U današnje vrijeme na ovim prostorima s velikom pažnjom iščitavaju se popisi najvećih zarada. Tako je bilo i u bivšoj Jugoslaviji.
Porezna uprava je u veljači 1989. godine predstavila preliminarnu listu najbogatijih građana iz prethodne godine, u kojoj se navodi da su najveće prihode prijavili privatni ugostitelji, pjevači, skladatelji narodne glazbe, trgovački putnici, predstavnici stranih firmi, nogometaši, likovni umjetnici, novinari i sveučilišni profesori.
Interesantno je da na ovoj listi nije bilo nijednog političara. Vrijedi naglasiti kako porezna osnova nije bila jednaka za cijelu Jugoslaviju te se izračunavala prema formuli: prosječni dohodak puta tri, piše Yugopapir.
U Beogradu je najveću zaradu zabilježio pjevač narodne glazbe (142 milijuna dinara; nešto više od 52 tisuće maraka prema tečaju s kraja 1988.), u Zagrebu trgovački predstavnik (61 miliijun dinara; nešto više od 22.000 maraka), a u Ljubljani akademski kipar (28 miliijuna dinara, nešto više od 10.000 maraka). Nema podataka za Sarajevo, a rekord je postavio privatni ugostitelj iz Skoplja, koji je tijekom 1988. godine zaradio 171 miliijun dinara (gotovo 63 tisuće maraka).
Budući da se tada još uvijek živjelo u socijalizmu, tadašnje najveće zarade prema današnjima naprosto su smiješne. Pri tome se naravno ne smije zanemariti činjenica da je cvala i siva ekonomija, odnosno sva zarada se nije prijavljivala.