"Ovo je zemlja za nas", pjevalo se u ponedjeljak na gatu ispred terminala u splitskoj trajektnoj luci u sklopu performansa što ga je protiv novog prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama organizirala Inicijativa "Javno je dobro".
U ime Inicijative, koja okuplja brojne civilne i građanske udruge i čiji su članovi bili dio Radne skupine koja je pripremala izradu zakona, okupljenim se novinarima, kao i Vici Mihanoviću, ravnatelju Lučke uprave koji je sve iz prikrajka promatrao, obratila Mariana Bucat, naglasivši da je novi prijedlog s pravom naišao na oštre kritike velikog dijela javnosti.
- Zahvaljujem svima koji su u sklopu e-savjetovanja ostavili svoje primjedbe na zakon, za njih smo pripremili i posebne spomenice pomorskog dobra zbog zasluga u prvoj oslobodilačkoj e-bitki za javno i dobro, dok sve ostale pozivam da se priključe sa svojim komentarima jer je savjetovanje otvoreno do 17. prosinca - kazala je Bucat.
Članovi Inicijative predali su Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture pisane primjedbe koje se odnose na stavke u prijedlogu Zakona, a požalili su se i da su, među ostalim, nacrte nove verzije prijedloga zakona dobivali tek nekoliko dana prije sastanaka.
Poseban je problem što nisu dobivali odgovore na svoje primjedbe, koje se, kako rekoše, uglavnom odnose na neusklađenost budućeg Zakona s Ustavom Republike Hrvatske i ostalim važećim zakonima.
Zakon nije u skladu s Ustavom
- Unatoč tome što su naše primjedbe odbijene od Ministarstva, nemamo namjeru stati s našim prigovorima jer je ovo preznačajna tema da bismo je se olako odrekli. Prijedlog zakona je tragičan i mi tu činjenicu nećemo prestati naglašavati! - naglasila je Bucat.
Ono što nije rekla jest da se i među prvotnim protivnicima novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama dogodio raskol jer su neki od njih izrazili načelno zadovoljstvo novim prijedlogom.
Prije svega se to odnosi na čelnicu Mreže udruga Pokret otoka i nezavisnu županijsku vijećnicu Maju Jurišić koja je, kako joj prigovaraju, “okrenula ploču” nakon što je ušla u Upravno vijeće nove županijske ustanove Dalmatinska energetska agencija.
Što se Inicijative “Javno je dobro” tiče, ne postoji temeljni preduvjet za donošenje ovog zakona, a to je važeći morski prostorni plan Republike Hrvatske što, kako kažu, predstavlja obvezu svake europske obalne države sukladno Direktivi o morskom prostornom planiranju iz 2014. godine. Hrvatska je takav plan trebala donijeti do ožujka 2021. godine, no od njega zasad ne samo da ništa nema, nego zakonodavac, čini se, i ne zna da takva obveza postoji.
Podjela prirodne od ostale obale
Prijeko je potrebno, smatraju u Inicijativi, zakonom razgraničiti prirodnu obalu od ostale obale, odnosno onu obalu kojoj je jedina svrha očuvanje ekosustava i koja nema nikakve mogućnosti gospodarske eksploatacije.
Potrebno je, nastavljaju, definirati sintagmu “devastirana obala”, odrediti način na koji se stanje devastirane obale može poboljšati (sanacija) i obvezu poboljšanja dati u odgovornost potencijalnom koncesionaru.
Upravljanje, tvrde, ne ide zajedno s planiranjem već planiranje prethodi upravljanju, tj. upravlja se na temelju prostornog plana, pa predlaže zakonodavcu “da napiše precizne, točne i smislene rečenice koje imaju logičan redoslijed procedura.”
Načelno je, nastavljaju, neprihvatljivo da poslove brige i upravljanja pomorskim dobrom obavlja Vlada jer bi to, smatraju, morao činiti Sabor jer je riječ o strateškom dokumentu.
Odredbu prema kojoj je nasipavanje dozvoljeno, ako je u skladu s važećim planom upravljanja za tekuću godinu, u Inicijativi smatraju opasnom jer ostavlja mogućnost da se proširenje kopna u more obavi mimo odredbi prostornoga plana.
Plan upravljanja pomorskim dobrom, predlažu, trebao bi definirati dohranjivanje kao aktivnost očuvanja postojeće obalne crte, odnosno kao aktivnost održavanja pomorskog dobra, a nikako aktivnost nasipavanja. U osnovi, objašnjavaju, dohranjivanje plaža je izrazito štetna aktivnost za ekosustav obale i mora pa bi ga trebalo zabraniti, a ako ga se ne može zabraniti, onda bi ga trebalo detaljnije definirati.
Smeta ih i što prijedlog zakona koristi riječ “klif” umjesto hrvatske imenice “litica”, a uveli bi i pisanu zabranu izgradnje vjetroelektrana na pomorskom dobru.
Priča o ribarskim lukama
U Inicijativi i dalje smatraju da će novi Zakon omogućiti privatizaciju plaža ispred hotela i ostalih objekata izgrađenih uz more te napominju da pomorsko dobro ne može biti ništa osim općeg dobra i ne može trpjeti nikakva posebna svojstva.
”Definiranjem pomorskog dobra, odnosno plaža kao dijela funkcionalne cjeline vrši se pravno i logičko nasilje nad pomorskim dobrom i zdravim razumom. Plaža predstavlja jednako funkcionalnu cjelinu s hotelom kao što predstavlja funkcionalnu cjelinu s kupačem koji se na njoj kupa i sunča”, smatraju u Inicijativi.
Za kraj, smeta ih i odnos prema ribarskim lukama koje, kako kažu, u dalmatinskim mjestima nisu izdvojene lokacije s monokulturom već su dio porata i naselja. U njima, dodaju, oduvijek postoji i mogućnost prodaje ribe.
”Ovakve tradicijske i životne okolnosti Zakon mora jasno i nedvosmisleno uvažiti te osigurati da tradicionalan način života priobalnog stanovništva bude očuvan. Kao što je naglašeno kod sportske luke da se može raditi o dijelu luke, jednako tako bi trebalo stajati i za ribarske luke”, zaključuju u Inicijativi “Javno je dobro”.