Lani smo, u okviru istraživanja kvalitete proizvoda koje je inicirala europarlamentarka Biljana Borzan, dobili i službenu potvrdu da jedemo lošije od Nijemaca, te da nam na police plasiraju čak i higijenske proizvode drugačije kvalitete, primjerice, deterdžente koji slabije peru.
Ove smo godine mogli saznati varaju li nas doista proizvođači parfema i krema za lice budući da testeri, na što se učestalo žale potrošači, vrlo često nemaju veze s kupljenim proizvodom. U svibnju, naime, kreće veliko istraživanje na području EU-a, a plan je da se prvo testira hrana, a potom higijena i kozmetika. Proizvodi s polica hrvatskih trgovina neće se, kako sada stvari stoje, izuzimati za spomenuto testiranje jer Hrvatske nema među 16 zemalja koje su se prijavile na natječaj što ga je Europska komisija objavila u rujnu 2017. godine i poslala vladama svih članica EU-a. Borzan je za to jučer direktno okrivila Ministarstvo gospodarstva pod čijom je ingerencijom i resor zaštite potrošača.
- Prije pet mjeseci je, dakle, Europska komisija objavila da će raditi na razvoju metodologije za istraživanje kvalitete proizvoda te je pozvala države članice da se uključe u proces. Unatoč činjenici da je u ovu svrhu osigurano dva milijuna eura, i premda se u mojoj anketi čak 80 posto građana Hrvatske izjasnilo kako smatra da su građani drugog reda i kako im se prodaju manje kvalitetni proizvodi, hrvatsko Ministarstvo gospodarstva nije osjetilo potrebu da se javi na natječaj - izjavila je Borzan.
U svibnju, nakon što metodologija bude gotova, slijede kemijske, senzorske i druge analize proizvoda za koje je, upravo angažmanom hrvatske eurozastupnice, osigurano 800.000 eura u okviru Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača. Upravo je ona inzistirala da se obuhvati i puno kategorija neprehrambenih proizvoda, među ostalim i kozmetičkih, za koje su analize jako skupe, te ih ona sama nije mogla platiti prilikom prošlogodišnjeg ispitivanja različite kvalitete proizvoda za Hrvatsku i Njemačku.
Samo joj je na laboratorijska testiranja, navodi, otišlo 35.000 eura koje je osigurala iz svog budžeta eurozastupnice, a mimo toga trebalo je platiti i odlazak stručnjaka u kupovinu u Njemačku. Testiranje koje slijedi bit će znatno povoljnije za zemlje koje su se prijavile budući da će imati istu potrošačku košaricu, a rezultate ispitivanja slat će u Europsku komisiju gdje će se oni potom uspoređivati.
Borzan je jučer izjavila kako razumije da je ministarstvo Martine Dalić pod pojačanim pritiskom zbog "Agrokora", no jednako tako da smatra kako su imali dovoljno vremena za reakciju. Naime, od raspisivanja natječaja do njegova zaključenja proteklo je više od tri mjeseca... Pitali smo u Ministarstvu gospodarstva koji je razlog što su ignorirali spomenuti natječaj i netom prije zaključenja ovog teksta stigao nam je, u kojem navode kako se u projekt Europske komisije vezan uz dvostruku kvalitetu hrane nisu mogli uključiti budući da nisu bili "na listi prihvatljivih prijavitelja". Iz ministarstva Martine Dalić nisu objasnili o čemu se konkretno radi i iz kojeg se razloga Hrvatska nije mogla natjecati, no tvrde kako će prema Europskoj komisiji "pokrenuti zahtjev za dopunom liste...".
Iz Ministarstva poljoprivrede Tomislava Tolušića demantiraju da oni imaju ikakve veze s natječajem.
- Ministarstvo poljoprivrede do sada nije bilo uključeno, jer ne može biti potencijalni nositelj projekta kad se radi o segmentu zaštite potrošača, ali ćemo tražiti od Ministarstva gospodarstva da nas u Europskoj komisiji imenuje kao nositelja ako se radi o projektima iz područja hrane, a vezano za zaštitu potrošača, kako bismo samostalno mogli pristupiti ovakvim i sličnim natječajima koji su od velike važnosti za Hrvatsku.
Društvo potrošača
Ovo je ono što ljude zanima, šteta što i Ministarstvo gospodarstva to ne misli
Igor Vujović, predsjednik Društva Potrošač iz Zagreba, smatra kako je Ministarstvo gospodarstva na ovu temu trebalo reagirati još prije deset godina kad je njegov prethodnik, Ilija Rkman završio na sudu s velikom korporacijom “Procter & Gamble”. Ova ga je tvrtka tužila nakon što je izjavio da je deterdžent "Ariel", plasiran na hrvatske police, lošije kvalitete od onoga što ga proizvođač stavlja na zapadno tržište, iako imaju istu deklaraciju. Testiranjem su se Rkmanove tvrdnje pokazale točnima, odnosno dobio je presudu, iako je nakon dugotrajnog sudskog postupka trpio ozbiljne zdravstvene probleme.
- Ovo su pitanja koja ljude zanimaju. Sumnje u razliku proizvoda naši potrošači imaju već dugo i zato je prava šteta što se Ministarstvo gospodarstva nije javilo na natječaj - smatra Vujović.
Potrošačko savjetovalište mjesecima bez kune
Koliko Ministarstvo gospodarstva mari za zaštitu svojih građana govori i činjenica da savjetovališta za zaštitu potrošača svake godine mjesecima čekaju da se objavi natječaj za njihovo financiranje i da savjetnici već tradicionalno po dva do tri mjeseca rade "pro bono".
Internetska stranica Ministarstva koja se odnosi na zaštitu potrošača jedva da se ažurira; primjerice, pitanja koja najviše tište potrošače ista su kao i 18. travnja 2011. godine...
U travnju se očekuje i promjena EU direktive o nepoštenoj trgovačkoj praksi na način da će se kreirati i tzv. crna lista proizvođača koji na tržište plasiraju proizvode dvostruke kvalitete
Lanjsko istraživanje
Hrana kod nas i lošija i skuplja
Prošle godine, Borzan je pokrenula istraživanje s Hrvatskom agencijom za hranu u kojem je uspoređivana kvaliteta proizvoda na hrvatskom i njemačkom tržištu. Istraživanje koje je provedeno u nekoliko hrvatskih akreditiranih laboratorija pokazalo je da samo kod četiri od 26 ispitanih proizvoda nije bilo razlike ni u kvaliteti niti cijeni. Kod 54 posto proizvoda utvrđena je razlika u kvaliteti, dok je više od 60 posto proizvoda u trenutku kupnje bilo skuplje na hrvatskom tržištu.