Za života je Albert Einstein (1879.-1955.) bio neka vrsta pop-zvijezde među znanstvenicima, pošto je s 26 godina, tijekom 1905., objavio nekoliko epohalnih radova. Jedan od njih – Specijalna teorija relativnosti – donio mu je svjetsku slavu. Samo dvanaest godina kasnije Einstein je dobio Nobelovu nagradu za fiziku. Ali što je bila njegova inspiracija?
Njegov moto je mogao glasiti: „Znanost, ljubav, kava", smatra profesor za geo-antropologiju na Institutu Max Planck u istočnonjemačkoj Jeni i povjesničar znanosti Jürgen Renn. Zbirka pisama iz prijepiske između Einsteina i njegove prve žene Mileve Marić nazvana je „U nedjelju te ljubim usmeno". Pisma su razmjenjivali između 1897. i 1903. godine. Renn je bio jedan od priređivača za tisak tih pisama 2005. godine, piše DW.
To je dio „Zbornika radova Alberta Einsteina” kojega je 1987. u Sjedinjenim Američkim Državama objavila izdavačka kuća Princeton University Press. Renn je bio jedan od priređivača tih pisama od 1986. do 1992. „Pisma su tada tek bila otkrivena. Moj zadatak je bio da ih pročitam, komentiram i smjestim u povijesni kontekst". Izgleda je Renn do danas fasciniran tim pismima: „To je bio senzacionalan materijal, jer nije sadržavao samo izjave ljubavi, već i znanstveni materijal iz Einsteinove najkreativnije faze o kojoj je razmjenjivao mišljenja sa svojom tadašnjom djevojkom, a budućom suprugom."
Znanost i ljubav
Pisma ne svjedoče samo o emotivnom životu mladog Einsteina, već i o nastanku njegovih znanstvenih teorija. Einstein i Mileva Marić (1875.-1948.), mlada Srpkinja, upoznali su se 1896. na švicarskom Tehničkom univerzitetu u Zürichu. Njemu je bilo 17, a njoj 20 godina. On je naknadno maturirao u Švicarskoj, jer je u Münchenu napustio gimnaziju. Ona je došla studirati iz Vojvodine koja je tada bila u sastavu Habsburške monarhije. U Zagrebu je pohađala mušku gimnaziju, pa je upisala fiziku u Zürichu kao jedina žena na svojoj godini i kao prva Srpkinja uopće.
Vjerojatno se Einsteinu svidjelo to što je Mileva bila jedinstvena. Tih godina je gutao Schopenhauera, imao je antiburžoasko držanje. Između njih se rodila posebna ljubav: „Uz nju je Einstein mogao povezati ljubavni i znanstveni život. Oni su doslovno mogli pričati o svemu", kaže Renn. Očigledno je Mileva matematički bila ravnopravna s Einsteinom, zašto bi inače stručna javnost sve do danas vodila raspravu o njezinom udjelu u razrađivanju teorije relativnosti.
„Dragi Jazavčiću (Doxerl, nadimak od milja), baš si mi mila, draga moja curo… Kako je lijepo bilo prošli put, kada sam tvoj mali lik smio stisnuti uz sebe, kako priroda zapovijeda, budi najnježnije poljubljena, dušo draga!" Ovo je Einstein napisao 1901. Mileva je ostala u drugom stanju 1901. Rodila je izvanbračno dijete. Vjenčali su se 1903. U braku su imali troje djece i on je barem formalno potrajao do 1918. „Izostavit ćeš bilo kakav osoban odnos prema meni. Ne možeš očekivati od mene nikakvu nježnost, niti ćeš me optuživati za bilo što", napisao je Einstein u jednom pismu 1914.
U sporazumu o razvodu on njoj priznaje da ima pravo na novac od Nobelove nagrade – kojega on još uvijek nema.
Ne zna im se broj
Einstein je obolio za vrijeme svog dugogodišnjeg boravka u Berlinu, gdje je poslije boravka u Zürichu i Pragu živio od 1914. On je 1933. zbog svog židovskog podrijetla otišao iz nacističke Njemačke i naselio se u Sjedinjenim Američkim Državama. U Berlinu ga je njegovala njegova bliska rodica, glumica Elsa Löwenthal. Živio je s njom, a kada se razveo od Mileve, stupili su u brak. Ona nije imala dlake na jeziku. Kritizirala je njegovu tjelesnu higijenu i poklonila mu je četku za kosu. On joj je zatim napisao: „Ako sam ti previše odbojan, onda potraži momka koji je ugodniji ženskim ukusima."
Izgleda da su ga žene i dalje voljele. Gdje god bi se pojavio bio je okružen ženama. Na svojim putovanjima zbog predavanja imao je brojne afere. Čak je i u Berlinu pored žene imao ljubavnicu. Einsteinov biograf Armin Hermann je zapisao: „Najveće opterećenje za brak bile su Einsteinove afere. On je osjećao da ga snažno privlači sve žensko."
Velika ljubav iz mladosti
Ispostavit će se da je njegova prva ljubav Marie Winteler bila puno više od flerta. Njoj je napisao sljedeće redove: „Kada sam pročitao tvoje pismo, kao da sam gledao da mi kopaju grob, razoreno je ono malčice sreće što mi je ostalo, ostaje neutješan život po dužnosti." Ljubav je trajala kratko, vrlo brzo nakon toga naklonost se okrenula Milevi.
Pisma koja su dugo bila čuvana u Povijesnom muzeju Berna, objavljena su tek 2018. Ona genija stoljeća pokazuju kao romantičnog muškarca koji je sklon patetici: „Kakva beskonačna sreća je osjećaj: mi smo jedna duša. Ljubav nas čini velikim i bogatim i ni Bog nam je ne može uzeti."
Njegova ljubavna pisma pokazuju da je volio znanost, prijateljstvo i – žene. Nije bio samo genij kojem se dive. Bio je sasvim normalan muškarac. Originalna ljubavna pisma Alberta Einsteina su se pojavila u aukcijskoj ponudi londonske kuće Christie‘s, navodi Deutsche Welle.
