Sagorijevanje je stanje emocionalne, mentalne, a često i fizičke iscrpljenosti uzrokovano dugotrajnim ili ponavljanim stresom, a najčešće je izazvano poslom. Nedavno istraživanje LinkedIna anketiralo je više od 16 tisuća stručnjaka u Sjedinjenim Državama između ožujka i lipnja, prenosi Tportal.
Sagorijevanje nije samo rezultat dugog rada ili žongliranja s previše zadataka, iako oboje igraju ulogu. Cinizam, depresija i letargija karakteristični su za ovo stanje, a najčešće se javljaju kada osoba nema kontrolu nad načinom na koji se obavlja posao.
Fizička i mentalna iscrpljenost, osjećaj mučnine ili straha na samu pomisao na posao, česti osjećaji cinizma, ljutnje ili razdražljivosti kada je posao u pitanju ključni su znakovi sagorijevanja popraćeni osjećaj da osoba više ne može učinkovito obavljati svoj posao.
Prema LinkedIn istraživanju četiri od deset američkih radnika izjavilo je da se osjećaju zaglavljenim i iscrpljenim na svom poslu, prenosi CNBC.
Posao s najvećom stopom sagorijevanja jedan je od najpopularnijih poslova danas, a to je posao voditelja projekata.
U mnogim tvrtkama više od šezdeset posto projekata nikada ne postigne puni uspjeh, a stres i sagorijevanje često se identificiraju kao glavni krivac. Radi mnogobrojnih projekata tvrtke radije puštaju loše projekte da propadnu zatrpavajući zaposlenike drugim projektima.
Utjecaj sagorijevanja na voditelje projekata ili članove tima obično rezultira smanjenjem učinka tima zbog niske razine energije, trajnog umora i nedostatka motivacije, a projekt tada najčešće pati zbog propuštenih rokova i nepotpune ili loše kvalitete izrade.
Prema istraživanju kojeg je proveo LinkedIn pedeset posto stručnjaka u ovom području reklo je da se osjećaju iscrpljeno.
Ostali poslovi s najvišim stopama sagorijevanja su oni u zdravstvenom sektoru, poslovi u području socijalne skrbi, logistici i obrazovanju.
Prije prihvaćanja poslovne ponude treba dobro procijeniti mogućnost rizika od izgaranja na poslu tako što osoba treba izvagati odgovara li uloga njezinoj osobnosti i temperamentu, a idealno bi bilo kontaktirati sadašnje ili bivše zaposlenike kako bi iz prve ruke stekla jasnu sliku radnog okruženja i kulture.