"Od uvođenja cijepljenja protiv COVID-19, stopa plodnosti u Australiji pala je na najnižu razinu u povijesti zemlje", naslov je članka (arhiviran ovdje) objavljenog na jendom hrvatskom rubnom portalu za kojega je Faktograf.hr u više navrata utvrdio da širi dezinformacije.
"Stopa plodnosti u Australiji pala je na najnižu razinu svih vremena, prema nedavnim podacima, u isto vrijeme kada zemlja bilježi rekordne stope cijepljenja protiv Covida 19, s više od 95% potpuno cijepljenog stanovništva, australska stopa plodnosti je ‘trenutačno oko 1,7, ispod stope od 2,1 potrebne za stabilnu populaciju, a tijekom prva tri mjeseca ove godine broj poroda u državnim rodilištima u Novom Južnom Walesu bio je najniži u povijesti‘, piše između ostaloga.
Kompleksni razlozi iza pada nataliteta
Međutim, radi se o kratkoročnim podacima prema kojima se ne mogu donositi preveliki zaključci, a stopa nataliteta u Australiji pada od 1970-ih godina te su uzročnici pada nataliteta brojni i kompleksni – od egzistencijalnog straha, socijalne nesigurnost i straha od klimatskih promjena, o čemu su pisali i australski mediji, navodi Faktograf.
Sredinom lipnja australski Sydney Morning Herald pisao je o padu nataliteta u Novom Južnom Walesu. Broj rođene djece u Novom Južnom Walesu doživio je vrhunac tijekom zaključavanja u pandemiji Covida-19 – tada je između travnja i lipnja 2021. godine bilo 19.081 novorođene djece. Kako dalje piše Sydney Morning Herald, novi podaci Ureda za zdravstveno informiranje pokazuju da je između siječnja i ožujka 2023. godine rođeno 15.868 djece, što je najniže u jednom kvartalu od 2010. godine.
Doktorica Liz Allen, demografkinja pri australskom Nacionalnom sveučilištu, je za Sydney Morning Herald kazala da je pad novorođene djece rezultat kratkoročnih faktora i razloga, poput toga da su parovi tijekom pandemije Covida-19 požurili s planovima oko imanja djece, kao i dugoročnih faktora i razloga poput zabrinutosti oko pitanja stanovanja i klimatskih promjena.
"S obzirom na to da smo upravo prošli pandemiju i s obzirom na ekonomske poteškoće s kojima se sada suočavamo, kao i probleme poput klimatskih promjena, sve više i više parova, a posebno mladih, nemaju onoliko djece koliko su htjeli", kazala je Allen i dodala da "iza ovih brojki leži kompleksna socio-ekonomska oluja… čije ćemo stvarne posljedici vidjeti u idućim generacijama".
Sadašnji fenomen sličan događanjima nakon Drugog svjetskog rata
Docent i socijalni demograf na Sveučilištu Flinders Udoy Saikia kazao je da povećanje broja novorođene djece i potonji pad nakon završetka pandemije sličan je onome što se dogodilo u Australiji nakon Drugog svjetskog rata kada je nakon baby booma, do kojega je došlo nakon što su se parovi ponovno spajali, brzo došlo do pada u broju novorođene djece. "No to je veoma privremen fenomen", kazao je Saikia.
Natalitet u Australiji je u stabilnom padu već duže vrijeme, od 1970-ih, a Saikia je kazao kako očekuje da će se apsolutni brojevi povećati kako se međunarodni migranti počnu vraćati u Australiju, iako smatra da će stopa nataliteta nastaviti padati i to do početka 2030-ih.
Edith Gray, profesorica demografije pri Nacionalnom sveučilištu, za CheckMate je kazala da umjesto toga da je za pad u rođenjima krivo cjepivo protiv Covida-19, "vrlo vjerojatno je suprotno". "Kada su cjepiva postala dostupna [2021.] i prestala su zaključavanja došlo je do povećanja u broju rođene djece", kazala je Gray.
Dostupni podaci nepotpuni i podložni promjenama
Profesor demografije Peter McDonald na Sveučilištu Melbourne je za CheckMate kazao i da je određeni događaj doveo do pada u broju rođene djece, ne postoji "direktni dokaz" da je za to krivo cjepivo. Oba stručnjaka su za CheckMate kazala da su dostupni podaci nepotpuni i podložni promjeni, što znači da je više informacija potrebno kako bi se moglo doći do valjanih zaključaka.
Profesorica Gray je također istaknula da sva istraživanja ukazuju na to da u vremenima nesigurnosti ili socioekonomskih poremećaja natalitet pada. Uz to, žene biraju roditi kasnije u životu, a parovi su zabrinuti i zbog problema poput stambene nesigurnosti, inflacije i klimatskih promjena, kao i medijski narativi.
Primjerice, istraživanja pokazuju da tijekom pandemije Zika virusa u Brazilu u periodu između 2014. i 2017. značajan pad nataliteta u najpogođenijim regijama nije bio blisko povezan s vrhuncem infekcije, već posljedičnim objavama zdravstvenog izvanrednog stanja i savjetima ženama koji su dolazili od službenih kanala da odgode svoje reproduktivne planove. Slični fenomeni – pad nataliteta u 2020., potom rast u 2021. godini te onda "preokret" u 2022. zabilježeni su u nizu država s višim dohotkom.
Autori studije predlažu tri moguća razloga za pad nataliteta nakon rasta 2021. godine – povratak na pretpandemijske trendove, povratak na užurbani način života nakon popuštanja restrikcija oko pandemije Covida-19 i strah od nuspojava od cjepiva koje bi neke ljude mogao nagnati na odgađanje trudnoće.
Zaključno, još je rano za donošenje zaključaka koji se tiču pada nataliteta nakon 2021. godine, dok je pad nataliteta koje bilježi većina država s visokim dohocima rezultat sijaseta razloga poput odgađanja rađanja (posebno u bogatijim državama u kojima je kontracepcija dostupna i većina žena radi), kao i socioekonomskih razloga poput straha od siromaštva i inflacije, rastuće nesigurnosti te klimatskih promjena, zaključuje Faktograf.