"Već 15-ak godina se u Hrvatskoj ne provode kampanje o štetnosti pušenja i važnosti prestanka. U borbu protiv pušenja se ne ulažu nikakva sredstva. Pola građana Hrvatske je nekad pušilo, no oko pola ih je prestalo i sada imamo 25 do 30 posto onih koji i dalje puše. To značio da se može prestati pušiti", rekao je u Briefingu HANZA TV-a dr. sc. Ognjen Brborović, specijalist za javno zdravstvo i izvanredni profesor na Katedri za socijalnu medicinu i organizaciju zdravstvene zaštite zagrebačkog Medicinskog fakulteta. Najviše se, kaže, puši u južnim dijelovima Europe, dok je Švedska najbolja sa samo 6 posto pušača, ali ipak puno više ovisnika o nikotinu koji ga uzimaju u nekom obliku - piše Jutarnji list.
Manje štetni proizvodi
"U zadnjih 15-ak godina je postalo jasno da postoje nikotinski proizvodi koji su manje štetni od cigareta. To su električne cigarete, flasteri, žvakaće, vrećice s nikotinom, grijani duhan... Mogu poslužiti kao zamjena za pušenje. Pušačima je relativno lagano prijeći na njih. Nikotin stvara ovisnost, ali ne uzrokuje karcinom ni kardiovaskularne bolesti, nego to čini dim", ističe Brborović. Dodaje da je Švedska prestala regrutirati nove pušače među djecom. U Hrvatskoj, gdje stalno stvaramo nove pušače, nikotinski proizvodi ne bi ni na koji način trebali biti dostupni djeci do 18 godina.
"Naši zakoni nisu do kraja jasni. U prodaji su jastučići s nikotinom koji se drže u ustima, a u najavi su i neki novi nikotinski proizvodi koji nisu duhanski. Neki od tih nikotinskih proizvoda trenutno uopće nisu zabranjeni mlađima od 18 godina. Električne cigarete i grijani duhan se pred zakonom tretiraju kao i cigarete", kaže Brborović koji smatra da bi Vladin prijedlog da djeca veći dio dana provode u školama mogao smanjiti broj pušača. Potom daje odgovor na pitanje kako prestati pušiti.
"Nikotinska ovisnost je teška, ali za ljude koji je se pokušavaju riješiti nije baš tako kao strašna kao droga ili alkohol. Potrebna su samo dva dana neuzimanja nikotina da on izađe iz tijela. Dakle, tko izdrži tri dana, lakše mu je. No, osim fizičke ovisnosti o nikotinu, postoji i bihevioralna kada ljude misle da ih pušenje opušta ili im je bijeg od stresa. Nikotin pobuđuje osjećaj budnosti i koncentraciju i zato nije čudno da ga ljudi vole.
Dajmo pušaču bar pola zamjene
Kada pušač želi prestati pušiti, trebamo mu ponuditi barem pola, kada već ne možemo kompletnu zamjenu. Liječnici mu nude žvakaće gume i flastere kao nadomjesnu terapiju. Ovo sada ne govorim djeci, nego odraslim ljudima pušačima – ako želite prestati pušiti, izaberite nikotinski proizvod koji vam najviše paše. Probajte ih više, odaberite jedan i prijeđite na njega ili kombinirajte dva, makar i na nekoliko godina. To mogu biti žvakaće gume, flasteri, jastučići, električne cigarete, grijani duhan... Potpuno je svejedno. Sve od toga je manja šteta od pušenja. Kada se nakon nekog vremena osjećate dovoljno jaki, probajte bez ičega", savjetuje Brborović.
Dodaje da liječnici obiteljske medicine mogu prepisati i lijek koji značajno povećava vjerojatnost da će osoba prestati pušiti, no to je psihoaktivni lijek koji mnogi pušači nisu spremni prihvatiti.
"Kada govorimo o metodama prestanka pušenja, vidimo da se ni u struci nismo ništa dogovorili, da nam nedostaje znanja, prakse i stavova. Nadam se da ćemo prepoznati značaj novih nikotinskih proizvoda i prestati biti veći pape od pape", zaključuje Brborović priznajući da je i sam imao faze u životu kada je pušio cigarete, pa prestao, pa opet pušio, pa pušio električne...
‘Ne volim to zvati bolešću‘
"Ne volim ovisnost o pušenju nazivati bolešću. Vjerojatno se neki moji kolege ne bi složili. Za prestanak je neophodna volja. Obično ljudi u 40-im godinama pokušavaju prestati, ponekad zbog zdravstvenih problema. Moj prvi od pet ili šest prestanaka je bio s 35 godina, a zadnji prije godinu dana je kristalno jasno doveo do neposrednog poboljšanje zdravlja, ali istina, i debljanja. Većina se kada prestane pušiti udeblja i nažalost za to nemam savjet. Da ih malo umirim samo bih rekao da je pušenje apsolutna najveća šteta koju čovjek može učiniti svome zdravlju. Pet kilograma je puno manja šteta od pušenja", poručuje Brborović.
"Poskupljenje cigareta nije dovoljna mjera. U znanstvenoj literaturi imamo opisane primjere ljudi koji tvrde da im je život toliko težak i pun patnje, da su siromašni i da su im cigarete jako važne, jedino što imaju i platit će ih koliko god treba", ističe Brborović koji poskupljenje ipak ne smatra lošim prvenstveno zbog djece koja si teško mogu priuštiti kutiju cigareta dnevno. No, upozorava i na aspekt koji nema nikakve veze s javnim zdravstvom, a taj je da pušenje značajno pridonosi punjenju državnog proračuna - piše Jutarnji list.