Kraju se primakla prva sezona splitskog ciklusa arheoloških tribina "Šta vi tamo kopate", svojevrsnog znanstvenog "pričigina", koji je privukao pažnju građana iznad svih očekivanja: Stara gradska vijećnica na Pjaci svako od devet predavanja bila je prepuna slušatelja. Nije ni čudo, Dalmacija je kolijevka hrvatske arheologije, a teme koje su se dosad mogle samo čuti na znanstvenim skupovima ili čitati u časopisima očito su jako zanimljive i široj javnosti. I ljubav se dogodila, dapače, eksplodirala je!
Penšjunat kao znak
Organizator ciklusa je Arheološki muzej u Splitu, a pridružili su se i Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Muzej Grada Splita i Hrvatsko arheološko društvo. Sredstva je odobrilo Ministarstvo kulture i Županija splitsko-dalmatinska, a Splićani će imati prilike slušati dvadesetak arheologa iz cijele zemlje.
Ciklus predavanja ima i dopadljiv vizualni identitet osmišljen u dizajnerskom studiju Kazinoti & Komenda, zaštitnik znak mu je penšjunat koji s rukama na leđima promatra iskopavanja, u Italiji su dobili nadimak "umarell" (u nas još nema dobrog prijevoda, ali fenomen je već tradicionalan), a naslov ciklusa nastao je prema uobičajenom pitanju ovih promatrača: "Šta vi tamo kopate?"
Riječ je o tipološki i kronološki vrlo raznolikim arheološkim lokalitetima: od potopljenog prapovijesnog naselja, prapovijesnih spilja, gradinskih naselja i nekropola, preko antičkih gradova i vojničkih logora, do srednjovjekovnih arhitektonskih kompleksa, groblja i fortifikacijskih sustava.
- Želja nam je bila ispuniti našu obavezu popularizacije arheološke znanosti, informirati širu publiku o onome što se u Dalmaciji istražuje, a riječ je o fenomenalnim nalazištima i podacima koji ne bi trebali ostati dostupni samo stručnoj javnosti.
Odaziv građana bio je iznad svih naših očekivanja, već na prvom predavanju o Saloni imali smo 180 posjetitelja, na slijedećem o šest recentnih istraživanja u Splitu više od dvjesto, samo mjesec dana nakon senzacionalnog otkrića druge ilirske kacige na lokalitetu Zakotorac na Pelješcu ugostili smo istraživače i pokazalo se je da nam je najveći izazov premali prostor za toliki broj ljudi. Četvrtkom u vijećnici slušali smo o rezultatima arheoloških istraživanja u Bribiru, Nadinu, špilji Nakovani na Pelješcu, pećini Vlakno na Dugom otoku, Starome Gradu na Hvaru...
U isto vrijeme željeli smo potaknuti kulturno događanje u središtu grada, pa i ispitati koliko su građani zainteresirani za naš rad: na koncu ove sezone oduševljeni smo i prezadovoljni – kazala nam je inicijatorica projekta dr. sc. Jelena Jovanović, viša kustosica splitskog Arheološkog muzeja, uz koju susrete moderiraju dr. sc. Jaqueline Balen iz Arheološkog muzeja u Zagrebu i Ante Alajbeg iz MHAS-a, najavljujući i sljedeću sezonu predavanja u rujnu, a projekt će biti okončan izložbom u Arheološkom muzeju 2026. godine.
Tko se znojio u Znojilu?
Posljednjeg ovosezonskog susreta, o arheološkom lokalitetu Znojilo (Gradac), smještenom na razmeđu drevnih putova, između današnjeg Primorskog Doca, Prgometa i Prapatnice, govorili su arheolozi dr. sc. Ivan Alduk, pročelnik Konzervatorskog odjela u Imotskom, dr. sc. Andreja Kudelić s Instituta za arheologiju i Ivan Šuta, ravnatelj Muzeja grada Kaštela.
- Položaj nalazišta na istaknutom brdu strateški je iznimno značajan te se s njega dobro kontrolira široko područje Dalmatinske zagore te put prema obali preko Labinske drage. Iz tog su razloga izaslanici trogirske komune u Veneciji godine 1498. predložili upravo to uzvišenje za gradnju nove utvrde, čija je glavna svrha bila obrana kontinentalnog dijela trogirske komune od sve češćih osmanskih provala.
Njezini ostaci sačuvani su u središnjem dijelu nekadašnje prapovijesne gradine, ali i na njezinim rubovima. Zračne snimke otkrivaju da se na tom položaju nalaze i ostaci suhozidnih struktura prapovijesne gradine, jedne od većih na području trogirskoga i kaštelanskog zaobalja – naveli su, dodajući da površina od približno osam tisuća metara četvornih upućuje na postojanje snažne i dobro organizirane zajednice koja je koristila ovaj strateški položaj.
- Arheološkim istraživanjima 2022. i 2023. godine pronađeni su ostaci koji ukazuju na nekoliko faza naseljavanja u 2. tisućljeću prije Krista, s ostacima objekata i utvrđenja. Stanovnici su za sobom ostavili brojne ulomke keramičkih posuda, keramičke predmete za predenje i tkanje, kamene i koštane alate, životinjske kosti... Rezultati ovih istraživanja pružili su uvid u pojedinosti iz svakodnevnog života stanovnika drevnog Znojila, u njihovu lončarsku tradiciju, način prehrane, uzgoj životinja, proizvodnju tekstila te organizaciju naselja i nastambi – ispričali su.