Sto godina promjene, nismo se maknuli ni metra. To su bile uvodne riječi Daše Gazde, predsjednice Društva arhitekata Splita, kojima je opisala urbanistička rješenja u Splitu od Schürmannova regulacijskog plana grada Splita, donesenog 1923., do danas. Promjene i izmjene Generalnog urbaničkog plana čekaju se od 2009. godine. Daša Gazde htjela je na primjerima Kazališta i Marjana pokazati kako Splitu ide. Ili ne ide?
Kopilica, Kašjuni...
Problem je što grad nema adekvatne lokacije pa su postojeće uvijek element prijepora. Kao primjer u predavanju uzela je Kazalište, Poljud, vrtić na Kili i Sportski centar Istok.
– Vrtić na Kili jedini je prazan prostor koji smo uspjeli naći za izgradnju. Na gradskoj parceli legaliziran je objekt i to legalizacija dozvoljava. Oni su vlasnici kuće na parceli Grada. Zakon o legalizaciji nikad nije pitao jeste li vi vlasnik zemljišta, samo ste trebali doći s planom, reći na kojoj ste čestici gradili, ne morate dokazati da ste vlasnik niti pokazati nacrte kuće.
Istaknula je Kopilicu kao projekt koji nitko nije realizirao jer nema političke volje. Projekt je trajao dulje od jednog mandata.
– Hrvatskim željeznicama je glavni kolodvor Kopilica, ali oni se ne žure. Njima to nije u interesu. HŽ moramo nagovoriti da počnu planirati, a kako ćemo nagovoriti privatne vlasnike? Sa stanarima se mora razgovarati.
Obala je problem, zaključila je predsjednica DAS-a. Grad ne može efektivno koristiti četvrtinu svoje obale jer je koristi vojska ili škver ili je pod koncesijom Županije. Splitsko-dalmatinska županija preskače Grad.
– Grad Split ne upravlja svojim pomorskim dobrom. Nama su bitnije sankcije od novog Zakona o pomorskom dobru. Neka bespravna gradnja uđe u Kazneni zakon pa nitko neće moći izvaditi potvrdu o nekažnjavanju.
Kao primjer neusklađenosti GUP-a sa stvarnim stanjem na terenu istaknula je Kašjune.
– Prema zakonu, uređena plaža mora biti u građevinskom području. Da bi bila građevinsko područje, moramo je tako ucrtati u GUP. Netko je građevinsko područje plaže Kašjuni upisao do Vile Dalmacije. Plaža je do pokosa, a njima su i staklenici u GUP-u.
Odnos Županije i Grada
Za Marjan je Daša Gazda "zahvalila" Županiji na "velikodušnom" oduzimanju prava na donošenje prostornog plana područja posebnih obilježja.
– Prostorni plan Županije onemogućio nam je išta osim donošenja Urbanističkog plana uređenja. Smatramo da se može donijeti i za park-šume, kao i za nacionalne parkove i parkove prirode. Urbanistički plan uređenja je opširniji i donosi ga Gradsko vijeće i od njega može napraviti masakr. Mi ne vjerujemo ljudima.
– Onda Županija ne vjeruje vama? – pitali smo.
– Vjerojatno. Ovdje nitko nikome ne vjeruje. Ovo je kao meksički "stand off", "puca" svatko u svakoga.
Predsjednica kaže kako stoji iza projekta "Žnjanski plato". Riječ je o projektu koji je dobio građevinsku dozvolu, a uzroke za loše stanje na Žnjanu, o čemu smo u više navrata pisali, vidi u neusklađenosti rada gradskih firmi i Grada.
– Zamislite da se to dogodi u privatnoj firmi. Netko bi dobio otkaz. Kad se time bave tijela poput Gradskog vijeća, onda to traje tjednima. Projekt je dobio građevinsku dozvolu, to je proces koji traje. Žnjan nikad neće i ne mora biti isplativ. Kakva je kvaliteta života tamo? Novac od kredita pristizat će dinamikom kojom projekti budu spremni.
Zanimljiva nam je bila priča o suradnji s bivšim gradonačelnicima...
– S Kerumom je uvijek bilo zanimljivo. Baldasar je bio najluđi. Opara je htio puno toga, ali nije bio organizacijski jak. Puljak je omogućio aktivaciju Urbanističkog zavoda, ali nema logistiku. Opara je "Masterplan" donio na gotovo. Nema stranačkog kadra koji može sjesti s nama. Sve stvari u GUP-u koje ispravljamo napravljene su namjerno. Zgrada "Mr. Mota" na Mejama posljedica je GUP-a, mi ne vidimo nikakve pogreške.
Tijekom predavanja je kao banalne primjere u kojima je GUP sam sebi svrhom uzela zgrade "Manasa" na Kmanu i kuće Pod kosom na Marjanu.
– Kman i kuće u ulici Pod kosom uzela sam kao ekscesne primjere koje imaju dozvolu u skladu s GUP-om, a ne bi se smjeli dogoditi. U idealnom svijetu ne bi se gradilo samo po GUP-u, nego bi Grad bio podijeljen na manje površine koje bi se uredile urbanističkim planom uređenja, koji je detaljniji. GUP je provedbeni plan.
– Spomenuli ste i crkvu na Splitu 3, na križanju Bušićeve i Poljičke, koja je bila izvan gabarita, odnosno prevelika?
– Bivši predsjednik Žuvela uspio se izboriti za to da se za crkvu makar raspiše natječaj. U planu je i dalje upisana crkva. Kad se gradio Split 3, to je trebala biti tržnica – kaže Gazde.
Zanimalo nas je i kako struka gleda na projekt Small Mall, oko kojega se digla velika prašina.
– Sve oko toga projekta u startu je bilo pogrešno. Prvi put sam u tom slučaju čula za nešto što se zove "načelna dozvola" po kojoj su oni trebali graditi. Ne znam je li isteklo pravo građenja izdano prije dvadesetak godina. O tim će pitanjima odlučivati sud.
A Dalmatia Tower?
– Mi još uvijek tvrdimo da je od početka pogrešno postavljen. Od natječaja koji se radio unutar obuhvata velikog gradskog projekta Kopilica, umjesto da je objavljen natječaj za cijelo područje. Kerum je potpisao takav natječaj, stručne službe pripremile su ga i proveden je. Tu kreće cijeli problem. Sad je gotovo, imaju izvršnu uporabnu dozvolu i to je to.
Pitali smo i kad se možemo nadati novom GUP-u.
– Zavod će ga dovršavati. Javna rasprava traje do kraja godine, a usvajanje bi trebalo biti početkom iduće godine.