom vijeću (DSV) sa upitom u pogledu tih izbora, to ovim putem tražim, na temelju članka 40. stavak 1. Zakona o medijima, da objavite ovaj ispravak na način propisan odredbama članka 41. stavak 1. i članka 42. stavak 2. istog Zakona.

Obzirom da se u članku polazi od prikaza pojedinih natječaja, to ću se ovim putem očitovali istim redoslijedom kojim se izbori prikazani u članku.

Novinarka u članku navodi: „Primjer prvi: na natječaju za suca Općinskog suda u Čakovcu javilo se osam kandidata. Kad su zbrojene ocjene kandidata u Državnoj pravosudnoj školi i one dobivene nakon strukturiranog razgovora s članovima DSV-a, najbolji kandidat N.M. imao je 299,57 bodova, drugoplasirani M.M. 292,43, a treći N.Š. 292. To, međutim, ne znači da će N.M. postati sudac. Naime, važeći pravilnik daje za pravo DSV-u da za suca imenuje bilo kojeg od deset kandidata s najvećim brojem bodova, s tim da razlika između odabranog i onog s najviše bodova ne smije biti veća od deset bodova. Dakle, mogu izabrati bilo kojeg kandidata, bez obzira koje mjesto zauzimao na listi, ako je razlika između njega i najboljeg manja od deset bodova.

Kandidati najviše bodova ostvaruju u pravosudnoj školi, a DSV im, nakon razgovora, može dati još maksimalno 15 bodova. I što se događa: kandidat koji ima više školskih bodova – podatak koji govori kakvo je čije znanje – ispada iz igre jer je na razgovoru dobio manju ocjenu. Konkretno, M.M. koji je ostvario 278 bodova u školi, popeo se na drugo mjesto jer je na razgovoru s DSV-om dobio 14,43 boda – ukupno 292,43. Dovoljno da pretekne N.Š. koji je u školi ostvario 282 boda, ali je na razgovoru dobio samo 10 bodova – ukupno 292. Razliku u bodovima iz škole "posušili" su bodovi iz razgovora i "vrlo dobar" đak pravosudne škole pretekao je "odličnog" za svega 0,43 boda! Kako se uopće nekoga može ocijeniti s 14,43 boda, a da ta 0,43 boda postanu ključna? Kako to da kandidat koji je bolji u školi, što je puno stresnija situacija, bude toliko lošiji na razgovoru s DSV-om?“

Dakle, kandidat N.M. je kao prvi na listi od strane DSV izabran između preostalih kandidata da bude sudac te je prije imenovanja poslan na psihološko testiranje i sigurnosnu provjeru. Dakle, u članku pogrešno piše da N.M. možda neće biti izabran.

Nadalje, u odnosu na čuđenje novinarke kako je kandidat M.M. na razgovoru dobio 14,43 bodova a N.Š. „samo 10 bodova“ za odgovoriti je da se ne radi o objektima već o ljudima koji ne samo ostavljaju dojam na članove DSV već se i minuli rad i prethodno iskustvo također uzimaju u obzir. Tako je u obzir uzeta činjenica da je kandidat M.M., 5 godina savjetnik na sudu i svojim radom je pokazao da može obavljati posao suca dok kandidat N.Š. dolazi izvan pravosuđa i nema toliko iskustva u poslovima na sudu kao M.M. (inače kandidat N.Š. je izbran na natječaju za suca Općinskog suda u Križevcima ali to novinarka namjerno nije htjela istaknuti). Nadam se da je novinarki sad jasno gdje su se „bodovi isušili“ kako ona to naziva.

U članku se nadalje navodi:“ Primjeri drugi: lista prvenstava kandidata za suce Općinskog suda u Puli. Kandidat L.B. s uvjerljivo najviše bodova iz pravosudne škole (283) nakon razgovora s DSV-om završio je na trećem mjestu jer je dobio 7,44 boda. Nakon intervjua, pretekla su ga dva kandidata s dosta manjim brojem bodova (277 i 278). Školski odlikaš L.B. na razgovoru je dobio najmanje bodova od svih deset kandidata.“

Ponovno, riječ je o svakom slučaju za sebe koji je potrebno promatrati ne samo kroz ocjene (gdje se poštuje ograničenje od 10 bodova kod izbora), već i dosadašnji rad i iskustvo u smislu spremnosti obavljanja sudačkog posla. Napominjemo da razlike od 5 bodova ne diktira obvezu izbora jer se po zakonu može izabrati unutar 10 bodova razlike. Ističemo, kandidatkinje koje su na tom izboru dobile najviše bodova su savjetnice na sudu za koji se provodi izbor i to 7 godina i kao takve spremne su odmah preuzeti posao suca, dok kandidat L.B. dolazi izvan sudstva i sa manje radnog staža. Ove činjenice DSV je uzimao u obzir. Nije dovoljna puka matematika kako se u članku prikazuje.

U trećem primjeru koji se iznosi, izbor za suca Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu na Hvaru, za razliku od razmišljanja novinarke, DSV je uzeo u obzir da je kandidat I.S. sudski savjetnik već 8 godina i da kao savjetnik na svom sudu (Općinski sud u Splitu) uz svoj posao obavlja posao glasnogovornika suda, povjerenika za javnu nabavu, poslove službenika za informiranje kao i jedan od administratora u programu Supernova radi praćenja sudske prakse.Za četvrti primjer novinarka se pita zašto su izabrani prvi i treći sa liste (istovremeno neistinito navodeći da je treći sin suca Trgovačkog suda u Splitu, otac mu je pokojni već nekoliko godina), a ne drugi. Ponovno, DSV je imao u vidu da je treći kandidat sudski savjetnik 4 godine dok je kandidat na listi br. 2. J.D., već pravosudni dužnosnik (zamjenik Općinskog državnog odvjetnika u Splitu), a da na sudu za koji je aplicirao već radi njegova sestra kao sudski savjetnik i da mu majka zastupa na tom sudu kao zamjenica Općinskog državnog odvjetnika u Splitu.

U petom primjeru novinarka iznosi netočan podatak u pogledu koliko je trajao razgovor s kandidatima (3,21 minutu) premda joj je priopćeno da razgovor nije trajao do 10.15 sati već do 13.00 sati, a što je mogla provjeriti u razgovoru s kandidatima. U tom je natječaju Neva Lukin dobila 1 bod zato što je ona nedavno (prije godinu dana), već izabrana za sutkinju Općinskog suda u Dubrovniku te je DSV smatrao da mora jedno vrijeme odraditi na sudu na kojem je izabrana (pri tome kandidatkinja koristi pravnu prazninu jer kao sutkinja koristi bodove završnog ispita koje je već iskoristila kad je izabrana za sutkinju a sudačko vijeće je nije ocijenilo kao suca budući da je jedno vrijeme provela na bolovanju). Druga po redu Ana Santini je izabrana za sutkinju Općinskog suda u Zadru isključivo zahvaljujući bodovima ostvarenim na završnom ispitu, a mali broj bodova od DSV je dobila jer je na razgovoru izjavila da premda Općinski sud u Zadru ima Stalnu službu na Pagu, ne želi raditi na Pagu već isključivo u Zadru. Kandidat za suca koji unaprijed iskazuje da ne želi raditi u Stalnoj službi suda za koji se javlja time pokazuje nisku motiviranost koju je onda DSV shodno tome i ocijenio.

U odnosu na natječaj za Općinski sud u Gospiću, izabran je kandidat V.M. koji je imao najveći broj bodova na završnom ispitu (276) pa nije jasno što bi tu trebalo biti sporno. Između preostalih podjednakih kandidata, kandidat M.B. prednost je dobio jer je jedini od kandidata kao savjetnik radio kazneno pravo, a što je upravo navedenom sudu zbog velikog broja kaznenih djela protiv krijumčara migranata i potrebno.

Dakle, iz navedenog je vidljivo da je DSV u konkretnim slučajevima vodio računa o nizu okolnosti, a ne isključivo samo o bodovima na završnom ispitu - kako proizlazi iz članka da je potrebno postupiti. Kad bi se tako postupalo, tada ne bi bilo potrebe ni za DSV-om nego bi kandidati direktno po završnom ispitu sukladno ostvarenim ocjenama bili izabrani za suce. Međutim, zakonodavac to nije tako propisao već je imao namjeru da se sagledavaju i druge okolnosti.

U Zagrebu, 21. prosinca 2020.

Predsjednik Državnog sudbenog vijeća

Darko Milković"

Stigla je i reakcija koju možete počitati:

Ana Santini: Netočno je da sam izjavila da premda Općinski sud u Zadru ima Stalnu službu u Pagu, ne želim raditi u Pagu već isključivo u Zadru