Ako možemo za govedo boškarina dati poticaj od 795 eura, za konja posavca isto toliko, za magare ili pule, kako bi rekli mi u Dalmaciji, 311 eura, kao i za kravu – iako, da budem jasan, nemam ništa protiv poticaja u poljoprivredi i oni su svakako potrebni – ali ako nećemo shvatiti nužnost ozbiljnog pristupa demografiji tko će jednog dana čuvati tu kravu, magare ili jesti dobar steak od tog goveda? Moramo razmisliti o tome je li poticaj i pomoć majci za rođenje djeteta od 309 eura premala. Da, mi idemo sad na povećanje od 100 posto za tu potporu, ali moramo ići u smjeru da porodiljne naknade budu još veće, moramo odgovoriti što je dječji doplatak, je li to socijalna kategorija?
Dat ću sve od sebe, moja je namjera čista, da demografija bez demagogije dođe u prvi plan, da se rađa više djece, i sve to uz stručno-znanstveni pristup. Ako ovo Ministarstvo ostane u zapećku, cijela će demografija ostati u zapećku, a to ne smije biti. Ovo je pitanje najvažnije za opstanak domovine.
Tim i nizom sličnih, nerijetko slikovitih, rečenica ministar novog Ministarstva demografije i useljeništva Triljanin Ivan Šipić izložio je u četvrtak u Zagrebu na svojoj prvoj novinskoj konferenciji smjer i izazove koji stoje pred novoosnovanim ministarstvom u mandatu koji je pred njim, a predstavio je i tim posebnih savjetnika koji čine demografi Stjepan Šterc, Dražen Živić i Tado Jurić te poduzetnik iz Njemačke Zdenko Štriga. Naveo je kako njihov angažman nije uhljebljivanje, nego potreba da se čuje glas struke koja zna više "i nije sramota učiti od onoga tko zna više“.
- Dugo ste me prozivali i govorili "Šipić je teolog“, pitajte stručnjake, zašto ne pitate Šterca, Živića o demografskim pitanjima. Sad su vam ti ljudi sporni, sad kad je struka angažirana, opet ne valja. Recite vi model koji valja! – odgovorio je ministar na novinarski upit o savjetničkom timu.
Da se rađa što više djece
Na tiskovnoj konferenciji ministar Šipić nije predstavio konkretan paket mjera koje bi trebale pokrenuti demografsku revitalizaciju Hrvatske, to bi trebao učiniti, kako je najavio, za 20-ak dana. Međutim, najavio je kako se ide u smjeru jačanja pronatalitetne politike, useljeničke politike, s naglaskom na povratak hrvatskih iseljenika, te integracijske politike, usmjerene prema stranim radnicima koji dolaze u Hrvatsku. Tako bi se trebale povećavati rodiljne i roditeljske naknade, odnosno ide se prema univerzalnom modelu porodiljnih naknada, ali ministar nije precizirao na koji način će to biti regulirano. Ministar se nada se i većem proračunu za iduću godinu za njegovo ministarstvo, jer trenutačnih 207 milijuna eura (od kojih 91 posto odlazi samo na porodiljne naknade), nikako ne vidi dovoljnim. Kazao je i kako nijedna postojeća mjera nije ugrožena i neće se ukidati.
- Budućnost hrvatske države ovisi o narodu, djeci. Pravi smisao postojanja ovog ministarstva je da se rađa što više djece. U prvih osam mjeseci ove godine rođeno je dva posto djece manje nego lani u istom razdoblju, samo u kolovozu 420 djece manje nego u istom mjesecu lani. Ako to nije alarm, ne znam što jest. Otklanjam svako strančarenje i sitne interese. Oni kolege koji u Saboru samo kritiziraju dosad mi se nijednom nisu obratili – kazao je ministar, dodajući kako je njegova odgovornost da rad Ministarstva postavi na ozbiljnim, kvalitetnim i znanstvenim načelima, ali da „demografska politika i ovo Ministarstvo nisu stvar samo jednog čovjeka nego cijele vlade“.
- Ako nema kvalitetno postavljenih temelja, neće biti ni pozitivnih pomaka. Ministarstvo je kao dijete koje se tek rodilo, koje se tek treba razviti. Pokušavamo ga postaviti na noge. Ne možemo mu odmah dati da uzme štrucu kruha i da je namaže, ili da je odmah spremno za školu. Ne može to tako. Treba prvo stati na noge, naučiti abecedu. Vjerujem da će i ovo ministarstvo uspješno proći porođajne muke – nadahnuto je nastavio ministar.
Nije protiv stranaca
Kao jednu od novosti predstavio je i izmjene Zakona o strancima, koji je u četvrtak stavljen i na dnevni red na sjednici Vlade, a jedna od mjera je olakšanje statusa našim povratnicima iz iseljeništva te rušenje birokratskih zapreka, što znači da se povratkom u Hrvatsku više neće tretirati kao stranci iz trećih zemalja, nego će im nakon što dobiju potvrdu Ministarstva demografije i useljeništva i odmah po registraciji biti omogućeno zapošljavanje i obrazovanje sukladno hrvatskim zakonima. Podsjetio je i kako je našim povratnicima kroz poreznu reformu omogućeno da pet godina po povratku ne plaćaju porez na dohodak.
- Što sad imamo od tih ljudi koji se ne vraćaju, osim što rodbini pošalju jedan dolar ili euro? Neće ta mjera napraviti čudo, ali ćemo imati cjelovitiji pristup, posebno prema gospodarstvenicima koji žele ulagati i prema onima koji se žele vratiti – tvrdi ministar.
Iako se ide u smjeru olakšavanja povratka našim iseljenicima to nipošto ne znači, kaže on, da je politika Ministarstva i njegova osobno usmjerena protiv stranih radnika.
- To od mene nećete čuti, nećemo biti kočnica u tom dijelu jer su gospodarske potrebe velike. Što bi stranac iz treće zemlje smetao Hrvatu? Ali, neka se poštuju pravila igre, neka se poštuje ova zemlja. Kad netko dođe mora se kulturno uklopiti, naučiti jezik, prihvatiti lokalnu kulturu i pokazati poštovanje prema zemlji u koju su došli – pozvao je Šipić.
Demograf Stjepan Šterc kazao je kako svi službeni pokazatelji ukazuju na demografski slom i demografsku destrukciju Hrvatske "što svakog ozbiljnog treba zabrinuti“. Demograf Dražen Živić kazao je kako se, unatoč tome, stručni tim savjetnika ne bi prihvaćao tog posla "da ne osjećamo tračak nade“ i kako su, uz primjenu znanja struke i senzibiliziranje široke platforme, pomaci ipak mogući. Dr. sc. Tado Jurić je iznio procjene prema kojima će u Hrvatskoj do sredine ovog stoljeća biti 30 posto osoba s migrantskom pozadinom, što postavlja određene izazove u smislu integracije stranih radnika, pitanja ilegalnih migracija i azila te prostorne distribucije. Zdenko Štriga, poduzetnik hrvatskog podrijetla iz Frankfurta, koji u Njemačkoj živi 52 godine i koji je vodio Hrvatski poslovni centar u Frankfurtu, kazao je kako je na temelju iskustva u tom poslu donio “Marshallov plan za Hrvatsku". Kao najbolji model privlačenja povratka naših iseljenika navodi "židovski“, odnosno "izraelski“ model.
