Pisali smo više puta o tome da je Splitsko-dalmatinska županija pri dnu ljestvice procijepljenih, te da čak i pojedini učitelji dovode u pitanje blagodatu cijepljenja.
Razgovarali smo i s I. R., mladom mama jednoipolgodišnje djevojčice smatra se blagom antivaksericom. Nije protiv cijepljenja, ali…
– Cijepila sam je, ali ne sa svim cjepivima. Nisam svime iz kombiniranog cjepiva “6 u 1”. Ja jesam za cijepljenje, ali da se cjepiva razdvoje kako se djeci ne bi davali kokteli. Mislim da su to jake, prevelike doze za dječji organizam u dobi od 2-3 mjeseca – objašnjava svoje razloge I. R., navodeći kako bi voljela da djeca cjepiva primaju odvojeno i na cijepljenje dolaze svaka dva, tri mjeseca. Muči je još nešto.
Pod utjecajem antivakserskih pokreta
– Čula sam da je ovo što se daje “6 u 1” ranije bilo skroz drugo cjepivo, bojim se autizma. Kako je u slučaju curica do treće godine veća vjerojatnost da im se dijagnosticira autizam, a da cjepivo bude okidač, što nije dokazano, ali nije ni 100 rečeno da nije, odlučila sam je cijepiti tek nakon treće godine života. Realno, kad pogledate, u mojoj generaciji ima svakakvih bolesti, nije baš da ih nema – navodi svoje viđenje stvari majka u ranim tridesetima. Njezina kći, primjerice, još nije primila cjepivo protiv ospica, a i u vrtiću koji pohađa, otkriva, također smatraju da je bolje primiti ga što kasnije.
Širenje hripavca ili magarećeg kašlja posljednjih tjedana, ponajviše u Splitu (situacija je okarakterizirana alarmantnom još u rujnu), ali i u Dubrovniku i Zagrebu, liječnike ne čudi s obzirom na to da je cjepni obuhvat djece intenzivno “počeo opadati”. Najmanji je u Splitsko-dalmatinskoj županiji gdje je, govori nam Željka Karin, ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije (SDŽ), u školskoj dobi cijepljenje određenim vrstama cjepiva palo ispod 90 posto.
– Konkretno za hripavac ispod 86 posto, a u predškolskoj/dojenačkoj dobi za hripavac je palo ispod 72 posto, dok su ostala cjepiva ispod 80 posto. Da bi populacija bila zaštićena, procijepljenost mora biti veća od 95-96 posto – ističe šefica “Higijenskog”, ne skrivajući ogorčenje zbog trenda, koji je prisutan posljednjih desetak godina sa širenjem brojnih pokreta protiv cijepljenja.
– Građani su previše pod utjecajem antivakserskih pokreta i nestručnih članaka. Putem društvenih mreža šire se nestručne informacije, širi panika... Taj trend se nakon korone pojačao, ali pad broja cijepljenih počeo je i ranije, osobito u južnim županijama. Držim da je razlog i slabija zdravstvena pismenost. Očito se na ovom području ljudi manje bave relevantnom literaturom, podacima i istraživanjima, puno su više orijentirani na neznanstvenu literaturu. U sjevernijim županijama procijepljenost je još uvijek dobra, iako se i tamo bilježi blagi pad – govori ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije. Priznaje kako prvi put čuje za praksu pojedinih splitskih pedijatara s “razdvajanjem cjepiva”, što su nam posvjedočili roditelji, takvo što joj je neprihvatljivo.
Razdvajanje nije preporuka
– Mi nemamo te informacije, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i sva relevantna tijela, od Svjetske zdravstvene organizacije do HALMED-a i svih ostalih koji se bave liječenjem i cijepljenjem, preporučuju davanja cjepiva na način na koji se to provodi kod nas i u cijeloj Europi. To razdvajanje nije prihvatljivo niti je preporuka, to se radi samo u situacijama kada imamo alergiju nekog djeteta na određenu komponentu cjepiva – kaže dr. Karin, referirajući se i na skepsu i priče o “cjepivima lošije kvalitete”.
– Cjepiva koja se danas daju stvaraju manje nuspojava, jer su dorađenija, imaju manje komponenti koje su ih ranije izazivale. Najčešće nuspojave su crvenilo ili oteklina na mjestu uboda ili blago povišena temperatura. Naravno da, kao i za lijekove, postoje i neke druge nuspojave, ali u manjoj mjeri. Uvijek treba gledati korist nasuprot štete... Puno je veća šteta ako dijete oboli od neke bolesti, jer posljedice mogu biti puno teže, nego da dobije neku nuspojavu. Osim toga, nuspojave su uglavnom reverzibilne – napominje doc. dr. sc. Željka Karin, pa, želeći odaslati upozorenje, podastire brojke.
Apostrofira kako je, primjerice, nakon obolijevanja od hripavca moguće dobiti upalu pluća, konvulzije, oštećenje mozga ili smrt, a odnos je 1:400. Nakon obolijevanja od meningitisa (u slučaju izbjegavanja cjepiva protiv hemofilusa) u 10-15 slučajeva oboljeli mogu imati oštećenje mozga ili sluha. U pet posto slučajeva ishod može biti smrtonosan. Jedan od tisuću zaraženih ospicama dobije encefalitis (upalu mozga) ili se dogodi smrtni ishod. U slučaju zaušnjaka moguća je gluhoća, a kod žena koje u dječjoj dobi nisu cijepljene protiv rubeole, ukoliko dođe do zaraze u trudnoći, dolazi do oštećenja fetusa.
– Nuspojave cijepljenja protiv svih ovih bolesti pokazuju kako u 20 posto slučajeva imamo lokalno crvenilo i bol, a oko pet posto cijepljenih ima povećanje temperature. A što reći onima koji neće cijepiti djecu protiv ospica i spominju autizam?! To je nonsens, znanstveno i stručno potpuno neutemeljeno. Ljudi koji su 1998. godine objavili taj rad izbačeni su iz znanstvene zajednice, jer ta priča nema veze s autizmom. Djeca koja su se cijepila protiv morbila (ospica) jednako obolijevaju od autizma kao i ona koja se nisu cijepila. Autizam nije uzrokovan cijepljenjem! Ovo napišite masnim slovima. Puno je drugih čimbenika, okolišnih i genetskih koji utječu na autizam. Ne postoji mogućnost povezivanja autizma i cijepljenja. Mogućnost dobivanja encefalitisa kod cijepljenja protiv ospica je jedan prema milijun, a ako se ne cijepi 1:1000. Recite vi meni je li onda normalnije cijepiti dijete – pita ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo SDŽ-a. Strašno je, veli, što se događa... U drugim zemljama svijeta i ostatka Europe djeca se puno više cijepe – i protiv meningitisa, varičela i drugih bolesti protiv kojih se djeca u Hrvatskoj ne cijepe.
– Koristimo cjepiva kojima se cijepi zadnjih 50 godina. Svi smo se mi cijepili i zato nije bilo ovih bolesti u populaciji. Sve ovo nas vraća unatrag, a cijepljenje je uistinu najučinkovitija i najisplativija mjera u povijesti medicine. Smanjuje se teret bolesti po same ljude i društvo u cjelini, produžuje se životni vijek. A sad nas protivnici cijepljenja vraćaju unatrag – kaže doc. dr. sc. Željka Karin. Ljuti je i što se zaposleni u sustavu obrazovanja upliću u medicinsku struku, pa si daju za pravo davati preporuke.
Čekamo da se prošire i ospice
– Nije samo stvar hripavca, mi samo čekamo trenutak kada će se raširiti i ospice. Procijepljenost protiv morbila nam je niska, jer roditelji fantaziraju da to cjepivo uzrokuje autizam. Ne samo da ćemo imati posljedice u slučaju zdrave djece koja se nisu cijepila, nego su moguće štetne posljedice i po djecu koja su na kemoterapiji, koja imaju neko ugrožavajuće stanje i ne možete ih u tom trenutku cijepiti. A ugrožava ga situacija u kojoj se širi bolest... Kod hripavca mogu oboljeti i djeca do dva mjeseca života, jer se tek tada cijepe. Izloženi su riziku... Moramo gledati na društvo u cjelini, na one koji žive s nama.
