Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu ove je srijede izglasan novi sastav Europske komisije, na čelu sa Ursulom von der Leyen. No, ono što može zabrinuti samu von den Leyen jest činjenica da je Komisija izglasana s najmanje glasova u zadnja tri desetljeća. Za potvrđivanje sastava Komisije dovoljna je većina zastupnika koji su pristupili glasanju. Glasanje nije tajno, nego poimenično. Od 720 zastupnika Europarlamenta, njih 688 je glasalo, od kojih je 370 bilo "za", 282 "protiv", a suzdržanih je bilo 36.
Kada je Ursula von der Leyen u srpnju ponovno izabrana na drugi mandat, dobila je znatno više glasova nego danas njezina Komisija. Za nju je tada glasao 401 zastupnik u tajnom glasanju. Za drugu Komisiju von den Leyen glasovalo je 54 posto zastupnika koji su uopće glasali. To je puno lošiji rezultat od onoga koji je ostvarila njena prva Komisija koja je 2019. dobila 65 posto glasova (461 glas). Njezin prethodnik Jean-Claude Juncker 2014. dobio je 61 posto glasova (423). Druga Komisija Josea Manuela Barrosa 2010. dobila je 70 posto glasova zastupnika koji su glasali (488). Njegova prva Komisija 2004. dobila je 72 posto (478 glasova).
O razlozima slabljenja podrške Ursuli von der Leyen, migrantima, naoružavanju Europe, jačanju europske desnice i odnosima s Rusijom i SAD-om porazgovarali smo s Davorom Ivom Stierom, zastupnikom u Europskom parlamentu.
- Zapravo, Europska komisija je dobila potporu proeuropske većine, ali neki zastupnici lijevih stranaka nisu glasovali za nju, a razlog je činjenica što je jedan od potpredsjednika Raffaele Fitto, član talijanske konzervativne stranke "Braća Italije" Giorgije Meloni. No, stav Europske pučke stranke je da ima konzervativaca s kojima se može surađivati (Meloni). U tim se razmišljanjima pojavila razlika i zbog toga neki koji su prije samo nekoliko mjeseci glasali za von den Leyen, sada nisu glasovali i za Komisiju. Ne smijemo smatnuti s uma da su nici Europe u posljednje vrijeme pokazali nezadovoljstvo i da je Europa, u mnogim državama politički "pomaknuta" desno. Za Komisiju nisu glasovali ni članovi Pučke stranke iz Španjolske i to zbog Terese Ribere, koja je također potpredsjednica i koja je doživjela kritike zbog njene uloge u nedavnim strahovitim poplavama u Španjolskoj, rekao je Stier.
Rusija za naoružavanje odvaja 9,8 posto svog BDP-a, a Europa samo 1,5 posto. Von den Leyen je stoga najavila veća ulaganje u europsko naoružavanje. Kako to komentirate?
- Jasno je da EU mora preuzeti odgovornost za svoju sigurnost. Zbog toga je po prvi puta imenovan Povjerenik za sigurnost, Litvanac Andrius Kubilius, koji je dobio 100 dana da sa svojim suradnicima trasira put kojim EU treba ići u razvoju svojih obrambenih kapaciteta. Naravno, EU želi sačuvati i unaprijediti svoju suradnju sa SAD-om, a u svemu tome je NATO okosnica. No, Europa mora povećati izdatke za naoružavanje, mora ojačati svoju proizvodnju oružja, kao i povećati ulaganja u zajedničke projekte, a sve kako bi stanovnici Europe bili što sigurniji - istaknuo je Stier.
U Europu ulazi sve više migranata, od kojih se za mnoge ne zna jesu li pripadnici terorističkih organizacija i kakvu su ulogu imali u svojim "prijašnjim životima". To pojačava osjećaj nesigurnosti i nezadovoljstva diljem Europe, pa tako i u Hrvatskoj?
- Promijenili smo zakon i donijeli novi Pakt o azilu i migracijama, koji će zamijeniti sadašnje zakonodavstvo i koji će stupiti na snagu 2026. godine. Naime, institut azila se do sada zlorabio, a zlorabile su ga mafije krijumčara. Tome je trebalo stati na kraj i zbog toga je zakon promijenjen. Azil su tražili mnogi koji su dolazili u Europu iz čistih ekonomskih razloga i koji nisu imali pravo na to. Sada ćemo imati na europskim granicama trijažu i brz postupak povrata onih ilegalnih migranata koji nemaju prava na azil.
Europsku javnost opterećuje i rat u Ukrajini. Rusi stalno prijete i napadima na EU, odnosno na NATO baze (Poljska) i zasigurno europskom stanovništvu nije lako živjeti ni raditi u takvim okolnostima. Što EU može učiniti da se što prije okonča agresija Rusije na Ukrajinu?
- Od početka, od kada je krenuo sa agresijom na Ukrajinu, Putin prijeti Europi, odnosno Zapadu. Njegove prijetne nisu ništa novo, a ono što je nama potrebno je to da se privoli Rusiju da zaustavi rat koji je pokrenula i da krene u iskrene, sadržajne mirovne pregovore. Izbor Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a, možda će ubrzati te procese.
I za kraj nas je zanimalo kakvi će u budućnosti, s obzirom na dolazak Trumpa na vlast, biti odnosi na relaciji EU - SAD?
- Sigurno je da su transatlantski odnosi ključni za Europu, ali i za SAD. U novim geopolitičkim okolnostima, kada se Kina sve više profilira kao izazivač američkom globalnom vodstvu, Washingtonu je potrebno savezništvo s Europom - zaključio je Davor Ivo Stier.
