U svijetu je opisano oko 3300 vrsta komaraca (lat. Culicide), dok je u Hrvatskoj do sada pronađeno 50 vrsta. Poznati su kao molestanti ili napasnici koji nas ometaju u svakodnevnim aktivnostima. Osim molestiranja značajan problem je što su vektori mnogih zaraznih bolesti kod ljudi (malarija, denga, groznica Zapadnog Nila, Zika, filarijaza) ali i životinja, piše Nastavni zavod za javno zdravstvo Dubrovačko neretvanske županije.
Komarci su mali, dugonogi, nježno građeni insekti, lako lomljivog tijela duljine 1,6-12,5 mm. Usni organ prilagođen je za bodenje i sisanje krvi. Rilo je dugo, građeno za lako uvlačenje kroz pore kože i sisanje krvi. Tri najvažnija roda komaraca prenosnika zaraznih bolesti su Aedes, Culex i Anopheles.
Aedes
Komarci roda Aedes su srednje veličine, s bjelkastim ili zlatastim šarama na tijelu i zatku. Na nožnim člancima vidljivi su bijeli prstenovi. Vrlo su agresivni i često mijenjaju svoje stanište te se lako šire. Prezimljuju u stadiju jaja čekajući povoljne uvjete za razvoj. Ovisno o vrsti razvijaju se u poplavljenim livadama, šumama, bočatoj vodi u škrapama uz more te na različitim mjestima na kojima se zadržava voda. Ženke žive duže od mužjaka, a bodu već 2-3 dana nakon napuštanja vodene faze života. Godišnje mogu imati i do 17 generacija. Tijekom života ženka položi 300-345 jaja.
Invazivni komarci u Europi spadaju u rod Aedes i lako se adaptiraju na okoliš koji su ljudi izmijenili, npr. polažu jaja u odbačenim kantama, gumama, hrane se na velikom broju domaćina i preživljavaju u europskoj klimi. Najinvazivnije vrste su azijski tigrasti komarac (Aedes albopictus), komarac koji prenosi žutu groznicu (Aedes aegypti) i Aedes japonicus.
Culex
Komarci ovoga roda bodu čovjeka i životinje. Legu se u svim vrstama voda, bez obzira na njihovu čistoću. Ženke polažu jajašca u vode potoka, jezera i bazena, u bačve s kišnicom, kanale, septičke jame, zapravo u sve vrste voda stajaćica. Godišnje obično imaju 7 - 8 generacija. Ženke prežive hibernirajući (u stadiju mirovanja), skrivene u stanovima, štalama ili podrumima zgrada. Mogu biti aktivni i zimi ako je temperatura iznad 15 C, a ima vode za razvoj.
Culex pipiens je najrasprostranjenjija vrsta ovoga roda, nalazimo ga na svim kontinentima i na svim staništima i do 200 m nadmorske visine. Sivo-smeđe su boje, s crnim ljuskicama na krilima, crnih nogu, a na kolutićima zatka su svijetle transverzalne pruge. Ovaj komarac prenosi groznicu Zapadnog Nila.
Anopheles
Opisano je preko 100 vrsta roda Anopheles. Ženke jajašca polažu samo u čiste vode stajaćice: rubove potoka, jezera, razne lokve, cisterne (gusterne), bačve s kišnicom itd. Godišnje imaju 4 - 8 generacija što ovisi o klimatskim uvjetima. U potrazi za krvnim obrokom ženke se kreću oko 2 - 3 km, ali mogu migrirati i preko 7 km. Aktivniji su noću, a pred zoru traže sklonište. Za anofelese je karakteristično da se nakon uzimanja krvi uvijek odmaraju na zidovima unutar objekta. Prezimljuju kao odrasli insekti skriveni u kućama ili štalama. Vektori su malarije pa ih često nazivaju malarijski komarci.
Bolesti koje prenose komarci:
1. MALARIJA
Jedna od najvažnijih i najpoznatijih bolesti koje prenose komarci je malarija, poznata i kao jedna od najopasnijih tropskih bolesti. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u 2015. godini u svijetu je bilo preko 200 milijuna novooboljelih od malarije (od čega 90% u afričkim tropskim i subtropskim zemljama, 7% u zemljama jugoistočne Azije, 2% na istočnom Mediteranu) te 430.000 umrlih. U našim krajevima malarija je uspješno iskorijenjena prije više od pedeset godina. Međutim pojedinačni slučajevi bolesti javljaju se kod osoba koje su boravile u tropskim i subtropskim krajevima, tamo se zarazile, dok su se simptomi bolesti javili po povratku u Hrvatsku.
Hrvatska enciklopedija Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža objašnjava:
- Malarija je teška, katkada smrtonosna zarazna bolest ljudi, uzrokovana praživotinjom iz roda Plasmodium. Prenosi se ubodom zaraženoga komarca roda Anopheles. Malarija se danas pojavljuje u oko 90 država; rizičnim područjima smatraju se veliki prostori Srednje i Južne Amerike, Afrike, Indijskoga potkontinenta, jugoistočne Azije, Bliskog istoka i Oceanije. U Hrvatskoj je malarija uspješno iskorijenjena nakon II. svjetskog rata.Kada nezaraženi komarac ubode zaraženog čovjeka, usisa mikroskopske količine krvi sa spolnim oblicima parazita koji se u njegovu želucu razvijaju najmanje tjedan dana prije nego što može zaraziti drugu osobu.
Kada zaraženi komarac ubode čovjeka, paraziti s krvlju dospijevaju u jetru, gdje se razmnožavaju i sazrijevaju, potom ulaze u eritrocite. Ondje sazrijevaju i razmnožavaju se pa eritrociti pucaju, a paraziti ulaze u krv i zaraze nove eritrocite. Najteži njezin oblik uzrokuje Plasmodium falciparum: ako se ne liječi na vrijeme, zataje bubrezi, pojave se epileptički grčevi, gubi se svijest i nastupa smrt. U većine ljudi inkubacija traje od 10 dana do 4 tjedna. Dijagnoza se postavlja mikroskopskom pretragom kapljice krvi radi nalaza parazita. Na malariju treba posumnjati kadgod se pojavi vrućica u osobe koja je boravila u malaričnome području. Malarija se može izliječiti.
2. DENGA GROZNICA
Posljednjih godina globalni problem postala je denga groznica, virusna bolest ljudi koju prenose komarci, a koja nije zaobišla ni naše krajeve. U Hrvatskoj ovaj virus prenosi azijski tigrasti komarac (Aedes albopictus), koji je prvi put zabilježen 2004. u Zagrebu. Od tada ta vrsta komaraca širi se duž jadranske obale, a 2010. godine na području Pelješca prvi put je dokazana autohtona infekcija virusom dengue.
Denga je, piše Hemed, virusna infekcija koju prenose komarci. Ozbiljnija varijanta bolesti, nazvana denga hemoragijska groznica, uzrokuje krvarenje i može biti smrtonosna. Denga se najčešće pojavljuje u tropima i suptropima, kao što su jugoistočna Azija, Srednja i Južna Amerika i Karibi. Dengu možete dobiti ako vas je ugrizao zaraženi komarac, a simptomi uključuju vrućicu, glavobolju i bolove u tijelu. Simptomi su visoka temperatura i zimica, jaka glavobolja, bol pri pomicanju očiju, jake bolove u leđima, nogama i zglobovima - ti bolovi su toliko izraženi da je denga dobila nadimak "kostolomna groznica". Može se pojaviti i osip na licu. Nakon što ti simptomi prođu, možete se osjećati bolje kroz koji dan, a potom se vrućica i osip mogu vratiti, ovaj put na prsima, leđima, rukama i licu.
U težim slučajevima, bolesnici mogu osjećati slabost nekoliko tjedana, ali rijetko dolazi do smrtnog ishoda od denga groznice. No, denga hemoragijska groznica je mnogo teža varijanta denge. Uglavnom zahvaća djecu mlađu od 10 godina u područjima gdje je denga učestala. Ako imate denga hemoragijsku groznicu, imate simptome denge, a uz to i: krvarenje iz nosa, usta, rektuma ili bilo koje ubodne rane, bol u trbuhu, povraćanje krvi, krv u stolici ili urinu, ljubičaste točkice i mrlje na koži nastale zbog krvarenja pod kožom, vrlo nizak krvni tlak (šok) odmah idite u bolnicu ako imate simptome denga hemoragijske groznice.
3. ŽUTA GROZNICA
Još jedna opasna i potencijalno smrtonosna bolest koju prenose komarci je žuta groznica, teška akutna virusna hemoragijska bolest. Endemična žarišta virusa žute groznice nalaze se u tropskim područjima Afrike te Centralnoj i Južnoj Americi. Danas, zahvaljujući brojnim strategijama cijepljenja u prevenciji širenja ove zarazne bolesti, od rutinske imunizacije djece u endemskim žarištima, masovnih vakcinalnih kampanja u zemljama pod rizikom do cijepljenja putnika koji odlaze u endemična područja žute groznice, širenje ove bolesti i izbijanje potencijalnih epidemija je kontrolirano, a pobol diljem svijeta značajno smanjen. U Hrvatskoj nema oboljelih, a svi koji putuju u zemlje s endemičnim žarištima žute groznice moraju se cijepiti.
4. ZIKA VIRUSNA INFEKCIJA
Zika virusna infekcija posebnu pozornost plijenila je 2016. godine kada se širenjem infekcije zabilježilo grupiranje neuroloških poremećaja i malformacija novorođenčadi na području Kariba, Južne, Srednje i Sjeverne Amerike kao i u zemljama ostalih kontinenata. Svjetska zdravstvena organizacija to je proglasila javnozdravstvenim događajem međunarodnog značaja. Iste godine SZO, temeljem sustavnog pregleda literature, potvrdila je uzročnu povezanost Zika virusne infekcije tijekom trudnoće s kongenitalnim malformacijama mozga novorođenčadi (uključujući mikrocefaliju) te Zika virusa kao okidača za Guillian Barréov sindrom.
5. GROZNICA ZAPADNOG NILA
Groznica Zapadnog Nila je zoonoza, bolest koja se sa životinja širi na ljude. Njen uzročnik virus Zapadnog Nila (West Nile Virus) je uzročnik bolesti ptica, konja i drugih životinja, a komarci kao vektori prenose virus sa životinje na čovjeka. Virus je proširen u Africi, Europi, Bliskom istoku, Sjevernoj Americi i zapadnoj Aziji. U Hrvatskoj je, tijekom sustavnog praćenja infekcija konja, dokazana stalna aktivnost ovog virusa u konja, dok su prvi slučajevi infekcije ovim virusom u ljudi zabilježeni u istočnoj Slavoniji 2012. godine. 20% osoba zaraženih virusom Zapadnog Nila razvit će simptome infekcije, a najteži oblici bolesti kao što su meningitis, encefalitis ili poliomijelitis mogu biti smrtonosni.
6. CHIKUNGUNYA GROZNICA
Chikungunya groznica je još jedna virusna bolest, koju isključivo prenose komarci, a rasprostranjena je u Africi, jugoistočnoj i južnoj Aziji. Prvi slučaj ove bolesti u Europi zabilježen je 2007. godine, kada je virus unesen preko zaraženog putnika. Jedan od vektora za prijenos virusa Chikungunya groznice je već spominjani azijski tigrasti komarac, koji je vrlo rasprostranjen u mediteranskim pa tako i u našim krajevima, što predstavlja visoki potencijal za pojavu infekcija u ovim do sada nezahvaćenim područjima.
7. LIMFATIČKA FILARIJAZA
U tropskim i subtropskim područjima Afrike i Azije rasprostranjena je limfatička filarijaza, infekcija limfnih čvorova i žila, čije uzročnike prenose komarci. Procjenjuje se da u svijetu oko 120 milijuna ljudi ima ovu infekciju. U Hrvatskoj nema oboljelih, ali treba biti upoznat s činjenicom da je endemično područje na Mediteranu Egipat.