Nekadašnja knežija i župa Radobilja, jedno je od posljednjih utočišta srednje Dalmacije u kojem se gotovo do pred kraj 19. stoljeća upotrebljavala hrvatska ćirilica, arvatica ili kako su je u novije vrijeme nazvali – bosančica.
O pismu tog vremena svjedoče brojni pisani tragovi i prvi spomen starohrvatske župe Radobilje iz 1382. godine gdje u povelji pisanoj bosančicom bosanski kralj Tvrtko I. objašnjava kako je ta župa darovana plemićkoj obitelji Nenadić za iskazane zasluge prema svetoj kruni ugarskoj i baronima Bosne.
Prijevod ove isprave čuva se u arhivu omiške općine, a objavio ga je Josip Alačević 1875. godine u listu "Manuale del Regna di Dalmazia". Tako je neobična isprava napisana u obliku dijaloga i naracije onodobnog hrvatskog jezika, sačuvana samo u...