Ruskom agresijom na Ukrajinu stvorili su se brojni problemi, koji su nam, prije tek nekoliko tjedana, bili nezamislivi. Od problema s isporukom i cijenom energenata do situacije gdje bi u vrlo skoro vrijeme, po uzoru na neke države, mogli prikupljati zalihe brašna ili suncokretovog ulja.
Uslijed toga, nameće se i pitanje sigurnosti, pa se tako zakotrljala priča oko ponovnog uvođenja vojnog roka. Podsjetimo, vojni rok zamrznut je još 2007. godine zato što se većina ročnika odlučivala na civilno služenje. Time je i vojni rok, kao takav, izgubio smisao.
Je li vojni rok nešto što je ovom društvu doista potrebno, ili je tek jedan manevar za prikupljanje političkih poena. Upitali smo
Šibenčane, a evo i njihovih razmišljanja.
- Prije bi djecu poslao u Irsku da rade, nego na odsluživanje vojnog roka. Zašto i zbog čega? Bogate države bi trebale imati vojni rok, mi smo siromašni. Mislim da izdvajanje novca za te stvari doista nema smisla. Ako ga već namjeravaju vratiti onda to treba biti na minimalno šest mjeseci - rekao nam je Mladen Marinov kojeg smo sreli na šibenskoj Poljani.
Marinov vidi problem i u stručnom kadru, koji bi vojni rok trebao i provoditi.
- Uz vojsku se, na žalost, u posljednje vrijeme veže dosta afera, svako toliko neki skandal ispliva na površinu. Ne želim generalizirati, ali mislim da bi vojska trebala u prvom redu biti moralna. Ako već imaju namjeru vratiti vojni rok, onda to trebaju provoditi profesionalci koji su prošli vojnu akademiju. Uvođenje vojnog roka, po sistemu koji želi naša Vlada je ogromni trošak i teret za ovu državu. To je uostalom ionako jako malo vremena da se netko oblikuje u vojnika, time i bespotrebno - ističe Marinov.
S njim se nije složio Nikica Bumbak, koji pozdravlja vraćanje obveznog vojnog roka.
- Vidite i sami da su se na žalost ratovi na području Europe vratili. Naravno, bilo bi najbolje da vlada mir u cijelom svijetu i da se ne zvecka oružjem, ali situacija je trenutno takva kakva je. Po mom mišljenju uvođenje vojnog roka bi bio dobar potez - jasno će Bumbak.
Iako još uvijek nije bilo formalnih razgovora između vladajućih, jedna od ideja je da se ročnici koji prođu vojni rok, angažiraju za pomoć u slučaju elementarnih nepogoda, poput poplava ili potresa.
- Vidjeli smo nedavno, kada su bili potresi u Petrinji a i one poplave u Glini, koliki je značaj vojske kada je u pitanju pomoć. Povratak obveznog vojnog roka apsolutno podržavam - jasan je Bumbak.
Kako izgleda vojni rok iz ženske perspektive, saznali smo od dvije prijateljice, studentice Anamarije Jurišić i Petre Kaurinović.
- Podržavam tu ideju i mislim da bi to bila jedna pozitivna stvar za ovo društvo. Prvo u slučaju rata, a i mislim da bi povratkom obveznog služenja vojnog roka muškarci bili više muškarci - kroz smijeh će Anamarija.
- Dvije susjede i prijateljica iz Petrinje prijavile su se na dragovoljno služenje vojnog roka, po ovome bi moga steći dojam da su žene hrabrije od muškaraca, barem kad je vojni rok u pitanju - sa smiješkom će Petra, pa dodaje:
- mislim da je to dobra ideja jer ako ništa, ročnici bi se naučili disciplini i odgovornosti.
Povratak obvezne vojne obuke komentirao nam je za kraj Mate Rak.
- Čemu vojni rok i tko više ratuje na takav način. Bivša država je imala vojsku, ima i Rusija pa vidimo kako su prošli obični vojnici. Što se tiče rata, profesionalna vojska je profesionalna vojska, tako da vraćanje obveznog vojnog roka nema nikakvog smisla. To je samo trošak za našu državu - zaključio je Rak.
