stdClass Object
(
[id] => 461315
[title] => Muzej bez stalnog postava, novca i zdravice: 40. godina splitskog MHAS-a obilježeno u tužnoj tišini
[alias] => muzej-bez-stalnog-postava-novca-i-zdravice-40-godina-splitskog-mhas-a-obiljezeno-u-tuznoj-tisini
[catid] => 256
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Pred koji dan, navršilo se jubilarnih 40 godina od svečanog otvaranja Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika na splitskim Mejama, ustanove od prvorazrednog značaja za nacionalnu kulturu, no, obljetnica je to koja je prošla bez rođendanskih torti i zdravica. Nitko u ovom gradu i državi nije se sjetio ili nije pridavao važnost tom događaju, jer, uostalom, ne bi ni priličilo nazdravljati vlastitoj uskogrudnosti i licemjeru vezanim uz muzej koji ne naplaćuje ulaznice svojim posjetiteljima.
- Bilo bi neozbiljno naplaćivati ulaznice za nešto što je tek provizorij - kaže dr. Ante Milošević, ravnatelj muzeja.
Kako provizorij? Ovo je priča o tomu.
Kopao jedan stari Crmarić vinograd, kaže priča, tamo na dnu Rižinica, nedaleko od Ilijina potoka što teče niz Rupotinu, kad odjednom motika mu zape za neki kamen. On trznu jače i izvali kamenusinu, i taman da će je bacit na gromilu, da mu više ne smeta, da ne slomi svoju alatku na njoj, kad pogleda malo bolje. Nije to običan kamen, nego isklesan nekako, te ga malo očisti i pogleda još bolje, a na njemu kao da su neka slova. Kakva? Preteško je to pitanje za neuka seljaka - ta Solin je u to vrijeme, 1891. bio tek seoce s raštrkanim zaseocima koje ni svoju župu nije imao - pa on trči don Frani. On će najbolje znati kakva su to slova. Kad don Frane vidje što tamo piše izvadi sav novac što mu se zatekao u takujinu i - da je tog novca bilo još, sve bi dao - ni trena ne dvoumeći, kupi kamen.
Vrijedno kamenje
Presretan u početku bijaše stari Crmarić, ta za kamen, ma koliko neobičan bio, dobio je više nego što će dobiti za sve vino od svog vinograda, no, njegova sreća je ipak nemjerljiva s ushitom koji je tog dana ćutio don Frane Bulić, rodom iz Vranjica. No, ispostavilo se, na komadu zabata oltarne ograde iz vinograda pisalo je 'PRO DUCE TREPIM' i taj kamen kao činjenica - poznato je da od činjenica nema tvrdoglavijih stvari - stao je kao međaš između mitologije i povijesti. (Eh, kad bi se što slično, kamen s mrvu pletera i makar jednim slovom, pronašao na Duvanjskom polju.)
Priča teče dalje tako da se po Solinu i okolici pročula vijest o pronalasku kamena s imenom tisuću godina starog, original hrvatskog kneza, (ni Ugar, ni Turčin, ni Mletak, ni Francuz, ni Austrijanac), te nasta takva euforija, pojava usporediva sa zlatnom groznicom na drugom kraju svijeta, da svi, i mularija i glave obitelji, krenuše tražiti druge dijelove tog istog kamena ne bi li na njemu našli preostala slova imena kneza Trpimira. Stari Crmarić je i po danu i po noći morao čuvati svoj vinograd, da mu trse ne polome... Tako je na cijeni tih godina, a ne ko danas, bilo to kamenje.
Taman je nekako tada don Frane lansirao onu čuvenu i do u beskraj ponavljanu krilaticu 'iz kamena povijest, iz povijesti svijest', no, svijest je, u suverenoj i nakon gotovo tisućljeća opet samostalnoj državi Hrvatskoj, toliko ojačala i postala sama sebi dovoljna da joj ono kamenje iz njenih temelja postaje suvišno. I, vidjet ćemo, preskupo. Teret. Ali, to je tek prvi paradoks u ovoj priči o jednom muzeju, te se idemo spomenuti još nekih detalja o tom kamenju.
Dakle, isto takvo kamenje, sve s pleterima i jedinstvenom ornamentikom, par godina prije otkrića iz Crmarićeva vinograda nekoliko desetaka kilometara sjevernije, u Biskupiji, tražio je, marljivo ga sakupljao i čuvao, u kninskom samostanu sv. Ante, jedan franjevac. Zvao se Lujo Marun, od Skradina rodom, otac hrvatske arheologije. Sakupilo se tog kamenja toliko da mu je samostan postao tijesan te se na mjestu porušenog krila sagradi nova kuća - godina je 1893. - i u njoj otvori Prvi muzej hrvatskih spomenika.
Ali, kako u svojoj potrazi za kamenjem Marun nije posustajao, već je krenuo i dalje prema Bribirskoj glavici, Ivoševcima i Cetini, to je i ova kuća otijesnila, pa se 1912. Muzej preselili i susjednu kuću Fontana. I još je u međuvremenu uspio otkupiti, znači spasiti, Kninsku tvrđavu, pretekavši njeno pretvaranje u jeftin izvor obrađenog kamena za onodobne poduzetnike u graditeljstvu.
Preseljenje na Meje
Već je Stjepan Gunjača nastavio tamo gdje je Lujo Marun posustao - kad je Muzej preselio u, samo za tu potrebu podignutu kuću, na Kninskoj tvrđavi. Taj Gunjača, rodom iz Sinja, osim što je bio erudit, arheolog, povjesničar, kasnije i akademik, bijaše i pronicljiv, tvrdoglav i hrabar čovjek, te kad se zarati, a oko Kninske tvrđave u kolo se uhvatiše Talijani i četnici, protivno volji i unatoč zabranama NDH, kamenje iz kojeg se čitala povijest, potajice prebaci u Sinj. Tako je ono, pokazalo se, spašeno od kasnijih bombardiranja. Nedugo potom zbrisao je u partizane, što mu je, uz sav ugled znanstvenika, dalo legitimaciju da, kako kaže predaja, upada Bakariću u ured i lupa šakom o stol. Sve u korist onog kamenja. I njegova konačnog smještaja u Splitu, a ne u Zagrebu.
Nakon Drugog rata kamenje iz naše priče prvo dospje na Klišku tvrđavu, no lokacija se pokazala teško dostupnom i neprimjerenom, pa slijedi seoba u Galeriju Meštrović, da bi 1955. dospjelo u barake ugasle cementare, uz kasnije podignuti hotel "Marjan". Kuju se planovi, a arhitekt Mladen Kauzlarić radi projekt za gradnju moderne muzejske zgrade na istoj lokaciji, pa se projekt seli na netom od kostura starih Splićana očišćeni Sustipan, da bi se i od toga odustalo. Uporni Gunjača lupa Bakariću šakom po stolu, i napokon, 1976. prema Kauzlarićevu neizmijenjenom projektu biva otvoren Muzej hrvatskih arheoloških spomenika s 10 tisuća kvadrata, od čega su tri tisuće izložbeni prostor na Mejama, podno kasnije izgrađenog tunela.
Nedavno sam, nazočeći jednom skupu, od jednog govornika čuo kolokovijalan naziv za ustanovu s Meja - "Šuvarov muzej". To je zato što je muzej realiziran za ministarskog mandata Stipe Šuvara - da, to je onaj Šuvar od reforme školstva i od "bijele knjige", onaj što je prokockao šansu za bobu reći bob, a popu pop - u sklopu ulaganja u četiri kapitalna projekta hrvatske kulture. Preostali su Zlato i srebro Zadra, Sveučilišna i nacionalna knjižnica u Zagrebu, te Državni arhiv. Tako stigosmo do drugog paradoksa: onaj nenarodni, totalitarni režim i zatiratelj hrvatstva u hrvatsku kulturu, ili, u ovom slučaju, u onaj njezin dio koji se odnosi na vrijeme između 9. i 12. stoljeća i doba prve, najstarije hrvatske države, ulaže više nego ovaj narodni, demokratski i nadasve nacionalni. (Molit ću lijepo, bez etiketiranja, to je tvrdoglava činjenica.)
Čemu cijela ova priča? Pa jednostavno, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika već punih 16 (slovima: šesnaest) godina nema stalni postav. I rat ga nije uzdrmao, iako je čitav njegov fundus onih ratnih devedesetih bio premješten i sklonjen na sigurno da bi jenjavanjem opasnosti sve bilo vraćeno na svoje mjesto, ništa se nije dogodilo ni kad je - to je javna tajna - prvi hrvatski predsjednik slao svog dvorskog pisca da uvjeri Dalmoše da mjesto ovakvom muzeju može biti samo u metropoli, makar ne bilo ni jednog eksponata pronađenog sjevernije od Knina.
Ministri dolaze i prolaze
Svoj vrhunac u prosvjetiteljskoj ulozi koja mu je namijenjena muzej doživljava na prijelazu iz drugog u treći milenij. Bijaše to izložba naslovljena s 'Hrvati i Karolinzi' o vremenu kad su Franci svojim karakterističnim načinom pokrštavanja učili Hrvate da im u novom zavičaju više ne znače mnogo Parun, Veles, Dažbog, Mokoš... Nakon te izložbe s popriličnim odjekom u javnosti, u planu je bilo napraviti još dvije: "Hrvati i Bizant" i "Hrvati i Vatika". Ali nije bilo novca, te se pokazalo da onaj vrhunac - po tko zna koji put nastojanje da se dosegnu oblaci, pretvorilo se u grljenje magle - ustvari bijaše vrh ponora. Za potrebe spomenute izložbe "razmontiran" je stalni muzejski postav, koji nikad više nije napravljen. Istina, prije šest godina napravljen je projekt - s obzirom na to da tehnologija stalno grabi naprijed, svakim danom vrijedi sve manje - i dalje od toga se nije stiglo.
- S novom ministricom kulture tek očekujem razgovor. Pokušao sam razgovarati s tri zadnja ministra kulture, Andreom Zlatar Violić, Berislavom Šipušom i Zlatkom Hasanbegovićem. Uspjelo mi je to tek s ministrom Šipušem koji je imao vrlo dobru volju, ali kratak mandat, a Hasanbegović je bio ovdje, mislio sam da će duže ostati, ali samo je povirio i otišao. Za njegova mandata ni za jedan naš muzejski program nismo dobili ni kune - kazuje ravnatelj Milošević.
- Bojim se da to nije povijest koja bi Hasanbegovića interesirala - zlurado će novinar.
- U čemu je problem, u koncepciji postava ili samo u novcu?
- Isključivo novac.
- A o kojem iznosu se radi?
- Negdje oko 35 milijuna kuna - zaključuje Milošević.
Svako neimanje novca, kad se malo zagrebe, jest pitanje slaganja prioriteta u državnom proračunu te se događa da, prije svega, kulturi ostanu ostaci ostataka, pa se onda i u samom resoru stvaraju prioriteti - koliko ono, primjerice, potrošiste samo za Picassa u Zagrebu? - u kojem za kamenje s Meja ne ostaje ništa.
Zašto potenciramo to kamenje kad tu, istina, ima i nakita od suhoga zlata, i oružja i opreme... Ali sve to se može naći i na drugim mjestima po Balkanu i Mitteleuropi, ali kamenja, pak, nigdje. Istovremeno u Zagrebu kreću projekti o preseljenju Povijesnog muzeja s Gornjeg grada u prostor ugasle Tvornice duhana. Cijena? Sitnica, 200 milijuna kuna.
Da se kojim slučajem Muzej hrvatskih arheoloških spomenika nalazi u Zagrebu, bi li se ovo događalo, pitamo ravnatelja Tonča - tako ga ovdje svi oslovljavaju - Miloševića.
- Vjerojatno ne bi, ali nećemo sad o tomu.
- Koliko će Povijesni muzej biti u koliziji s vašom ustanovom?
Od stoljeća devetog
- Oni bi se trebali dopunjavati, tamo gdje prestaje naš interes počinje njihov. Mi pokrivamo razdoblje od 9. do 15. stoljeća, doba hrvatske narodne dinastije, a oni vrijeme nakon toga.
Muzej koji ne naplaćuje ulaznice, godišnje izbroji 10 do 12 tisuća posjetitelja.
I što sad? Golemi depo - uh, kako bi se ovdje mogao dobar podrum napraviti, drži temperaturu, zimi toplo, ljeti hladno, nema vlage ni gljivica - prepun je kamenja.
- Ovo bi vrijedilo stalnog postava... i ovo - kazuje nam povjesničar umjetnosti, muzejski savjetnik Ljubo Gudelj dok nas voda po muzeju, zastajući pored kamena s natpisom na latinskom.
- A odakle je to?
- Bijaći, sveta Marta!
U susjednoj, također povećoj prostoriji, gomila kartonskih kutija, s natpisom Riva i pripadajućom signaturom...
Gore u središnjoj izložbenoj dvorani - uh, kakva bi se tek sala za pireve ovdje mogla napraviti - stoje poredane Višeslavova krstionica, nadgrobni natpis kraljice Jelene, natpis kneza Branimira iz Muća... Evo i našeg natpisa s imenom kneza Trpimira iz Rižinica, ovdje je kopija, original je dio fundusa splitskog Arheološkg muzeja, jer u vrijeme njenog pronalaska ovaj muzej još nije postojao.
- Ovo su spomenici iz najstarije hrvatske države, da nje nije bilo ne bi bilo ni svega kasnije - ravnatelj će Milošević.
Međutim, primjećujemo, ni traga kamenu koji bi npr. ukazao na kneza Bornu, ili kralja Tomislava... Što će nama to kamenje kralja Tomislava, kad mi imamo cijeli njegov spomenik na konju, eno ga, može se vidjeti čim se iskrcaš s ferate na zagrebačkom Glavnom kolodvoru. Ionako u pučkoškolskim udžbenicima povijesti ima više naših duxeva i rexova, nego što ovdje ima kamenja s njihovim imenima.
Sve zna, je li? Pa makar to bila i mitologija. A mitologija je kategorija iracionalnoga, te, po formalnoj logici, iz iracionalnih premisa nema ni racionalnih konkluzija. Ili, na narodni jezik prevedeno, 'šta j' brez mozga ne mere biti pripametno'. Em smo Hrvati.
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Sirotinjski jubilej
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2017-01-03 08:32:46
[created_by] => 3114
[created_by_alias] =>
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2017-01-03 08:34:57
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2017-01-03 08:32:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 7159
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 256
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link nav__link--kultura
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz kulture.
[menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, film, tv, književnosti, glazba, kazalište, slikarstvo, arhitektura
[secure] => 0
[page_title] => Kultura
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 1
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 0
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Small
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {"is_import_from_dnn":true,"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/Archive\/Images\/2017\/01\/02\/Kultura\/8219012.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/01\/02\/Kultura\/8219010.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/01\/02\/Kultura\/8219009.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/01\/02\/Kultura\/8219008.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/01\/02\/Kultura\/8219006.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/01\/02\/Kultura\/8219005.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/01\/02\/Kultura\/8219004.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/01\/02\/Kultura\/8219001.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/01\/02\/Kultura\/8219000.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/01\/02\/Kultura\/8218986.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/01\/02\/Kultura\/8218985.jpg"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["","","","","","","","","","",""],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["","","","","","","","","","",""],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"1200x768"},{"size0":"1200x800"},{"size0":"1200x800"},{"size0":"1200x876"},{"size0":"1200x955"},{"size0":"1200x800"},{"size0":"1200x910"},{"size0":"1200x879"},{"size0":"1200x792"},{"size0":"1200x800"},{"size0":"1200x889"}]}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 256
[name] => Kultura
[alias] => kultura
[description] =>
[parent] => 240
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 19
[params] => {"inheritFrom":"0","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"1","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"1","itemRelatedLimit":"2","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"1","itemRelatedImageSize":"Small","itemRelatedIntrotext":"0","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"1","itemRelatedImageGallery":"1","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 7942089 Threads: 9 Questions: 1587879435 Slow queries: 4850387
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 112223890
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 55
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front03
[password] => b3hX5DrKwjx6
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /kultura
)
[additional_categories] => Array
(
)
[link] => /kultura/muzej-bez-stalnog-postava-novca-i-zdravice-40-godina-splitskog-mhas-a-obiljezeno-u-tuznoj-tisini-461315
[printLink] => /kultura/muzej-bez-stalnog-postava-novca-i-zdravice-40-godina-splitskog-mhas-a-obiljezeno-u-tuznoj-tisini-461315?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 357534
[name] => Split
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => split
[link] => /tag/split
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 278697
[name] => MHAS
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => mhas
[link] => /tag/mhas
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 278698
[name] => Muzej hrvtaskih arheoloških spomenika
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => muzej-hrvtaskih-arheoloskih-spomenika
[link] => /tag/muzej-hrvtaskih-arheoloskih-spomenika
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Sirotinjski jubilej
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Muzej bez stalnog postava, novca i zdravice: 40. godina splitskog MHAS-a obilježeno u tužnoj tišini
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] => 3114
[name] => Dražen Duilo
[username] => dra-en-duilo
[email] => dra-en-duilo@sd.hr
[password] => $2y$10$DcA1pzSQmufyVoJ.nP./P.o1EdsnoGhU1NIt0ovoy6wO55LseCcpW
[password_clear] =>
[block] => 0
[sendEmail] => 0
[registerDate] => 0000-00-00 00:00:00
[lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
[2] => 2
)
[guest] => 0
[lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00
[resetCount] => 0
[requireReset] => 0
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[otpKey] =>
[otep] =>
[link] => /autor/drazen-duilo-3114
[profile] => stdClass Object
(
[id] => 1632
[gender] => m
[description] =>
[image] => 1632.png
[url] =>
[group] => 4
[plugins] => {"customparams_author_school":"","customparams_author_title":"","customparams_author_title_categoryid":"28","customparams_fb_link":"","customparams_tw_link":""}
)
[avatar] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/authors/1632.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/01/02/Kultura/8219012.jpg
[galleryCount] => 11
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] =>
[mainImageDesc] =>
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/01/02/Kultura/8219012.jpg
[title] =>
)
[1] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/01/02/Kultura/8219010.jpg
[title] =>
)
[2] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/01/02/Kultura/8219009.jpg
[title] =>
)
[3] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/01/02/Kultura/8219008.jpg
[title] =>
)
[4] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/01/02/Kultura/8219006.jpg
[title] =>
)
[5] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/01/02/Kultura/8219005.jpg
[title] =>
)
[6] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/01/02/Kultura/8219004.jpg
[title] =>
)
[7] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/01/02/Kultura/8219001.jpg
[title] =>
)
[8] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/01/02/Kultura/8219000.jpg
[title] =>
)
[9] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/01/02/Kultura/8218986.jpg
[title] =>
)
[10] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/01/02/Kultura/8218985.jpg
[title] =>
)
)
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}
Pred koji dan, navršilo se jubilarnih 40 godina od svečanog otvaranja Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika na splitskim Mejama, ustanove od prvorazrednog značaja za nacionalnu kulturu, no, obljetnica je to koja je prošla bez rođendanskih torti i zdravica. Nitko u ovom gradu i državi nije se sjetio ili nije pridavao važnost tom događaju, jer, uostalom, ne bi ni priličilo nazdravljati vlastitoj uskogrudnosti i licemjeru vezanim uz muzej koji ne naplaćuje ulaznice svojim posjetiteljima.
- Bilo bi neozbiljno naplaćivati ulaznice za nešto što je tek provizorij - kaže dr. Ante Milošević, ravnatelj muzeja.
Kako provizorij? Ovo je priča o tomu.
Kopao jedan stari Crmarić vinograd, kaže priča, tamo na dnu Rižinica, nedaleko od Ilijina potoka što teče niz Rupotinu, kad odjednom motika mu zape za neki kamen. On trznu jače i izvali kamenusinu, i taman da će je bacit na gromilu, da mu više ne smeta, da ne slomi svoju alatku na njoj, kad pogleda malo bolje. Nije to običan kamen, nego isklesan nekako, te ga malo očisti i pogleda još bolje, a na njemu kao da su neka slova. Kakva? Preteško je to pitanje za neuka seljaka - ta Solin je u to vrijeme, 1891. bio tek seoce s raštrkanim zaseocima koje ni svoju župu nije imao - pa on trči don Frani. On će najbolje znati kakva su to slova. Kad don Frane vidje što tamo piše izvadi sav novac što mu se zatekao u takujinu i - da je tog novca bilo još, sve bi dao - ni trena ne dvoumeći, kupi kamen.
Vrijedno kamenje
Presretan u početku bijaše stari Crmarić, ta za kamen, ma koliko neobičan bio, dobio je više nego što će dobiti za sve vino od svog vinograda, no, njegova sreća je ipak nemjerljiva s ushitom koji je tog dana ćutio don Frane Bulić, rodom iz Vranjica. No, ispostavilo se, na komadu zabata oltarne ograde iz vinograda pisalo je 'PRO DUCE TREPIM' i taj kamen kao činjenica - poznato je da od činjenica nema tvrdoglavijih stvari - stao je kao međaš između mitologije i povijesti. (Eh, kad bi se što slično, kamen s mrvu pletera i makar jednim slovom, pronašao na Duvanjskom polju.)
Priča teče dalje tako da se po Solinu i okolici pročula vijest o pronalasku kamena s imenom tisuću godina starog, original hrvatskog kneza, (ni Ugar, ni Turčin, ni Mletak, ni Francuz, ni Austrijanac), te nasta takva euforija, pojava usporediva sa zlatnom groznicom na drugom kraju svijeta, da svi, i mularija i glave obitelji, krenuše tražiti druge dijelove tog istog kamena ne bi li na njemu našli preostala slova imena kneza Trpimira. Stari Crmarić je i po danu i po noći morao čuvati svoj vinograd, da mu trse ne polome... Tako je na cijeni tih godina, a ne ko danas, bilo to kamenje.
Taman je nekako tada don Frane lansirao onu čuvenu i do u beskraj ponavljanu krilaticu 'iz kamena povijest, iz povijesti svijest', no, svijest je, u suverenoj i nakon gotovo tisućljeća opet samostalnoj državi Hrvatskoj, toliko ojačala i postala sama sebi dovoljna da joj ono kamenje iz njenih temelja postaje suvišno. I, vidjet ćemo, preskupo. Teret. Ali, to je tek prvi paradoks u ovoj priči o jednom muzeju, te se idemo spomenuti još nekih detalja o tom kamenju.
Dakle, isto takvo kamenje, sve s pleterima i jedinstvenom ornamentikom, par godina prije otkrića iz Crmarićeva vinograda nekoliko desetaka kilometara sjevernije, u Biskupiji, tražio je, marljivo ga sakupljao i čuvao, u kninskom samostanu sv. Ante, jedan franjevac. Zvao se Lujo Marun, od Skradina rodom, otac hrvatske arheologije. Sakupilo se tog kamenja toliko da mu je samostan postao tijesan te se na mjestu porušenog krila sagradi nova kuća - godina je 1893. - i u njoj otvori Prvi muzej hrvatskih spomenika.
Ali, kako u svojoj potrazi za kamenjem Marun nije posustajao, već je krenuo i dalje prema Bribirskoj glavici, Ivoševcima i Cetini, to je i ova kuća otijesnila, pa se 1912. Muzej preselili i susjednu kuću Fontana. I još je u međuvremenu uspio otkupiti, znači spasiti, Kninsku tvrđavu, pretekavši njeno pretvaranje u jeftin izvor obrađenog kamena za onodobne poduzetnike u graditeljstvu.
Preseljenje na Meje
Već je Stjepan Gunjača nastavio tamo gdje je Lujo Marun posustao - kad je Muzej preselio u, samo za tu potrebu podignutu kuću, na Kninskoj tvrđavi. Taj Gunjača, rodom iz Sinja, osim što je bio erudit, arheolog, povjesničar, kasnije i akademik, bijaše i pronicljiv, tvrdoglav i hrabar čovjek, te kad se zarati, a oko Kninske tvrđave u kolo se uhvatiše Talijani i četnici, protivno volji i unatoč zabranama NDH, kamenje iz kojeg se čitala povijest, potajice prebaci u Sinj. Tako je ono, pokazalo se, spašeno od kasnijih bombardiranja. Nedugo potom zbrisao je u partizane, što mu je, uz sav ugled znanstvenika, dalo legitimaciju da, kako kaže predaja, upada Bakariću u ured i lupa šakom o stol. Sve u korist onog kamenja. I njegova konačnog smještaja u Splitu, a ne u Zagrebu.
Nakon Drugog rata kamenje iz naše priče prvo dospje na Klišku tvrđavu, no lokacija se pokazala teško dostupnom i neprimjerenom, pa slijedi seoba u Galeriju Meštrović, da bi 1955. dospjelo u barake ugasle cementare, uz kasnije podignuti hotel "Marjan". Kuju se planovi, a arhitekt Mladen Kauzlarić radi projekt za gradnju moderne muzejske zgrade na istoj lokaciji, pa se projekt seli na netom od kostura starih Splićana očišćeni Sustipan, da bi se i od toga odustalo. Uporni Gunjača lupa Bakariću šakom po stolu, i napokon, 1976. prema Kauzlarićevu neizmijenjenom projektu biva otvoren Muzej hrvatskih arheoloških spomenika s 10 tisuća kvadrata, od čega su tri tisuće izložbeni prostor na Mejama, podno kasnije izgrađenog tunela.
Nedavno sam, nazočeći jednom skupu, od jednog govornika čuo kolokovijalan naziv za ustanovu s Meja - "Šuvarov muzej". To je zato što je muzej realiziran za ministarskog mandata Stipe Šuvara - da, to je onaj Šuvar od reforme školstva i od "bijele knjige", onaj što je prokockao šansu za bobu reći bob, a popu pop - u sklopu ulaganja u četiri kapitalna projekta hrvatske kulture. Preostali su Zlato i srebro Zadra, Sveučilišna i nacionalna knjižnica u Zagrebu, te Državni arhiv. Tako stigosmo do drugog paradoksa: onaj nenarodni, totalitarni režim i zatiratelj hrvatstva u hrvatsku kulturu, ili, u ovom slučaju, u onaj njezin dio koji se odnosi na vrijeme između 9. i 12. stoljeća i doba prve, najstarije hrvatske države, ulaže više nego ovaj narodni, demokratski i nadasve nacionalni. (Molit ću lijepo, bez etiketiranja, to je tvrdoglava činjenica.)
Čemu cijela ova priča? Pa jednostavno, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika već punih 16 (slovima: šesnaest) godina nema stalni postav. I rat ga nije uzdrmao, iako je čitav njegov fundus onih ratnih devedesetih bio premješten i sklonjen na sigurno da bi jenjavanjem opasnosti sve bilo vraćeno na svoje mjesto, ništa se nije dogodilo ni kad je - to je javna tajna - prvi hrvatski predsjednik slao svog dvorskog pisca da uvjeri Dalmoše da mjesto ovakvom muzeju može biti samo u metropoli, makar ne bilo ni jednog eksponata pronađenog sjevernije od Knina.
Ministri dolaze i prolaze
Svoj vrhunac u prosvjetiteljskoj ulozi koja mu je namijenjena muzej doživljava na prijelazu iz drugog u treći milenij. Bijaše to izložba naslovljena s 'Hrvati i Karolinzi' o vremenu kad su Franci svojim karakterističnim načinom pokrštavanja učili Hrvate da im u novom zavičaju više ne znače mnogo Parun, Veles, Dažbog, Mokoš... Nakon te izložbe s popriličnim odjekom u javnosti, u planu je bilo napraviti još dvije: "Hrvati i Bizant" i "Hrvati i Vatika". Ali nije bilo novca, te se pokazalo da onaj vrhunac - po tko zna koji put nastojanje da se dosegnu oblaci, pretvorilo se u grljenje magle - ustvari bijaše vrh ponora. Za potrebe spomenute izložbe "razmontiran" je stalni muzejski postav, koji nikad više nije napravljen. Istina, prije šest godina napravljen je projekt - s obzirom na to da tehnologija stalno grabi naprijed, svakim danom vrijedi sve manje - i dalje od toga se nije stiglo.
- S novom ministricom kulture tek očekujem razgovor. Pokušao sam razgovarati s tri zadnja ministra kulture, Andreom Zlatar Violić, Berislavom Šipušom i Zlatkom Hasanbegovićem. Uspjelo mi je to tek s ministrom Šipušem koji je imao vrlo dobru volju, ali kratak mandat, a Hasanbegović je bio ovdje, mislio sam da će duže ostati, ali samo je povirio i otišao. Za njegova mandata ni za jedan naš muzejski program nismo dobili ni kune - kazuje ravnatelj Milošević.
- Bojim se da to nije povijest koja bi Hasanbegovića interesirala - zlurado će novinar.
- U čemu je problem, u koncepciji postava ili samo u novcu?
- Isključivo novac.
- A o kojem iznosu se radi?
- Negdje oko 35 milijuna kuna - zaključuje Milošević.
Svako neimanje novca, kad se malo zagrebe, jest pitanje slaganja prioriteta u državnom proračunu te se događa da, prije svega, kulturi ostanu ostaci ostataka, pa se onda i u samom resoru stvaraju prioriteti - koliko ono, primjerice, potrošiste samo za Picassa u Zagrebu? - u kojem za kamenje s Meja ne ostaje ništa.
Zašto potenciramo to kamenje kad tu, istina, ima i nakita od suhoga zlata, i oružja i opreme... Ali sve to se može naći i na drugim mjestima po Balkanu i Mitteleuropi, ali kamenja, pak, nigdje. Istovremeno u Zagrebu kreću projekti o preseljenju Povijesnog muzeja s Gornjeg grada u prostor ugasle Tvornice duhana. Cijena? Sitnica, 200 milijuna kuna.
Da se kojim slučajem Muzej hrvatskih arheoloških spomenika nalazi u Zagrebu, bi li se ovo događalo, pitamo ravnatelja Tonča - tako ga ovdje svi oslovljavaju - Miloševića.
- Vjerojatno ne bi, ali nećemo sad o tomu.
- Koliko će Povijesni muzej biti u koliziji s vašom ustanovom?
Od stoljeća devetog
- Oni bi se trebali dopunjavati, tamo gdje prestaje naš interes počinje njihov. Mi pokrivamo razdoblje od 9. do 15. stoljeća, doba hrvatske narodne dinastije, a oni vrijeme nakon toga.
Muzej koji ne naplaćuje ulaznice, godišnje izbroji 10 do 12 tisuća posjetitelja.
I što sad? Golemi depo - uh, kako bi se ovdje mogao dobar podrum napraviti, drži temperaturu, zimi toplo, ljeti hladno, nema vlage ni gljivica - prepun je kamenja.
- Ovo bi vrijedilo stalnog postava... i ovo - kazuje nam povjesničar umjetnosti, muzejski savjetnik Ljubo Gudelj dok nas voda po muzeju, zastajući pored kamena s natpisom na latinskom.
- A odakle je to?
- Bijaći, sveta Marta!
U susjednoj, također povećoj prostoriji, gomila kartonskih kutija, s natpisom Riva i pripadajućom signaturom...
Gore u središnjoj izložbenoj dvorani - uh, kakva bi se tek sala za pireve ovdje mogla napraviti - stoje poredane Višeslavova krstionica, nadgrobni natpis kraljice Jelene, natpis kneza Branimira iz Muća... Evo i našeg natpisa s imenom kneza Trpimira iz Rižinica, ovdje je kopija, original je dio fundusa splitskog Arheološkg muzeja, jer u vrijeme njenog pronalaska ovaj muzej još nije postojao.
- Ovo su spomenici iz najstarije hrvatske države, da nje nije bilo ne bi bilo ni svega kasnije - ravnatelj će Milošević.
Međutim, primjećujemo, ni traga kamenu koji bi npr. ukazao na kneza Bornu, ili kralja Tomislava... Što će nama to kamenje kralja Tomislava, kad mi imamo cijeli njegov spomenik na konju, eno ga, može se vidjeti čim se iskrcaš s ferate na zagrebačkom Glavnom kolodvoru. Ionako u pučkoškolskim udžbenicima povijesti ima više naših duxeva i rexova, nego što ovdje ima kamenja s njihovim imenima.
Sve zna, je li? Pa makar to bila i mitologija. A mitologija je kategorija iracionalnoga, te, po formalnoj logici, iz iracionalnih premisa nema ni racionalnih konkluzija. Ili, na narodni jezik prevedeno, 'šta j' brez mozga ne mere biti pripametno'. Em smo Hrvati.
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/kultura/muzej-bez-stalnog-postava-novca-i-zdravice-40-godina-splitskog-mhas-a-obiljezeno-u-tuznoj-tisini-461315
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=7e32f6532acf08932326aef9a8306dc0c7f9e811
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Muzej+bez+stalnog+postava%2C+novca+i+zdravice%3A+40.+godina+splitskog+MHAS-a+obilje%C5%BEeno+u+tu%C5%BEnoj+ti%C5%A1ini&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fkultura%2Fmuzej-bez-stalnog-postava-novca-i-zdravice-40-godina-splitskog-mhas-a-obiljezeno-u-tuznoj-tisini-461315
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fkultura%2Fmuzej-bez-stalnog-postava-novca-i-zdravice-40-godina-splitskog-mhas-a-obiljezeno-u-tuznoj-tisini-461315
)
Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Sirotinjski jubilej
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
18. svibanj 2024 07:23
