Posljednjeg dana siječnja 2021. Hrvatska je imala 10.372 aktivna obrta u građevinarstvu, dok istoga dana ove godine 13.583 obrta ima registrirano građevinarstvo kao glavnu djelatnost ili 3211 više, izvijestili su iz Hrvatske obrtničke komore (HOK).
Navode kako je tih obrta prema NKD-u najviše u kategoriji Uvođenje instalacija vodovoda, kanalizacije i plina i instalacija za grijanje i klimatizaciju (1.882 obrta), ostali završni građevinski radovi (1.716 obrta) te u postavljanju podnih i zidnih obloga (1.466 obrta).
Unatrag godinu dana otvoreno je 1.420 novih građevinskih obrta. Prema informacijama Državnog zavoda za statistiku, protekle godine su izdane 11.564 građevinske dozvole odnosno 3,6 posto više nego 2022., a predviđena vrijednost radova iznosila je nešto više od sedam milijardi eura što je oko 21 posto više nego godinu ranije, ističu u objavi za medije.
S obzirom na ekspanziju građevine, ali i paralelnu potrebu za ostvarenjem energetskih ciljeva do 2030., pokrenut je projekt CRO skills RELOAD na kojem sudjeluju Građevinski fakultet iz Zagreba, Hrvatski savjet za zelenu gradnju, REA Sjever, Zajednica graditeljskih škola RH te Hrvatska obrtnička komora. Cilj projekta je, kako pojašnjavaju, ponovno uspostaviti Nacionalnu kvalifikacijsku platformu te poboljšati Nacionalne smjernice za kontinuiranu izobrazbu građevinskih radnika, a napravljena je i sveobuhvatna analiza građevinskog sektora te obrazovanja u Republici Hrvatskoj.
Analiza je pokazala da nedostatak kvalificirane radne snage u građevinskom sektoru rezultira dramatičnim povećanjem uvoza radnika, često iz zemalja s drugačijim obrazovnim sustavima i tehnološkim pozadinama.
Ističu i kako edukacija tih radnika o energetski učinkovitim tehnologijama postavlja značajan izazov za postizanje ciljeva do 2030. godine. U HOK-u informiraju i kako su analizom ankete obrtnika otkrili da između 40 i 60 posto njih, ovisno o vrsti radova, smatra da im nedostaje znanja o energetski učinkovitim tehnologijama te izražava želju za dodatnim obrazovanjem.
Dodaju kako je provedena temeljita analiza trenutno dostupnih kolegija na visokim učilištima, koja ukazuje na to da tek mali broj studenata izlazi na tržište rada s kompetencijama povezanim uz EnU-om i obnovljivim izvorima energije. U dokumentu se procjenjuje da je potrebno 24.530 strukovnih radnika i 5800 inženjera kako bi se postigli ciljevi energetske učinkovitosti u zgradarstvu do 2030. godine.
Iz priložene analize proizlazi da je godišnje potrebno obučiti najmanje 500 građevinskih radnika, 500 radnika za OIE, 435 inženjera građevinarstva, 290 arhitekata, 145 inženjera strojarstva i 145 inženjera elektrotehnike kako bi stekli potrebne vještine i znanja.
Ove i sve druge aktualne teme u sektoru graditeljstva poput konstrukcijske obnove, problematike u procesu gradnje, obrazovanja i budućnosti radne snage te kružne ekonomije u graditeljstvu obradit će se kroz predavanja i panel rasprave svih ključnih dionika u resoru na Susretu graditelja u Sisku 1. i 2. ožujka u organizaciji Hrvatske obrtničke komore, a domaćin je Obrtnička komora Sisačko-moslavačke županije, najavljuju u HOK-u.
-Građevinarstvo je IN, raste u svakom segmentu, a tome u prilog govori činjenica da je u tri godine 3200 građevinskih obrta više. Također, povećan je upis u srednje strukovne škole za građevinska zanimanja i otvaraju se dodatni razredi. Osim što ćemo se dotaknuti svih ključnih tema za ovaj resor važan za hrvatsko gospodarstvo, predstavit ćemo i nove tehnologije izgradnje te obnove nakon potresa - istaknuo je potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore, predsjednik Obrtničke komore Zagreb i predsjednik Organizacijskog odbora Susreta graditelja Antun Trojnar.