Nije problem nastao jučer ili u zadnjih godinu dana: problem dalekoistočne konkurencije europskim brodogradilištima valja se dugo i nitko ne zna kako će sve završiti.
Pandemija je bila samo okidač. Globalno tržište kružnih putovanja praktički je mrtvo, a brodovima ga je u najvećoj mjeri hranila upravo europska brodograđevna industrija. Golema flota dijelom je u raspremi, dijelom je vezana, a djelomično je i izrezana. U rezalištima su u posljednjih 12 mjeseci završili i neki noviji brodovi za kružna putovanja.
– Uh, oporavak će sigurno trajati godinama, barem pet ili šest godina – kaže nam Predrag Čudina, jedan od naših najuglednijih brodograđevnih projektanata, stručnjak velikog međunarodnog iskustva i bivši "Brodosplitov" direktor, naglasivši kako je veliko pitanje kada će brodovlasnicima zatrebati novi kruzeri, kada će i u čijim brodogradilištima naručiti gradnju nove putničke flote.
Znači, europski navozi neće se tako brzo ni lako popuniti novim poslovima...
Agencijske vijesti (DPA) kažu da će njemačka vlada poduzeti oštrije mjere protiv azijske konkurencije u sektoru brodogradnje, izjavio je ministar gospodarstva Peter Altmaier, prizivajući i reakciju Europske unije.
Susret u Rostocku
Dužnosnici i predstavnici brodograditelja okupili su se u ponedjeljak na konferenciji o moru u Rostocku kako bi razmotrili rješenja za krizu brodogradnje u Europi.
Pandemija koronavirusa zaustavila je brodograđevnu industriju u cijelom svijetu, a u Europi je dodatni problem iznimno jaka konkurencija iz Azije, čulo se u ponedjeljak na konferenciji, javlja DPA, a prenosi Hina.
– Sučeljeni smo s pokušajima monopolizacije civilne brodogradnje i Europska unija mora reagirati – izjavio je njemački ministar gospodarstva.
Nije izrijekom naveo zemlje, ali smatra se da Kina predstavlja najveću prijetnju europskoj brodogradnji, napominje agencija DPA.
Europske kompanije posebno oštro prigovaraju subvencijama kojima azijske vlade pomažu svojim kompanijama.
Njemačka kancelarka Angela Merkel odvojeno je u ponedjeljak izjavila da Europa ima priliku preuzeti vodeću ulogu u ekološki prihvatljivoj i učinkovitijoj globalnoj brodogradnji.
– Eto, sjetili su se da moraju spašavati europsku brodogradnju, koja neće imati od čega preživjeti, ali potpuno je nejasno kako to namjeravaju učiniti. Nekakvim subvencijama, uz pomoć fondova za oporavak te gospodarske grane od razornih učinaka pandemije ili nekom drugom formulom. Čini mi se sve to prilično nerealnim, moramo tek vidjeti što pripremaju – kaže Čudina.
– Europska brodogradilišta organizirana su na način da su zadržala stožerne funkcije poput prodaje, financija, nabave, kontrole kvalitete, projektiranja i slično. Maksimalno 500 ljudi, recimo. Pa ne mora svaki od škverova nahraniti još po pet tisuća brodograđevnih radnika, budući da radnu snagu velikim dijelom angažiraju kod kooperanata i raznih vanjskih partnera. Ali ne može ni to vječno amortizirati problem manjka posla i strahovite kineske konkurencije. Kinezi isporuče brod po cijeni koja u Europi, de facto, pokriva samo materijal. To je otprilike 65 posto vrijednosti novogradnje. A gdje su vam onda ruke?! Kratki ste za ruke. Kako ćete tomu konkurirati? Kinezi su dosegnuli 30, ako ne i 40 posto subvencija u brodogradnji, na različite načine – ističe brodograđevni projektant iz Splita.
Teško ćete Kineze natjerati da prodaju po višim cijenama, ili im uvesti carine, ili spriječiti brodovlasnike da naručuju na Dalekom istoku. Kina je gotovo najjača svjetska gospodarska sila, a u igri je previše interesa američkog i europskog kapitala, pa je veliko pitanje kako će se sve odigrati i od čega će živjeti europska brodogradnja idućih pet, šest godina.
Mudri Kinezi
– Osim toga, gotovo svi brodski uređaji proizvode se u Kini: primjerice, propeleri, kormilarski strojevi, palubne dizalice, vitla, sidra... Proizvodnja kompletne opreme odavno je prebačena na Daleki istok. Jednostavno, zapadni kapital odlazio je u Kinu, gdje je trošak radne snage bio zanemariv u odnosu na Europu, što je bilo dobro za profit. Tako se Europa dezindustrijalizirala. Međutim, Kinezi razmišljaju na duge staze. Došlo je do transfera tehnologije, usvajanja znanja, a budući da su organizirani, disciplinirani, vrijedni i pametni – a uz obilatu pomoć države i dampinške cijene, jer im europski koncept jednakih tržišnih uvjeta malo znači – bumerang se vratio zapadu u glavu, slikovito rečeno. Ne možete im više konkurirati. Kod teretnjaka već neko vrijeme, a čini se, već uskoro ni u niši sofisticiranih brodova, prije svega kruzera, koje grade europski škverovi – tumači naš sugovornik.
Najprije su usvojili vještine gradnje tehnološki jednostavnijih brodova. Prati ih država, državne banke izdašno financiraju gradnju, ugrađuju svoje materijale i opremu koja je jeftinija, onda sve daju i na kredit. Golema je to i osmišljena mašinerija, kojoj nije lako doskočiti.
Prema riječima našeg sugovornika, nakon dvadeset godina Europa je konačno shvatila da je mnogo izgubila u brodogradnji, pa su velika njemačka, talijanska i francuska brodogradilišta zapala u tegobe koje je koronavirus dodatno naglasio, a muke bi moglo biti i sa specijaliziranim škverovima po Skandinaviji, u Nizozemskoj, Finskoj...
Upravo zato sada i stižu vijesti o najavama oštrih mjera protiv dalekoistočne konkurencije, prije svega stižu iz njemačkih gospodarskih krugova, kojima se pridružuje i europska administracija. Samo, nitko se još ne usuđuje prognozirati je li već kasno, čak i kada bi se već znalo kako.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....