U Muzeju grada Splita radovi su u punom jeku. U prizemlju Muzeja još uvijek se istražuje Dioklecijanova palača, a na pročelju se obnavljaju kvadrifore. Radi se, naravno, o prozorima koji su okomito podijeljeni na četiri dijela. Kvadrifore na građevinama pronalazimo puno rjeđe od monofora, bifora i trifora.
Kvadrifore će, nakon obnove, još više naglašavati ljepotu Papalićeve palače, a na njima je moguće uočiti i grb obitelji Papalić. Kvadrifora, kao i brojni leksemi našeg podneblja, dolazi iz talijanskog jezika. Dolazi od "quadrifora", što doslovce znači prozor s četiri svjetla.
Obitelj Papalić početkom 14. stoljeća u Split se doselila vjerojatno iz Poljica, a njezini članovi obavljali su istaknute komunalne funkcije. Prezime obitelji prvi se put spominje uz ime Krestola Petrova, koji je 1357. bio zabilježen kao član splitskoga Velikoga vijeća. Obitelj Papalić izumrla je u muškoj grani 1739. smrću Tome.
Gotičko-renesansna palača obitelji, izgrađena u 15. stoljeću, nedaleko od Zlatnih vrata Dioklecijanove palače, djelo je Jurja Dalmatinca, a od 1952. ondje je smješten Muzej grada Splita. Palača odgovara tipu mletačke gotičke stambene palače s dvorištem koje osigurava privatnost, prizemljem koje je bilo namijenjeno gospodarskim skladištima i velikom dvoranom na prvom katu do koje vodi kameno nenatkriveno stubište.
Krajem 15. stoljeća u palači su se sastajali splitski humanisti, uključujući i najpoznatijeg - Marka Marulića. Restauraciju pažljivo radi Helena Tresić Pavičić.