Događaj koji okuplja i staro i mlado, dugogodišnje vrtlare kao i one koji će sa vrtlarstvom tek započeti ove je godine održan u Splitu.
Već tradicionalno četvrtu godinu za redom Udruga Permakultura Dalmacija organizirala je razmjenu sjemena starih i udomaćenih sorti povrća. Inače se održava na Zvončacu, no ovoga puta okupljanje je premješteno u prostorije Gradske knjižnice Marka Marulića radi kiše.
- Danas je tradicionalna razmjena sjemena gdje stavljamo naglasak na stare, autohtone sorte, ali i sorte koje su udomaćene i koje uspijevaju na našem podneblje. Ovo je jako iščekivan događaj jer je sad to vrijeme u godini kad se planiraju vrtovi, popunjavaju zalihe ili se rješava viškova na način da se razmjenjuju. Osim u Splitu, trudimo se otići i u neka druga dalmatinska mjesta, a i uz neke naše vrtlarske događaje uvijek se pojave naši vrtlari koji donesu sjeme tako da je ovo jedna dinamična zajednica ljudi koji prikupljaju, čuvaju, koriste i razmjenjuju sjeme - poručio je Marin Kajanet, predsjednik Udruge Permakultura Dalmacija koja djeluje u Splitu, ali na području cijene Dalmacije što uključuje i Zagoru i otoke.
- Dolaze i ljudi s otoka jer im je ovo prilika, osim nabave sjemena, da se i podruže. Teško je reći koliko ljudi dođe, ali sigurno preko 100, 150 njih je već dosad na početku razmjene prodefiliralo i našlo nešto za sebe. Ovisno o vrtlarskoj sezoni takva je i ponuda, a uglavnom je to povrće. Ima i sjemena voćaka i ljekovitoga bilja. U pravilu, što ljudi donesu, sve to dođe do osoba kojoj to treba - poručio je Kajanet.
Permakultura Dalmacija djeluje preko deset godina, a promovira permakulturu kao način dizajniranja kako okolišta, tako i ljudskih zajednica.
- Imamo svoja načela i svoju etiku koja se temelju na brizi za čovjeka, brizi za zemlju i pravilnoj raspodjeli. Najveći je interes upravo za vrtlarstvo premda permakultura obuhvaća širok raspon tema, poput prirodne gradnje, upravljanja vodom, alternativnih oblika energije.. Vrtlarstvo je ono po čemu nas najviše prepoznaju jer se sve više ljudi okreće uzgoju svoje hrane, razmišljaju što jedu, a taj trend je počeo pandemijom koronavirusa i sve više raste. Moramo krenuti od sebe. Kako je Voltaire rekao: "Trebamo obrađivati svoj vrt”. Ljudi su to doslovno počeli raditi i zato je ovoliki interes na razmjenama sjemena i na svim vrtlarskim edukacijama koje mi organiziramo tijekom godine - rekao je predsjednik Udruge.
Udruga Permakultura organizra edukacije, radionice i javna događanja za građane, a nastoje uključiti i one najmlađe.
- Što više ljudi živi na oređeni način, to je veći primjer drugima. Dosta radimo sa školama, a ono što radimo, promoviramo i učimo preko djece dolazi i do roditelja. A imamo i umirovljenike koje imaju vremena i mogu se posvetiti uzgoju. Ljudi najčešće reagiraju tek onda kad su suočeni s nekim zdravstvenim poteškoćama, pa započnu sa zdravom prehranom i onda shvate da to funkcionira. Tek kad nas nešto u životu "udre", počnemo primjenjivati zdraviji život. Danas su sve popularnije trgovine zdrave hrane, no ipak je najigurnije kad sami uzgajamo hranu i kad znamo odakle dolazi to sjeme.
Posljednjih desetljeća uočavamo klimatske promjene što izravno utječe na poljoprivredu jer ona izravno ovisi o klimatskoj varijabilnosti stoga je posebno osjetljiva na njih.
- Klimatske promjene su činjenica. To je nešto što ljudi i sami mogu osjetiti i vidjeti gledajući vremensku prognozu. Ipak, nalazimo se u određenoj klimi koja ima svoje pravilnosti stoga smo, neovisno o promjenama, izradili kalendare sijanja i sadnje biljaka koji su specifični za naša područja. Jedan je za područje submediteranske klime u Dalmatinskoj zagori, drugi je za priobalje i otoke. Naravno, uvijek napomenemo ljudima da moraju razmišljati i o mikroklimi, o određnenom području i raznim utjecajima poput sunca, vjetra, o kvaliteti zemlje i svega što je bitno kod vrtlarstva. Imate kalendare i nekakve upute koje možete pronaći u literaturi i na internetu, ali ćete ih uvijek prilagoditi svojim uvjetima i gledajući klimatske promjene - rekao je Kajanet te kao primjer daje činjenicu kako su poljoprivredne masline koje su se do nedavno sadile samo u priobalju, sada mogu uspjeti i u Zagori.
- Sve ovisi o situaciji, no klimatske su promjene činjenica. Mi svojim djelovanjem možemo utjecati na lokalno ublažavanje efekata klimatskih promjena. Ako se kao društvo okrenemo i posvetimo tome, možda možemo utjecati regionalno i šire. Mi kao građani moramo napraviti svoj doprinos da pomognemo da situacija bude sve bolja - zaključio je na kraju te pozvao sve zainteresirane da se informiraju o radu Udruge Permakultura Dalmacija.
- Imamo širok raspon interesa i aktivnosti. U permakulturi svatko može pronaći neku svoju nišu iz koje može učiti, a i mi stalno stalno učimo od onih koji dolaze. Vrlo je vibrantna ekipa i zajednica ljudi.