Svaki motorički pokret počinje u mozgu, pa tako i pokreti pri plivanju, bilo da je riječ o kraulu, prsnom ili leđnom stilu. Da bi tijelo bilo stabilno u vodi, mozak mora munjevito obraditi sve signale koje živci šalju o položaju tijela u prostoru, kako bi iz tih informacija generirao nove impulse za pokrete. To je kod plivanja teže nego kod trčanja ili vožnje bicikla, jer ne postoji čvrsta podloga. Pokreti pri plivanju također su složeni i zahtijevaju dobru koordinaciju kako bi se kretali brzo i spriječili tonjenje, piše Deutsche Welle. Postoji nekoliko manjih studija koje ukazuju na to da plivanje poboljšava funkciju mozga i doprinosi mentalnom zdravlju.
Hrana za moždane stanice
Povećan protok krvi u mozgu također dovodi do formiranja posebnog faktora rasta, moždanog neurotrofnog čimbenika (BDNF). Taj protein djeluje kao hrana za mozak, kaže neurobiolog Martin Korte s Tehničkog sveučilišta u Braunschweigu u Njemačkoj. On ne samo da štiti postojeće živčane stanice i sinapse – dakle, veze između živčanih stanica koje su mozgu potrebne za prijenos signala. Faktor rasta također potiče njihovo ponovno formiranje. Što je više BDNF-a, to bolje funkcioniraju logičko i apstraktno razmišljanje, organizacijsko razmišljanje i pamćenje.
Plivanje smanjuje rizik od Alzheimerove bolesti
To povećanje u dodatnim jedinicama može suzbiti procese starenja, kaže neurobiolog Korte. S jedne strane, stvara se rezerva sinapsi koje mozak može iskoristiti kada druge odumru. S druge strane, sport - naročito intenzivan sport poput plivanja - potiče cirkulaciju. To ne samo da poboljšava opskrbu hranjivim tvarima, već i stimulira uklanjanje naslaga. Istraživač iz Braunschweiga naglašava: plivanje ne može potpuno eliminirati rizik od Alzheimerove bolesti, ali ga može smanjiti.
Pored toga, u hipokampusu se formiraju nove živčane stanice. Ova moždana struktura, koja je zbog svog oblika dobila ime „morski konjić“, važna je za prijelaz s kratkoročnog na dugotrajno pamćenje. Tu se sadržaji iz kratkoročnog pamćenja provjeravaju i, ako su dovoljno značajni, pohranjuju se u dugotrajno pamćenje, odakle kasnije mogu biti pozvani. Hipokampus također ima koristi od tjelesne aktivnosti, posebno kada se aktiviraju velike mišićne skupine, kao što je slučaj s plivanjem.
Poboljšava raspoloženje
Plivanje, kao i drugi sportovi, dovodi do oslobađanja serotonina. Serotonin je neurotransmiter koji utječe na percepciju boli, ritam spavanja i buđenja te raspoloženje. Plivanje je, međutim, posebno opuštajuće, jer se morate koncentrirati na pokrete kako ne biste progutali vodu, kaže Brita Bulman, liječnica i ekstremna plivačica iz Rostocka. Fokusiranje na ujednačene, ciljano usmjerene pokrete trenira pažnju – tko pliva, potpuno je u sadašnjem trenutku. Negativne misli nestaju.
Redovito i kontinuirano
Kako bi se osiguralo da plivanje ima pozitivan učinak na rad mozga, neurobiolog Martin Korte preporučuje tri do četiri treninga tjedno. No pritom naglašava: morate trenirati u vodi, morate se potruditi. Tada je dovoljno 20 minuta. Za usporedbu, za isti učinak potrebno je 40 minuta trčanja ili čak 60 minuta vožnje bicikla. Utoliko je plivanje vrlo učinkovita metoda za treniranje mozga, kaže Korte.
Vodeni sportovi čak i ako imate srčanih problema
Čak i osobe sa srčanim problemima mogu imati koristi od vježbanja u vodi, ako se pridržavaju određenih mjera opreza i prije toga dobiju „zeleno svjetlo" od svog liječnika za umjereni trening. Njemačka zaklada za srce preporučuje da se u vodu ulazi i iz vode izlazi polako kako bi se cirkulacija prilagodila pritisku vode.
To je zato što hidrostatički tlak dovodi do toga da se krv iz dijelova tijela koji su dublje u vodi potiskuje u gornje dijelove tijela. Kada se izlazi iz vode, krv se vraća u noge i zdjelični dio, a krvni tlak blago opada. To može dovesti do ubrzanog rada srca i vrtoglavice.
Sportske grupe za srčane bolesnike obično treniraju samo u vodi do struka, pacijenti imaju čvrst oslonac, što pruža sigurnost. Voda također olakšava stajanje na jednoj nozi, trčanje unatrag ili skakanje: ono što ne funkcionira u sportskoj dvorani, funkcionira u bazenu, prema iskustvu Brite Bulman, koja u Rostocku vodi grupu za srčane bolesnike.
Za njih je voda istovremeno oslonac i otpor. Pokreti protiv pritiska vode su teži, pa su mišići više angažirani. I to dugoročno trenira srce i cirkulaciju. Osim toga, primjetno se rasterećuju zglobovi, diskovi i kralješci. Plivanje je, dakle, vježba za cijelo tijelo – od glave do pete i u bilo kojoj dobi.