Manjak vezova tjera megajahte iz Hrvatske

stdClass Object ( [id] => 103383 [title] => Manjak vezova tjera megajahte iz Hrvatske [alias] => manjak-vezova-tjera-megajahte-iz-hrvatske [catid] => 244 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

Očekuje se da će na Jadranu ove godine zaploviti 400-tinjak megajahti, no taj bi broj mogao biti dvostruko veći da zakoni nisu toliko birokratski. Povećao bi se i broj onih koji bi mogli prezimiti u nekoj domaćoj marini, njih barem stotinjak, no za sada smo suočeni sa situacijom da taj broj zimi spada na samo desetak megajahti.

A da ne govorimo o tome da one duže od sto metara ne može primiti ni jedna hrvatska marina, kaže Dorijan Dujmić, direktor hrvatske podružnice međunarodne tvrtke BWA Yachting, sa sjedištem u Švicarskoj.

Brodovi bježe iz Grčke

− Evo, u utorak je sa mnom razgovarao strani klijent koji se na sedam dana htio vezati u Dubrovniku − dok srede što trebaju − a ja sam mu morao kazati da mi je žao jer Dubrovnik ima samo dva takva veza, a trenutačno su oba zauzeta − rekao nam je Dujmić.

− Klijent je na kraju kazao: ”O.K., onda idemo u marinu Porto Monte Negro”, i što im na to mogu reći? − veli Dujmić, navodeći da naša konkurencija, odnosno ta crnogorska marina, raspolaže s oko 50 vezova za jahte duge stotinjak metara. Upravo sada bi, kaže, trebalo iskoristiti priliku, s obzirom na to da jahte bježe iz Grčke.

− U toj je zemlji na snagu stupio zakon prema kojemu svaka megajahta pod stranom zastavom, a koja dulje od tri mjeseca boravi u Grčkoj, mora platiti porez − veli Dujmić, čime Hrvatska dobiva priliku da brojna strana plovila privuče na zimovanje u svoje marine i luke.

− Ključan je problem nedovoljan kapacitet luka, odnosno nedostatak vezova za megajahte. Da ne govorimo o nedovoljnom sadržaju ponude u marinama − osim restorana i zabave, govorim i o tehničkim uvjetima za napajanje električnom energijom, ali i o ponudi duty free goriva − kaže Dujmić.

Tijekom prošlog Adriatic Boat Showa, održanog u Šibeniku u rujnu 2009. godine, na kojemu su sudjelovali predstavnici marina i agenata, Jana Gaćina, direktorica prodaje NCP Mandalina Marine, navela je još jedan problem.

− Zbog neusklađenosti hrvatskog Zakona o strancima i hrvatskog Pomorskog zakona, neprekidan cjelogodišnji boravak megajahte na Jadranu u praksi nije moguć – po sadašnjim zakonima, član posade megajahte tretira se kao stranac kojemu je dana mogućnost boravka u našoj zemlji do 90 dana.

- Nakon isteka tog roka, za člana posade pod stranom zastavom moguće je zatražiti dozvolu za rad, no za njezino dobivanje potrebno je priložiti potvrdu o nekažnjavanju, koju je nužno ishoditi u matičnoj državi, tako da, osim što je u sukobu s direktivama o sigurnosti megajahti koje obvezuju minimalno trećinu posade za boravak na brodu dok je na vezu, to je i potpuno neisplativo za vlasnike jahti – kazala je Gaćina.

U NCP Mandalina Marini u najavi za tranzit ovoga ljeta imaju 15-ak plovila od 35 do 70 metara, a jedini su u Hrvatskoj koji mogu primiti plovila do 75 metara bokom i omogućiti im struju snage 400 ampera.

Zbog ovog problema, kad zaprime upit za godišnji vez megajahte sa stalnom stranom posadom, znaju da je neizvjesno hoće li klijent ponudu prihvatiti kad ga upoznaju sa složenom zakonskom procedurom zbog koje klijenti, nažalost, često radije odabiru susjednu Sloveniju, Crnu Goru ili Italiju.

No, ipak, zahvaljujući dijalogu između yacht agenata, marina i nadležnih ministarstava uspijeva se osvijestiti postojeći problem, pa se nadaju da će u skoroj budućnosti pronaći rješenje po uzoru na ostale zemlje Europske unije.

Kakva je situacija u Marini Kaštela, pitali smo i Smiljanu Mirat, voditeljicu recepcije, koja kaže da se trenutno kod njih na vanjskim lukobranima nalaze dvije jahte dužine 49 i 39 metara.

− Za sada nemamo veće navale, no u srpnju se očekuje veći broj klijenata, kao i jahti u tranzitu − kaže Mirat.

Magdalena DRUŽIJANIĆ

Ima ih 6000, grade se nove

Na svijetu je između 5000 i 6000 megajahti dužih od 30 metara, a njihov će se broj u idućih tri do pet godina udvostručiti, kaže Dorijan Dujmić. Na obalama Sredozemnog mora, posebice na istočnoj strani Jadrana, očit je nedostatak vezova za ta plovila.

“Valja napomenuti i da je više od 50 posto megajahti namijenjeno komercijalnoj upotrebi, a povećani interes za takva plovila potvrđuje i podatak prema kojemu je na navozima diljem svijeta 2008. naručeno 240 novih jahti prosječne dužine 41,3 metra, dok je 2009. naručeno ili se pregovara o gradnji još 347 megajahti”, napominje Dujmić.

Abramovič, Armani, Gates, Ecclestone...

Lani je Hrvatsku na jahtama posjetio pozamašan broj stranih zvijezda i zvjezdica, između ostalih, i Irina Abramovič. Bivša supruga ruskog milijardera Romana Abramoviča zapažena je početkom srpnja 2009. godine u zadarskom akvatoriju na jahti dužoj od 90 metara.

Bio je na Jadranu i Giorgio Armani, talijanski modni dizajner, koji se, ploveći hrvatskom obalom na crnoj 65-metarskoj jahti “Main”, usidrio u nekoliko jadranskih luka.

Prvi čovjek Microsofta Bill Gates zamijećen je na svojem brodu “Alfa Nero”, koji zbog svojih dimenzija nije ni mogao prići obali. I Bernie Ecclestone krstario je Jadranom jahtom “Petara”, posjetivši, između ostalog, i Trogir. Tek valja vidjeti tko će nam se i ove godine pridružiti na Jadranu.

U NCP Mandalina marini u najavi za tranzit ovoga ljeta imaju 15-ak plovila od 35 do 70 metara, a jedini su u Hrvatskoj koji mogu primiti plovila do 75 metara bočno te im omogućiti struju snage 400 ampera.