Na panelu održanom u Splitu, na kojem je predstavljen Prijedlog novog Zakona o pomorskom dobru, Damir Višić, dugogodišnji jedriličar i sudski vještak, iznio je primjedbu kako ovakav prijedlog ide u korist privatnog interesa i direktno ugrožava sport.
Kako je isto to naveo i u komentaru na e-savjetovanju o novom prijedlogu zakona, pitali smo ga da pojasni o čemu je riječ.
- Radi se o članku 148. kojim se sada onemogućava da se u sportskim lukama i ubuduće mogu vezivati plovila registrirana za gospodarsku djelatnost. Pod tim se misli na brodove u najmu, jedrilice, taksije... Klubovima je taj prihod značajan izvor financiranja, a svi znamo koliko je financiranje sporta krhko.
Posljedice za djecu
Za vrhunske sportaše to možda i neće biti veliki problem, jer njihove troškove velikim dijelom podmiruje Hrvatski olimpijski odbor, a manje klubovi. Međutim, ovaj udar prvo će se odraziti na razvoj onih najmlađih, onih u koje tek treba ulagati i od njih stvoriti vrhunske sportaše.
Predstavljajući ovaj prijedlog zakona više puta je naglašeno kako se on ne donosi samo za danas, već i za našu djecu, a ovim upravo ona snose njegove posljedice.
Dakle, s jedne strane imamo sport koji je prema Zakonu o sportu, članak 1. stavak (2), definiran kao "djelatnost od posebnog interesa za RH", a s druge marine koje su, izuzevši ACI, sve u privatnom vlasništvu i sve više ih prelazi u vlasništvo stranaca ili poduzeća čiji su vlasnici stranci. Jednostavno mi nije jasno kako je i ovdje ispred javnog interesa i javnog dobra uguran privatni interes - pita se Višić.
I sami ste bili član radne skupine koja je donosila prijedlog. Kako je onda došlo do takve mogućnosti?
- Najave zakona vodile su u drugom smjeru. I da, u ranijoj radnoj skupini bili su i predstavnici četiriju velikih jedriličarskih klubova, ja u ime JK "Mornar", ali ta se radna grupa zadnji put sastala 2018. godine. Ovakav prijedlog donijela je nova radna skupina.
Još kod prvih spominjanja izmjena Zakona o pomorskom dobru 2013. naglašavano je kako se ovim zakonom želi uvesti red, ali i sačuvati sva dosadašnja pozitivna iskustva. O tome u jednom intervjuu iz 2014. govori i tadašnja načelnica, a danas ravnateljica Sektora za pomorsko dobro Nina Perko.
Novac ulagati u sport
Slijedom toga išlo se s prijedlogom da se u sportskim lukama može nastaviti obavljanje gospodarske djelatnosti, ali da se sav tako ostvareni prihod mora namjenski utrošiti u sport. Na to ukazuje i treći stavak ovog članka koji takav još stoji u prijedlogu zakona, ali bez ovog prethodnog je besmislen. Gledano iz perspektive jedriličarskog kluba "Mornar" ništa se ne bi mijenjalo.
Mi smo i do sada ovako ostvareni prihod ulagali samo u sport, a što je rezultiralo postignutim uspjesima i svrstalo ovaj klub među najuspješnije jedriličarske klubove na svijetu. Pogledajte samo onaj popis medalja na pročelju hangara - kaže Višić.
Što se dogodilo?
- Već u materijalima prije prvog sastanka radne skupine, u ljeto 2017., ta stavka više nije bila u prijedlogu zakona. Osim nas iz sporta i predstavnika Državnog ureda za sport, koji je također bio u radnoj skupini, malo tko je odmah shvatio bit problema. Ipak, nakon pojašnjenja, u nekoliko idućih sastanaka većini je to bilo jasno.
Sastanke tadašnje radne skupine vodila je državna tajnica za more Maja Markovčić Kostelac i usprkos žustrom protivljenju predstavnika Udruženja marina, tražio se način kako to definirati, kako i u kolikom će dijelu sportske luke moći nastaviti pružati takvu uslugu.
Sve je vodilo u pozitivnom smjeru, međutim, u međuvremenu je aktualna državna tajnica imenovana izvršnom direktoricom Europske agencije za sigurnost mora, a radnu skupinu nastavila je voditi načelnica Sektora. Od tada se sve vratilo na početak, a tadašnja radna skupina održala je još samo jedan sastanak, u rujnu 2018., a taj je bio posebno indikativan.
Naime, nakon puna dva dana intenzivna rada po svim točkama, kada je na red došao članak koji se odnosi na sportske luke, načelnica i predstavnik Udruge marina jednostavno su ustali od stola i izišli vani. Nakon toga ova radna skupina više se nikada nije okupila. Danas smatram da se nas koristilo samo kako bi se moglo navesti da su konzultirani i predstavnici sporta.
Uvodi se opća zabrana
Pa kome je to u interesu?
- Kod predstavljanja ovog prijedloga zakona više je puta naglašeno kako on ne privilegira nikoga i nikom ne podilazi, a na ovom primjeru zorno se vidi da se na štetu sporta podilazi interesu vlasnika marina.
Njihov glavni argument bio je kako sportske luke s manjim koncesijskim naknadama mogu pružati jeftinije vezove, a stvarnost je upravo suprotna. Tada je, primjerice, JK "Mornar" stalni dio koncesije plaćao po četvornom metru 25,56 kuna, a susjedna ACI marina 0,70 kuna. Da, dobro ste čuli i moguće je, sportski klub je plaćao 3650 posto više od komercijalne marine.
Ne računajući interes marina, nikako mi nije jasno u čemu je razlika najma komercijalnog nautičkog veza, plovilima registriranim za gospodarske djelatnosti, u odnosu na sve ostale gospodarske djelatnosti.
Protezao se kao problem i to da su neke sportske luke zlouporabile svoju poziciju. Međutim, treba li zbog takvih kazniti i one koji su uredni i pridonose općem interesu? Umjesto da se novim zakonom uklone anomalije, uvodi se opća zabrana. Što je ovdje optimalno?
Očekujete li da će se ovo ipak promijeniti u korist sporta?
- Zdrav razum mi govori da hoće. Sama činjenica da je Vlada ove dvije djelatnosti objedinila u jedno ministarstvo, Ministarstvo turizma i sporta, govori kako na njih gleda kao na bliske djelatnosti. Stoga ne vjerujem da će i kod njih to proći ispod radara.
Ipak, i dalje mi nije jasno da netko ovakav prijedlog želi podvaliti resornom ministru, dakle i Vladi, a na kraju i svim saborskim zastupnicima, bez obzira na to iz koje su stranke, jer će biti zakinut netko tko svojim rezultatima promovira državu i pridonosi podizanju zastave i sviranju himne RH, a u korist privatnog interesa, sve više stranog, kojemu su bliže neke druge zastave i neke druge himne.