Rak je danas vodeći javnozdravstveni problem u Hrvatskoj, ali i Europi i svijetu. I dok je život s ovom opakom i teškom bolesti moguć, odnosno ne mora biti surov i ne mora značiti kraj mnogi oboljeli, ali i njihovi bližnji, dijagnosticirani tumor i dalje poistovjećuju s tim. Borba s rakom nerijetko zahtijeva skupe i intenzivne tretmane liječenja za koje one siromašnije zemlje EU-a i dalje nemaju dozvole.
Kako bi smanjili crnu statistiku i izborili se za jednaka prava liječenja svih oboljelih grupa zastupnika u Europskom parlamentu odlučila je u rujnu ove godine oformiti Posebni odbor Europskog parlamenta za borbu protiv raka, a dio ove plemenite elite postao je i hrvatski europarlamentarac doc. dr. sc. Tomislav Sokol, član Kluba zastupnika Europske pučke stranke.
- Rak pogađa ljude iz cijele Europske unije. Gotovo da nema čovjeka na čiji život rak nije utjecao, bilo da ga je osobno pogodio ili da je oboljela njemu bliska osoba, član obitelji ili prijatelj. Znamo da se rak može prevenirati, da su potrebni dobri programi edukacije o prevenciji – kazao je Sokol na jednom od skupova.
Briga za svaki detalj
Rana dijagnostika, konstantna edukacija i prevencija raka i pravo na liječenje neki su od glavnih ciljeva ovog Odbora. Upravo iz tog razloga, već s prvim danom svoga djelovanja Odbor je dobio nadležnost da procjenjuje, analizira i preporučuje sve korake potrebne u borbi protiv malignih bolesti, a pod njihovu nadležnost došla i jedna od gorućih tema – prekogranična zdravstvena skrb za sve građane EU-a.
Što to točno podrazumijeva? U javnosti je već poznat podatak da pacijenti iz Hrvatske koji u domovini ne mogu dobiti adekvatnu zdravstvenu skrb, pomoć mogu potražiti u drugim zemljama Europske unije. No, tu uslugu najčešće i dalje moraju platiti sami iz vlastitog džepa, a ako zadovolje sve kriterije, HZZO će im naknadno refundirati dio troškova ili cijeli iznos. Ono što je manje poznato je činjenica da je takvo pravilo velikim dijelom i posljedica europskih direktiva. Upravo je izmjena ove europske direktive i borba za poboljšanjem prekogranične zdravstvene skrbi, koja ne pogađa samo Hrvatsku, nego i ostale EU članice slabije platežne moći, jedna od glavnih zadaća novog Odbora i HDZ-ovog eurozastupnika Sokola.
Prema prijedlogu Odbora dodatnim bi se sredstvima mogla pokrivati razlika u cijeni liječenja koja sada ide na teret pacijenata, a iz njih bi se isplaćivali i potrebni predujmovi te refundirali troškovi boravka i putovanja u druge zemlje zbog liječenja.
Medicinski centri izvrsnosti
Osim toga, Sokol je zatražio pojačano financiranje zdravstvene infrastrukture putem kohezijske politike kojom bi se omogućila uspostava medicinskih centara izvrsnosti na razini Europe. To bi značilo da bi pojedine ustanove, koje su već sada vrhunske u određenoj vrsti zahvata, postale centri u kojima bi se liječenje pružalo građanima iz cijele Europske unije. Primjerice, Zagreb je sa svojim zdravstvenim ustanovama u europskom vrhu po transplantacijama organa, osobito jetara, i one bi se mogle u Zagrebu obavljati za građane cijele Europske unije uz dodatnu koncentraciju financijskih sredstava te edukaciju i mobilizaciju medicinskog osoblja za tu svrhu. Istodobno, hrvatski građani bi mogli u drugim centrima izvrsnosti mogli dobiti najvišu razinu medicinske usluge za druge zahvate koji su im potrebni.
Uz to, Sokol se zalaže i za uspostavu zajedničke javne nabave skupih lijekova na razini svih zemalja EU-a
- Živimo u vremenu kad rak ne mora značiti smrtnu presudu i mnogi su slučajevi ljudi koji su preboljeli rak te sada opet uživaju bolju kvalitetu života Borba protiv raka je prioritet svih nas, moramo biti pragmatični te ambiciozni. Europska unija mora ustrajati da, pandemiji usprkos, učinkovitim rješenjima omogući jednak pristup kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi za svoje građane – zaključio je Sokol.
U roku 20 godina broj oboljelih od raka mogao bi doseći brojku od 29,5 milijuna
Svaki četvrti građanin EU umire od nekog oblika tumora
U Hrvatskoj je rak drugi najčešći uzročnik smrti
2018. godine u Hrvatskoj je od invazivnog raka umrlo ukupno 13.809 osoba, od čega 8.049 muškaraca i 5.760 žena
Najgori u EU: - Mađarska 345 na 100.000 stanovnika, Hrvatska, Slovačka i Slovenija
Najbolji u EU: - Mediteranske i nordijske zemlje, a rekorder je Cipar sa 194 na 100.000 stanovnika
Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da bi do 2040. godine na globalnoj razini broj oboljelih mogao narasti na 29,5 milijuna dok bi brojka umrlih mogla doseći 16,4 milijuna ljudi godišnje.