"U Promini od davnina, poznata su dobra vina! Debit, Lasin, Maraština" - napisao im je i pjesmu vinar Ivica Džapo koji ne odustaje i u Promini još uvijek održava i unaprijeđuje obiteljski vinograd na 5,7 hektara s 32 tisuće loza.
Dok sa svih strana Dalmacije stižu žalopojke, kako ove godine grožđa nema, kako su štete velike, od peronospore i velikih kiša u proljeće, pa preko suša tijekom ljeta, on nam odmah u startu veli kako situacija kod njega, i u Oklaju općenito, nije ni izbliza tako dramatična.
Težak početak
- Istina je, nije ovo bila laka godina za vinogradare, bilo je šteta i kod mene, ali s obzirom kako se drugi žale, ja sam zadovoljan. Godina je počela s velikim padalinama u travnju, svibnju i lipnju, ljudi nisu stigli poprskati lozu na vrijeme. Naročito oni koji nemaju vremena, a imaju malo više panja.
A malo su i kako čujem zbunjeni kaotičnim savjetima struke i onim što pročitaju na internetu, kada i koliko prskati, kojim sistemicima, pa je i to uzelo svoj danak. Zahvaljujući tome, štete su najveće na maraštinama, ona je osjetljiva, pa je mjestimično propalo 30, 40, 50 posto grožđa, odnosno urod će biti za toliko manji. Na sreću, debit nije ni izbliza toliko stradao, tu se šteta mjeri u promilima - govori nam Džapo, dodajući kako je to u vinogradarstvu "svakidašnja jadikovka". Jer, svake je godine nešto. Preklani je, recimo, bilo mraza, i to na zadnji dan svibnja, što je napravilo značajnu štetu na mladim izbojima, koji su se smrzli i osušili. A s njima i rod za tu godinu!
- Situacija je, koliko vidim, na drugim mjestima puno gora, zovu me ljudi za kupit grožđe iz Imotskog, iz Župe mi drugi govori kako na tisuću panja nema ni zrna. Gledan poljoprivrednu emisiju, ljudi iz Jelse na Hvaru obratit će se županu za pomoć oko šteta, pa mislim da bi bilo dobro da i naša Šibensko-kninska županija pomogne poljoprivrednicima, osobito ovim manjima, da ljudi lakše prebrode štetu. I ne samo zbog loših vremenskih prilika, nego i zbog inflacije.
Sve je poskupilo i gnojivo, zaštitna sredstva, radna snaga, sezonci, gorivo, što se odražava i na cijeni grožđa koja se ove godine kreće mislim oko euro i pol do dva, ovisno o sorti i kvaliteti. Ispod 1,2 eura po kilogramu sigurno neće ići, to je donja granica, bez obzira na kakvoću.
Stalno smo prskali
- Mislim da se i cijena troška koju smo imali kreće između 1,5 do dva eura po panju. Jer, dugo sam u vinogradarstvu, ali ne pamtim ovako zahtjevnu godinu, u kojoj su i vinogradi i vinogradari bili izloženi pretjeranim troškovima!
Ove je godine trebalo često prskati. Ako si dan zakasnio, znala bi uslijediti katastrofa, bolest bi napala trenutno. Velim vam, na tisuću panja sigurno dvije tisuće eura troška! A recimo, Merlota je kod nas rijetkost da ima kilogram po panju, tako da ga čovjek ne može dati jeftinije, samo da trošak svoj pokrije, ne računajući rad.
Slično je i s maraštinom, jedino debita i plavine zna biti više od kilograma po čokotu. Ako si dan zakasnio, katastrofa! Onaj tko je vodio brigu, oko vinograda je nešto spasio, ali onaj tko nije, neće ga brati - obrazlaže nam situaciju iskusni vinogradar i vinar, koji tvrdi da je u Oklaju i Promini ovo ljeto kiša pala u idealno vrijeme, dvaput. Početkom osmog i početkom devetog mjeseca, tako da grožđe nije imalo problema što se tiče ljetne vlage.
- Evo ne pamti se u Oklaju da je sredina devetog mjeseca ovako pakleno vruća. Već je danima dnevna temperatura preko 33 stupnja. To su vrućine za onaj najtopliji dio godine, od 15. srpnja do Velike Gospe, a ne za rujan. Zato grožđe brže zori, pa će brže doći i berba, koja bi mogla završiti sva do 1. listopada.
A prije bi tek počinjali s trganjem 10. listopadu. Ili "o pokrovu", što bi rekli stariji. I brali do Svih Svetih i Mrtvog dana. Lani sam ja brao 23. listopada, a ove godine će do tog datuma sve biti u podrumu! - uspoređuje vrijeme nekad i sad Džapo. Koji procjenjuje da će mu urod ove godine biti između 15 do 20 posto manji. No, nije svako zlo za zlo, jer bi ovo što je ostalo moglo biti i bolje kvalitete. Procjenjuje ovako odoka da bi slično, možda čak i malo gora situacija, što se količina tiče, mogla biti i u ostalih vinogradara u Oklaju i Promini, u kojoj ima oko 200 tisuća panja. Što bi značilo rod manji za 40 do 50 tisuća kilograma.
Da je ovo bila "izazovna godina" složit će se i poznati vinar i vinogradar mlađe generacije Filip Baraka.
- Ono što smo dosad potrgali, sirah i merlot, bilo je super kvalitete, ali izazovno ga je bilo odnjegovati. Ono što smo imali na kamenu bolje je prošlo, nego grožđe koje smo imali u dubljoj zemlji - govori nam Baraka, koji osim na Prižbi, vinograde ima u Primoštenu Burnjem, Donjem Polju, Skradinskom zaleđu, a radi i s brojnim kooperantima.
Berba maraštine
I on nabraja iste probleme - jako kišno i vlažno proljeće, pa čak mjestimično i krupu. Nije bilo lako, ali zauzvrat je zadovoljan kakvoćom i parametrima grožđa koje je dosad spremio u podrum.
- Ovaj ćemo tjedan početi s berbom maraštine, plavine i babića za rose a za finiš, na kraju berbe je uvijek debit i babić, osobito na nekim pozicijama - veli nam Baraka.
Ni Mile Maleš, s druge strane županije, daleko od mora, koji ima 30 tisuća panja, u Mirlović Zagori, koji pored standardnog debiota i plavine ima još i pošipa, caberneta, siraha, merlota i drugih sorti, se ne žali kvalitetu, a ni na količine jer je očito pogodio s agrotehničkim mjerama. Tako da nema problema ni s kvalitetom ni količinama, nego s plasmanom i prodajom. Hrvatsko je tržište preplavljeno jeftinim vinima iz Europe sa svih strana svijeta, pa se tu veća bitka bije nego s kišom, peronosporom i sušom - kazao nam je Maleš.
A kakva je situacija u još jednoj šibenskoj "tvornici na otvorenom", s maslinama i maslinovim uljem, pitamo Damira Buntića, tajnika Udruge dalmatinskih uljara, agronoma ali i praktičnog maslinara, koji ima uzorno uređen maslinik u vodičkom zaleđu, iznad Grabovaca.
Malo je zadovoljnih
- Malo je ljudi s kojima sam pričao da su zadovoljni s urodom, tako da među maslinarima ne vlada neki veliki optimizam. Generalna je ocjena - ako ovogodišnji urod bude na 30 ili 40 posto onog od prošle godine, da će biti dobro! Maslina će biti puno manje nego lani.
Lani je bio drugi problem, bila je suša, bile su jako sitne, pa su pale kiše i stanje se popravilo, ali ove ih godine jednostavno nema! Pogotovo na mjestima gdje su se lani prerodile. I maslinova muha je počela praviti probleme, bilo je napada i maslinovog moljca prije. Što se muhe tiče, sreća je što su temperature još dosta visoke, jer sve iznad 30 stupnjeva ne pogoduje njezinom razmnožavanju, pa će biti dosta sterilnih jajašaca, ali kako ide hladnije, mogla bi i ona napraviti dosta problema maslinama koje se ne zaštite - ocijenio je Buntić.
