StoryEditor
ŽivotŽestoki okršaj

Stožeru se ne vjeruje, politici još manje, a znanstvenici su u ratu! Građani su sluđeni: kome uopće vjerovati kad je korona u pitanju?

5. prosinca 2020. - 20:15
Nikola Vilić/Cropix

Korona-pandemija je u mnogim segmentima i u svijetu, ali i u Hrvatskoj, izazvala i epidemiju proturječnih informacija, tumačenja, sukobljenih stavova.

Ovoj epidemiji ne odolijevaju niti vrhunski znanstvenici koji, koristeći društvene mreže i medije, jedan drugome opaljuju verbalne pljuske i dodatno zbunjuju javnost.

Naime, takozvani obični ljudi koji se, diljem cijelog planeta, prvi put u životu suočavaju s prijetećom zarazom, imaju snažnu potrebu osloniti se na mišljenje struke jer svoje vlastito mišljenje niti ne mogu imati. No i struka, a to u prvom redu uključuje znanstvenike, šalje zbunjujuće informacije koje su ponekad garnirane i otvorenim međusobnim omalovažavanjem.

Najnoviji prilog ovoj kakofoniji daju prof. dr. sc. Gordan Lauc, vlasnik i osnivač "Genosa" i član Vladina Znanstvenog savjeta, formiranog upravo radi korona-epidemije i molekularni biolog prof. dr. sc. Igor Štagljar, profesor na Odjelu za biokemiju i medicinsku genetiku na Sveučilištu u Torontu.

image
Goran Mehkek/Cropix

Samo nam je to trebalo

Prvo je Gordan Lauc na Facebooku prozvao znanstvenike Borisa Lenharda, profesora na Imperial Collegeu London, Igora Štagljara i akademika Ivana Đikića, onda mu je žestoko odvratio Štagljar, a onda je Lauca "oprao" i prof. dr. sc. Igor Rudan, također ugledni znanstvenik i član Kraljevskog društva Britanske akademije znanosti.

Rudan se, govoreći na Facebooku o Laucu, pozvao na latinsku sentencu "primum non nocere" kao na temeljnu misao usađenu u svakoga tko je bilo gdje u svijetu stekao diplomu studija medicine. "Ono što prvo nauče budući liječnici jest da, koliko god iskreno žele nekome pomoći, i u kolikim god problemima se njihovi pacijenti nalazili, najprije trebaju svojim znanjem osigurati da pacijentu ne nanesu još veću štetu", kazao je Rudan.

image
Luka Gerlanc/Cropix

No u konačnici, rasprave u javnom prostoru, a koje strastveno vode i znanstvenici kojima mi, obični laici, očajnički želimo vjerovati čine upravo to – nanose nam štetu kao društvu, ali i sam ugled znanstvene zajednice dovode do ruba medijske trivijalnosti.

Kome ćemo mi vjerovati, čijem se mišljenju možemo prikloniti? Poplava dezinformacija i teorija zavjera preplavljuje nas s jedne, a potpuno zbunjujuće informacije i tumačenja epidemije, njezina tijeka i izgleda za zaustavljanje stiže s druge strane.

Pojava nije specifično hrvatska, a sve skupa ima zabrinjavajuće rezultate. Naime, istraživanje koje su proveli Svjetski ekonomski forum i Ipsos pokazuje da je povjerenje u cjepivo protiv COVID-a 19 u padu, te da sve manje ljudi kaže da će se njime cijepiti. Povjerenje u cjepivo smanjeno je za čak četiri posto u samo tri prošla mjeseca.

Politici nitko ne vjeruje

Na globalnoj razini, 34 posto ljudi kao razlog negativnog stava navodi zabrinutost zbog nuspojava, a zabrinutost zbog prebrzog tijeka kliničkih ispitivanja iskazuje njih još 33 posto.

I Institut "Ivo Pilar" je krajem prošlog i početkom ovog mjeseca proveo online ispitivanje hrvatskih građana vezano uz stavove i ponašanja u kontekstu pandemije COVID-19, a građani su odgovarali i o povjerenju u institucije, o namjerama cijepljenja, ali i vjerovanju u teorije zavjere.

- Građane karakterizira izrazito nisko, gotovo nikakvo povjerenje u političare! Na ljestvici od 0, "uopće ne vjerujem", do 10, "'imam potpuno povjerenje", političari su prosječno dobili ocjenu oko 1,5, a za samu Vladu i Sabor prosječni rezultat je oko 2,5 - otkrila je dio preliminarnih rezultata istraživanja za Slobodnu Dalmaciju socijalna psihologinja prof. dr. sc. Renata Franc, znanstvena savjetnica na Institutu.

- Međutim, većina građana ima povjerenja u liječnike i medicinske stručnjake te znanstvenike, gdje je prosječni rezultat oko 7. Zanimljivo, Nacionalni stožer se po povjerenju građana smjestio negdje između „politike“ i „struke“, iako malo bliže „politici“, s prosječnom ocjenom oko 4 - dodaje prof. Franc koja, međutim, dodaje i to da svaki treći ispitanik ne zna ili nije siguran hoće li se cijepiti kad cjepivo bude dostupno.

Upravo taj relativno veliki udio nesigurnih ljudi je ono područje na koje bi edukativnim i odgovornim javnim politikama, ali i istupima, trebalo pokušati djelovati.

Manjina zagriženih teoretičara zavjere, antivaksera i antimaskera ostat će manjina, ali običnim, mirnim, zabrinutim ljudima upravo liječnici i znanstvenici – kojima, kao što istraživanje Instituta "Ivo Pilar" i pokazuje – vjerujemo više, ne bi smjeli dolijevati ulje na vatru zbunjenosti.

Skepsa je zdrava

- Trebalo bi dati šansu dodatnom informiranju i edukaciji građana o posljedicama cijepljenja nasuprot necijepljenja, o efikasnosti i sigurnosti cjepiva - kaže prof. dr. Renata Franc.

- Znači, još uvijek nemamo dovoljno informacija i odluka građana ovisit će o novim informacijama.

image
Vlado Kos/Cropix

Stoga je primaran zadatak i Vlade i Stožera, ali pogotovo liječnika, medicinskih stručnjaka i znanstvenika kojima građani više vjeruju, jasno i točno obavještavanje o svim prednostima i nedostacima te nuspojavama cjepiva, kao i detaljima budućeg cijepljenja, kako bi ljudi sami mogli odlučiti - savjetuje prof. dr. Franc.

I ona, baš kao i njezini kolege u Europi i u Americi, međutim, potiču ljude da i temi cijepljenja prilaze "uz zrno soli" jer, po njima, skeptici nisu neprijatelji. Oni kažu da se uz zdrav balans skepse i odgovornosti stvara vitalnija zajednica.

- Važno je da su građani kritični prema svim informacijama vezanim uz cijepljenje ili necijepljenje protiv COVID-a 19 i pandemiju općenito te da umjesto slijepog pristajanja uz zagovaratelje ili protivnike cijepljenja uvijek razmisle koliko je izvor tih informacija vjerodostojan i radi li se o stručnoj osobi za to područje - kaže ova socijalna psihologija.

Kako se, međutim, zahuktavaju svađe među znanstvenicima, sve odreda uglednima i uvjerljivima, tako je sve bliže trenutak kad će javnost i od njih okrenuti leđa, a to bi mogao biti pogibeljan trenutak u kojem razum gubi bitku s paranoičnim tumačima stvarnosti. Doista, stari Latini bili su u pravu – u prvom redu, gospodo znanstvenici, nemojte nam činiti štetu!

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

02. ožujak 2021 00:21