U 2023. godini, u kojoj je euro postao službena valuta u RH, i vrijednost i broj fiskaliziranih računa u Splitsko-dalmatinskoj županiji su porasli u odnosu na 2022., pokazuje to godišnja analiza HGK – Županijske komore Split, izrađena u suradnji i na temelju podataka Porezne uprave Područnog ureda Split o broju i vrijednosti fiskaliziranih računa poreznih obveznika sa sjedištem u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
– U 2023. godini u Splitsko-dalmatinskoj županiji je fiskalizirano računa u vrijednosti od 4 milijarde i 103,6 milijuna eura, što je 26,6 posto više nego 2022. godine. Broj izdanih računa u prošloj godini iznosio je 318,1 milijun i za 8,8 posto je viši nego godinu prije. Iako je veći rast iznosa fiskaliziranih računa od rasta broja računa jednim dijelom posljedica rasta cijena, svakako raduju pozitivni pokazatelji – poručio je predsjednik HGK – Županijske komore Split Joze Tomaš.
Najveća vrijednost fiskaliziranih računa, gotovo 90 posto od ukupnog iznosa fiskaliziranih računa u županiji u prošloj godini, ostvarena je u trima djelatnostima – trgovini na veliko i malo, djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i prerađivačkoj industriji, koje su i najznačajnije u strukturi županijskoga gospodarstva.
Tako je u djelatnosti trgovine na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikla u prošloj godini u županiji fiskalizirano računa u vrijednosti nešto većoj od 2 milijarde i 434 milijuna eura, odnosno 26,2 posto više nego 2022. godine.
U djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane vrijednost fiskaliziranih računa u prošloj je godini iznosila gotovo 880,5 milijuna eura (porast od 22,8 posto), a u prerađivačkoj industriji 357,1 milijun eura (porast od 15,2 posto).
Gledano po djelatnostima, rast vrijednosti fiskaliziranih računa u 2023. u odnosu na prethodnu godinu, komentirao je pročelnik Porezne uprave Područnog ureda Split Ivica Kusić.
– Najveći rast vrijednosti fiskaliziranih računa u prošloj godini u županiji ostvaren je u djelatnosti umjetnosti, zabave i rekreacije (197,3 posto), građevinarstvu (89,4 posto), prijevozu i skladištenju (33,1 posto) te trgovini na veliko i malo; popravku motornih vozila i motocikala (26,2 posto), dok je djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane nekih 22,7 posto veća – rekao je Kusić.