stdClass Object
(
[id] => 627043
[title] => Frano Missia u srijedu će u Muzeju grada Splita posthumno dobiti izložbu i veliku monografiju Dalibora Prančevića
[alias] => frano-missia-u-srijedu-ce-u-muzeju-grada-splita-posthumno-dobiti-izlozbu-i-veliku-monografiju-dalibora-prancevica
[catid] => 256
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Čitavih 57 godina nakon što je Frano Missia imao svoju prvu samostalnu izložbu u Muzeju grada Splita, djela toga splitskog umjetnika ponovno će biti izložena tamo, točnije u Galeriji Emanuela Vidovića, dok će opsežna monografija posvećena životu i radu Frane Missije biti predstavljena u Gotičkoj dvorani Muzeja. Oba događanja priredit će se iduće srijede, 9. listopada – najprije će u 19 sati biti otvorena izložba, a u 21 sat će biti promovirana monografija. Autor i izložbe i prve velike monografije je dr. sc. Dalibor Prančević, docent na splitskom Filozofskom fakultetu koji je, uz Muzej grada, i nakladnik ovom izdanju.
Frano Missia (1924. – 2018.) nije doživio sustavniju obradu i analizu svoga bogatog umjetničkog opusa ni njegovo ukoričenje unutar kakvog monografskog izdanja. Stoga je izdavanje knjige "Frano Missia – Lutajući slikar: kronopis jednog umjetničkog puta" Dalibora Prančevića dugo očekivana valorizacija nesumnjivo važnog opusa. Prančević se, kako je primijetio i dr. sc. Joško Belamarić, jedan od recenzenata monografije, sveobuhvatno interpretirajući Missijin opus, "vratio jednom pomalo zaboravljenom žanru pisanja, koje je kulturna publika u pravilu voljela više od kritičara, u kojemu se umjetnikova biografija i djelo promatraju kao neodvojiva cjelina".
– Nije ambicija knjige bila iscrpiti i objaviti ama baš sva prikupljena umjetnikova djela, nego izdvojiti tek jedan dio dostupnog materijala te ponuditi moguću interpretaciju, rakurs jednog pogleda – kaže dr. Prančević.
– Ipak, nikada do sada nije donesen iscrpniji kronogram umjetnikova života što pridonosi i pomaže razumijevanju kontekstualnih okvira unutar kojih se umjetnički čin artikulirao. Tako postavljen kronološki hod omogućuje lakše snalaženje u praćenju umjetnikova opusa, koji je uvijek bio u kreativnoj tenziji između apstraktnih i figuralnih predstavljačkih načina, pa je s obzirom na njih i strukturiran interpretacijski dio ove knjige. Kako god bilo, na životnom putu Frane Missije, koji je uključivao različite geografske širine i dužine, napose one na kojima se nalaze Pariz i New York, ostalo je mnogo slika koje svjedoče izmjenu, ali i supostojanje, različitih estetika i umjetnikovih interesa – kaže Prančević, te pridodaje da je knjiga objavljena uz veliki angažman i podršku umjetnikove udovice Jelene Missije.
Dr. Prančević je rad na monografiji započeo za života Frane Missije te je u ovu knjigu uložio nekoliko godina istraživanja, a činjenicu što Missia, premda nedvojbeno sjajan umjetnik, ipak na hrvatskoj likovnoj sceni do danas nije adekvatno prepoznat, tumači kroz dva moguća razloga. Prvi je što je Missia veći dio svoga života proveo izvan Hrvatske, u Parizu i New Yorku, te je, premda se stalno vraćajući u domovinu, segmente svog djela ostavljao dalje i od Splita i od Hrvatske. S druge strane, primjećuje i Prančević, Missia je bio osebujan čovjek, okrenut sebi i svome radu, nimalo ne hajući za ono što bi se danas moglo nazvati samopromocija. Što se pak izložbe tiče, ona je koncipirana tako da dovodi u neposredan odnos dva umjetnikova dominantna nagnuća – prema figuralnom i prema apstraktnom likovnom idiomu.
– Takvo dvojstvo zamjetno je od najranijih umjetnikovih likovnih nastojanja i proteže se sve do kraja njegova stvaralačkog vijeka – kaže Dalibor Prančević.
– Među izloženim umjetninama nalaze se i djela koja su nakon umjetnikove smrti pristigla iz New Yorka, ponajprije zanimljivi ženski aktovi manjih dimenzija, pa ih splitska publika do sada nije imala priliku vidjeti, ali i djela koja, otkad su zadnji put pokazana 1962. godine, nikada poslije toga nisu javno izlagana. Među njima, potrebno je izdvojiti vrsna i likovno zanimljiva djela poput "Hirošime" ili "Stinica". Na izložbi se prvi put prikazuju i neki raniji umjetnički eksperimenti, poput tkanina natopljenih bojom i razapetih na karton. Naime, nagužvana tkanina različite teksture, mjestimice s perforacijama ili vidljivim šavovima te tretirana bojom, umjetniku postaje izazovan materijal za čisto estetsko oblikovanje. On afirmira pačetvorinu slikarske podloge i "slika" tkaninom koju aplicira na nju uz intervenciju boje – dodaje autor izložbe.
Važnost monografije o Missijinu životu i radu ističe i dr. sc. Joško Belamarić s Instituta za povijest umjetnosti – Centar "Cvito Fisković", koji kaže da ovom monografijom Missia ulazi na široka vrata u hrvatsku povijest umjetnosti te da njome Dalibor Prančević otkriva slikarski opus prožet brojnim iznenađenjima.
– Zanimljivo je da Missia uopće nije vodio evidenciju svojih radova – kaže Prančević.
– Stoga ostaje nepoznanica gdje se ona sve nalaze, ali je u sastavljanju mozaika njegova bogatog, dinamičnog i dugog života od velike pomoći bio njegov dnevnik koji je vodio još od tridesetih godina prošlog stoljeća i koji je, osim tekstualnih dijelova, sadržavao i njegove crteže, skice, ali i fotografije – kaže Prančević, te izdvaja kako se, primjerice, u ranim Missijinim slikarskim memoarskim rekonstrukcijama znaju pojaviti "pujizi", živopisni talijanski prodavači voća i povrća te ostalih potrepština što su ih prodavali na trabakulima privezanima na Rivi.
Frano Missia rođen je 23. travnja 1924. godine u Splitu i njegove rane godine obilježene su podjednako i prilikama i neprilikama splitskog međuraća. Urbani krajobraz međuratnoga Splita ostao je duboko usađen u umjetnikovu životnom, ali i slikarskom iskustvu.
Mnogi su umjetnici i pjesnici još i prije usmjerili svoj interes prema zanimljivim pitoresknim prizorima toga Splita, a crtice o "pujizima" donosi i Ivan Kovačić u kultnom djelu "Suze i smij starega Splita". Frano je kao dječak, zajedno sa svojim djedom Bogdanom Petrovićem (1874. – 1953.), gimnazijskim profesorom te strastvenim lovcem i fotografom, često u "pujiza" kupovao voće. Frano je bio iznimno vezan uz djeda koji ga je počesto vodio i u lov na Stinice pa su i neke kasnije slikarske kompozicije inspirirane tim iskustvima.
Franin djed rođen je u Trstu kao Diodato Petrovich, no kroatizirao je svoje ime i bio jedan od brojnih pobornika tada popularne jugoslavenske ideje. U Beču je studirao matematiku i fiziku, a prema predaji u obitelji, družio se i s Georgeom Bernardom Shawom za njegova posjeta Dalmaciji 1929. Djed Petrović je podrijetlom bio iz Boke kotorske. To je važno istaknuti jer je zajednica Bokelja u Splitu bila izrazito živa i homogena pa su se tako na tradicionalnoj proslavi sv. Tripuna, zaštitnika grada Kotora, znali okupiti u crkvi sv. Filipa Nerija, kada bi sestra Franine majke Marte, Olga Petrović, kasnije vjenčana za književnika i diplomatu Antu Tresića Pavičića, znala svirati orgulje.
– Glazba je u životu Frane Missije bila vrlo važna – kaže Prančević. – Olga Petrović je studij klavira završila u Zagrebu, u klasi glasovitog Svetislava Stančića. Prema sjećanjima Frane Missije, Olga je često svirala pijano kod kuće, dok je kasnije, kada se udala i živjela u vili Tresić Pavičić, dobila pravi koncertni klavir pa bi ju Frano često odlazio slušati. Njegova baka Angelina Petrović, rođena Riboli, također je svirala pijanino. Nadalje, umjetnikov otac Josip Missia također je bio izvanredno glazbeno nadaren. U stan Josipa Missije u Tartaglinoj ulici počesto je navraćao i tadašnji intendant Narodnog kazališta Josip Hatze, koji je umjetnikovu ocu davao privatnu poduku iz pjevanja, a ne treba nikako zaboraviti da je i Franina majka Marta Missia bila glazbeno darovita... – navodi dr. Prančević.
Odrastanje Frane Missije bilo je atipično i dinamično te začinjeno zanimljivim pripovijestima koje su se prenosile s generacije na generaciju jedne dobrostojeće građanske obitelji, koja nije samo držala do tradicionalnih vrijednosti i društvenih uzusa, nego je njegovala osjećaj za lijepo i sve oblike umjetnosti te je veliku pažnju posvećivala obrazovanju djece. Monografija dr. sc. Dalibora Prančevića, usporedno s velikom izložbom u Galeriji Emanuela Vidovića, otvara vrata ne samo u opus jednog neobičnog slikara i kipara, nego i vrata u svijet koji je Split, makar i nesvjesno, baštinio kao društvenu i umjetničku realnost.
Podrijetlo obitelji Missia
Prezime Missia nije zamjetno sudjelovalo u splitskoj historiografiji pa se postavlja pitanje odakle generira i kako je došlo u Split.
– Indikativne su predaje sačuvane u obitelji, a koje sežu do prvog slovenskog kardinala Jakoba Missije (1838. ‒ 1902.) – kaže dr. Prančević.
– Bio je brat Franina pradjeda i svojevrsna ikona cijele obitelji jer je imao sustavno obrazovanje što ga je primio u Rimu i bogata znanja iz teologije te cijenjeni poziv rimokatoličkog svećenika. To nije bio jedini predstavnik obitelji Missia koji je imao svećenički poziv. Najstariji brat Franina oca, Franc (Francis, Franjo) Missia (1884. – 1955.), također je bio svećenik, ali i orguljaš s diplomom akademije Santa Cecilia u Rimu. Franin otac Josip često je s obitelji boravio u Sloveniji pa i Štajerskoj, koje su i proputovali vozeći se uglavnom u kardinalskoj raskošnoj kočiji što su je bili naslijedili od slavnoga pretka – kaže Prančević.
Od Splita do New Yorka i natrag
Frano Missia školovao se u Zagrebu, Parizu i New Yorku. Svoju umjetničku karijeru započeo je s grafikama i aktovima, a nastavio s platnom, akrilikom, aktovima, maritimnim pejzažima i apstraktnim ekspresionizmom. Skroman i samozatajan čovjek, nemirnog umjetničkog duha, već od rane mladosti napušta Split radi studija strojarstva u Zagrebu, u kojem nakon diplomiranja još upisuje i studij scenografije na Akademiji za kazališnu umjetnost. Na drugoj godini studija scenografije dobio je priliku otići u Pariz upoznati se s francuskim scenografima. Prva izložba i pohvale kritičara značile su početak njegove pariške priče, koja je trajala gotovo deset godina. Iz Pariza je krenuo u New York.
U početku je radio u inženjerskoj kompaniji, a nakon toga je prešao u grafički studio. U New Yorku je završio studij slikarstva na Columbia Universityju, gdje je i doktorirao pedagogiju slikarstva. Godinama je radio kao profesor na New York City Universityju.
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => opus pun iznenađenja
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2019-10-08 15:30:37
[created_by] => 3118
[created_by_alias] =>
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2019-10-08 15:30:37
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2019-10-08 15:54:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 1995
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 256
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link nav__link--kultura
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz kulture.
[menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, film, tv, književnosti, glazba, kazalište, slikarstvo, arhitektura
[secure] => 0
[page_title] => Kultura
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 1
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 0
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Small
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {"is_import_from_dnn":true,"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/Archive\/Images\/2019\/10\/08\/Kultura\/11833768.jpg","\/Archive\/Images\/2019\/10\/08\/Kultura\/11833762.jpg","\/Archive\/Images\/2019\/10\/08\/Kultura\/11836662.jpg","\/Archive\/Images\/2019\/10\/08\/Kultura\/11836692.jpg","\/Archive\/Images\/2019\/10\/08\/Kultura\/11844342.jpg","\/Archive\/Images\/2019\/10\/08\/Kultura\/11844346.jpg","\/Archive\/Images\/2019\/10\/08\/Kultura\/11844348.jpg","\/Archive\/Images\/2019\/10\/08\/Kultura\/11844352.jpg"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["","","","","","","",""],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["","","","","","","",""],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"1920x1308"},{"size0":"1920x2880"},{"size0":"1440x960"},{"size0":"1920x1277"},{"size0":"650x800"},{"size0":"1920x1637"},{"size0":"1200x808"},{"size0":"690x920"}]}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 256
[name] => Kultura
[alias] => kultura
[description] =>
[parent] => 240
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 18
[params] => {"inheritFrom":"0","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"1","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"1","itemRelatedLimit":"2","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"1","itemRelatedImageSize":"Small","itemRelatedIntrotext":"0","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"1","itemRelatedImageGallery":"1","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 38174892 Threads: 4 Questions: 7084408424 Slow queries: 3297400
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 608004434
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 51
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front01
[password] => Y2AfBGoJRKhS9HNdMJ
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /kultura
)
[additional_categories] => Array
(
)
[link] => /kultura/frano-missia-u-srijedu-ce-u-muzeju-grada-splita-posthumno-dobiti-izlozbu-i-veliku-monografiju-dalibora-prancevica-627043
[printLink] => /kultura/frano-missia-u-srijedu-ce-u-muzeju-grada-splita-posthumno-dobiti-izlozbu-i-veliku-monografiju-dalibora-prancevica-627043?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 299363
[name] => izložba
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => izlozba
[link] => /tag/izlozba
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 237195
[name] => Muzej grada Splita
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => muzej-grada-splita
[link] => /tag/muzej-grada-splita
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 378575
[name] => frano missia
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => frano-missia
[link] => /tag/frano-missia
)
[3] => stdClass Object
(
[id] => 505000
[name] => Dalibor Prančević
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => dalibor-prancevic
[link] => /tag/dalibor-prancevic
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => opus pun iznenađenja
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Frano Missia u srijedu će u Muzeju grada Splita posthumno dobiti izložbu i veliku monografiju Dalibora Prančevića
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] => 3118
[name] => Eda Vujević
[username] => eda.vujevic
[email] => eda.vujevic@slobodnadalmacija.hr
[password] => $2y$10$fqFkFA4bWh0UxKvTp8AlaewNrIgF32memX1V0YZbOBaPoPk52RrGG
[password_clear] =>
[block] => 0
[sendEmail] => 0
[registerDate] => 0000-00-00 00:00:00
[lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
[2] => 2
)
[guest] => 0
[lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00
[resetCount] => 0
[requireReset] => 0
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[otpKey] =>
[otep] =>
[link] => /autor/eda-vujevic-3118
[profile] => stdClass Object
(
[id] => 1636
[gender] => m
[description] =>
[image] => 1636.jpeg
[url] =>
[group] => 4
[plugins] => {"customparams_author_school":"","customparams_author_title":"","customparams_author_title_categoryid":"28","customparams_fb_link":"","customparams_tw_link":""}
)
[avatar] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/authors/1636.jpeg
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2019/10/08/Kultura/11833768.jpg
[galleryCount] => 8
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] =>
[mainImageDesc] =>
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2019/10/08/Kultura/11833768.jpg
[title] =>
)
[1] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2019/10/08/Kultura/11833762.jpg
[title] =>
)
[2] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2019/10/08/Kultura/11836662.jpg
[title] =>
)
[3] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2019/10/08/Kultura/11836692.jpg
[title] =>
)
[4] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2019/10/08/Kultura/11844342.jpg
[title] =>
)
[5] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2019/10/08/Kultura/11844346.jpg
[title] =>
)
[6] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2019/10/08/Kultura/11844348.jpg
[title] =>
)
[7] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2019/10/08/Kultura/11844352.jpg
[title] =>
)
)
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}
Čitavih 57 godina nakon što je Frano Missia imao svoju prvu samostalnu izložbu u Muzeju grada Splita, djela toga splitskog umjetnika ponovno će biti izložena tamo, točnije u Galeriji Emanuela Vidovića, dok će opsežna monografija posvećena životu i radu Frane Missije biti predstavljena u Gotičkoj dvorani Muzeja. Oba događanja priredit će se iduće srijede, 9. listopada – najprije će u 19 sati biti otvorena izložba, a u 21 sat će biti promovirana monografija. Autor i izložbe i prve velike monografije je dr. sc. Dalibor Prančević, docent na splitskom Filozofskom fakultetu koji je, uz Muzej grada, i nakladnik ovom izdanju.
Frano Missia (1924. – 2018.) nije doživio sustavniju obradu i analizu svoga bogatog umjetničkog opusa ni njegovo ukoričenje unutar kakvog monografskog izdanja. Stoga je izdavanje knjige "Frano Missia – Lutajući slikar: kronopis jednog umjetničkog puta" Dalibora Prančevića dugo očekivana valorizacija nesumnjivo važnog opusa. Prančević se, kako je primijetio i dr. sc. Joško Belamarić, jedan od recenzenata monografije, sveobuhvatno interpretirajući Missijin opus, "vratio jednom pomalo zaboravljenom žanru pisanja, koje je kulturna publika u pravilu voljela više od kritičara, u kojemu se umjetnikova biografija i djelo promatraju kao neodvojiva cjelina".
– Nije ambicija knjige bila iscrpiti i objaviti ama baš sva prikupljena umjetnikova djela, nego izdvojiti tek jedan dio dostupnog materijala te ponuditi moguću interpretaciju, rakurs jednog pogleda – kaže dr. Prančević.
– Ipak, nikada do sada nije donesen iscrpniji kronogram umjetnikova života što pridonosi i pomaže razumijevanju kontekstualnih okvira unutar kojih se umjetnički čin artikulirao. Tako postavljen kronološki hod omogućuje lakše snalaženje u praćenju umjetnikova opusa, koji je uvijek bio u kreativnoj tenziji između apstraktnih i figuralnih predstavljačkih načina, pa je s obzirom na njih i strukturiran interpretacijski dio ove knjige. Kako god bilo, na životnom putu Frane Missije, koji je uključivao različite geografske širine i dužine, napose one na kojima se nalaze Pariz i New York, ostalo je mnogo slika koje svjedoče izmjenu, ali i supostojanje, različitih estetika i umjetnikovih interesa – kaže Prančević, te pridodaje da je knjiga objavljena uz veliki angažman i podršku umjetnikove udovice Jelene Missije.
Dr. Prančević je rad na monografiji započeo za života Frane Missije te je u ovu knjigu uložio nekoliko godina istraživanja, a činjenicu što Missia, premda nedvojbeno sjajan umjetnik, ipak na hrvatskoj likovnoj sceni do danas nije adekvatno prepoznat, tumači kroz dva moguća razloga. Prvi je što je Missia veći dio svoga života proveo izvan Hrvatske, u Parizu i New Yorku, te je, premda se stalno vraćajući u domovinu, segmente svog djela ostavljao dalje i od Splita i od Hrvatske. S druge strane, primjećuje i Prančević, Missia je bio osebujan čovjek, okrenut sebi i svome radu, nimalo ne hajući za ono što bi se danas moglo nazvati samopromocija. Što se pak izložbe tiče, ona je koncipirana tako da dovodi u neposredan odnos dva umjetnikova dominantna nagnuća – prema figuralnom i prema apstraktnom likovnom idiomu.
– Takvo dvojstvo zamjetno je od najranijih umjetnikovih likovnih nastojanja i proteže se sve do kraja njegova stvaralačkog vijeka – kaže Dalibor Prančević.
– Među izloženim umjetninama nalaze se i djela koja su nakon umjetnikove smrti pristigla iz New Yorka, ponajprije zanimljivi ženski aktovi manjih dimenzija, pa ih splitska publika do sada nije imala priliku vidjeti, ali i djela koja, otkad su zadnji put pokazana 1962. godine, nikada poslije toga nisu javno izlagana. Među njima, potrebno je izdvojiti vrsna i likovno zanimljiva djela poput "Hirošime" ili "Stinica". Na izložbi se prvi put prikazuju i neki raniji umjetnički eksperimenti, poput tkanina natopljenih bojom i razapetih na karton. Naime, nagužvana tkanina različite teksture, mjestimice s perforacijama ili vidljivim šavovima te tretirana bojom, umjetniku postaje izazovan materijal za čisto estetsko oblikovanje. On afirmira pačetvorinu slikarske podloge i "slika" tkaninom koju aplicira na nju uz intervenciju boje – dodaje autor izložbe.
Važnost monografije o Missijinu životu i radu ističe i dr. sc. Joško Belamarić s Instituta za povijest umjetnosti – Centar "Cvito Fisković", koji kaže da ovom monografijom Missia ulazi na široka vrata u hrvatsku povijest umjetnosti te da njome Dalibor Prančević otkriva slikarski opus prožet brojnim iznenađenjima.
– Zanimljivo je da Missia uopće nije vodio evidenciju svojih radova – kaže Prančević.
– Stoga ostaje nepoznanica gdje se ona sve nalaze, ali je u sastavljanju mozaika njegova bogatog, dinamičnog i dugog života od velike pomoći bio njegov dnevnik koji je vodio još od tridesetih godina prošlog stoljeća i koji je, osim tekstualnih dijelova, sadržavao i njegove crteže, skice, ali i fotografije – kaže Prančević, te izdvaja kako se, primjerice, u ranim Missijinim slikarskim memoarskim rekonstrukcijama znaju pojaviti "pujizi", živopisni talijanski prodavači voća i povrća te ostalih potrepština što su ih prodavali na trabakulima privezanima na Rivi.
Frano Missia rođen je 23. travnja 1924. godine u Splitu i njegove rane godine obilježene su podjednako i prilikama i neprilikama splitskog međuraća. Urbani krajobraz međuratnoga Splita ostao je duboko usađen u umjetnikovu životnom, ali i slikarskom iskustvu.
Mnogi su umjetnici i pjesnici još i prije usmjerili svoj interes prema zanimljivim pitoresknim prizorima toga Splita, a crtice o "pujizima" donosi i Ivan Kovačić u kultnom djelu "Suze i smij starega Splita". Frano je kao dječak, zajedno sa svojim djedom Bogdanom Petrovićem (1874. – 1953.), gimnazijskim profesorom te strastvenim lovcem i fotografom, često u "pujiza" kupovao voće. Frano je bio iznimno vezan uz djeda koji ga je počesto vodio i u lov na Stinice pa su i neke kasnije slikarske kompozicije inspirirane tim iskustvima.
Franin djed rođen je u Trstu kao Diodato Petrovich, no kroatizirao je svoje ime i bio jedan od brojnih pobornika tada popularne jugoslavenske ideje. U Beču je studirao matematiku i fiziku, a prema predaji u obitelji, družio se i s Georgeom Bernardom Shawom za njegova posjeta Dalmaciji 1929. Djed Petrović je podrijetlom bio iz Boke kotorske. To je važno istaknuti jer je zajednica Bokelja u Splitu bila izrazito živa i homogena pa su se tako na tradicionalnoj proslavi sv. Tripuna, zaštitnika grada Kotora, znali okupiti u crkvi sv. Filipa Nerija, kada bi sestra Franine majke Marte, Olga Petrović, kasnije vjenčana za književnika i diplomatu Antu Tresića Pavičića, znala svirati orgulje.
– Glazba je u životu Frane Missije bila vrlo važna – kaže Prančević. – Olga Petrović je studij klavira završila u Zagrebu, u klasi glasovitog Svetislava Stančića. Prema sjećanjima Frane Missije, Olga je često svirala pijano kod kuće, dok je kasnije, kada se udala i živjela u vili Tresić Pavičić, dobila pravi koncertni klavir pa bi ju Frano često odlazio slušati. Njegova baka Angelina Petrović, rođena Riboli, također je svirala pijanino. Nadalje, umjetnikov otac Josip Missia također je bio izvanredno glazbeno nadaren. U stan Josipa Missije u Tartaglinoj ulici počesto je navraćao i tadašnji intendant Narodnog kazališta Josip Hatze, koji je umjetnikovu ocu davao privatnu poduku iz pjevanja, a ne treba nikako zaboraviti da je i Franina majka Marta Missia bila glazbeno darovita... – navodi dr. Prančević.
Odrastanje Frane Missije bilo je atipično i dinamično te začinjeno zanimljivim pripovijestima koje su se prenosile s generacije na generaciju jedne dobrostojeće građanske obitelji, koja nije samo držala do tradicionalnih vrijednosti i društvenih uzusa, nego je njegovala osjećaj za lijepo i sve oblike umjetnosti te je veliku pažnju posvećivala obrazovanju djece. Monografija dr. sc. Dalibora Prančevića, usporedno s velikom izložbom u Galeriji Emanuela Vidovića, otvara vrata ne samo u opus jednog neobičnog slikara i kipara, nego i vrata u svijet koji je Split, makar i nesvjesno, baštinio kao društvenu i umjetničku realnost.
Podrijetlo obitelji Missia
Prezime Missia nije zamjetno sudjelovalo u splitskoj historiografiji pa se postavlja pitanje odakle generira i kako je došlo u Split.
– Indikativne su predaje sačuvane u obitelji, a koje sežu do prvog slovenskog kardinala Jakoba Missije (1838. ‒ 1902.) – kaže dr. Prančević.
– Bio je brat Franina pradjeda i svojevrsna ikona cijele obitelji jer je imao sustavno obrazovanje što ga je primio u Rimu i bogata znanja iz teologije te cijenjeni poziv rimokatoličkog svećenika. To nije bio jedini predstavnik obitelji Missia koji je imao svećenički poziv. Najstariji brat Franina oca, Franc (Francis, Franjo) Missia (1884. – 1955.), također je bio svećenik, ali i orguljaš s diplomom akademije Santa Cecilia u Rimu. Franin otac Josip često je s obitelji boravio u Sloveniji pa i Štajerskoj, koje su i proputovali vozeći se uglavnom u kardinalskoj raskošnoj kočiji što su je bili naslijedili od slavnoga pretka – kaže Prančević.
Od Splita do New Yorka i natrag
Frano Missia školovao se u Zagrebu, Parizu i New Yorku. Svoju umjetničku karijeru započeo je s grafikama i aktovima, a nastavio s platnom, akrilikom, aktovima, maritimnim pejzažima i apstraktnim ekspresionizmom. Skroman i samozatajan čovjek, nemirnog umjetničkog duha, već od rane mladosti napušta Split radi studija strojarstva u Zagrebu, u kojem nakon diplomiranja još upisuje i studij scenografije na Akademiji za kazališnu umjetnost. Na drugoj godini studija scenografije dobio je priliku otići u Pariz upoznati se s francuskim scenografima. Prva izložba i pohvale kritičara značile su početak njegove pariške priče, koja je trajala gotovo deset godina. Iz Pariza je krenuo u New York.
U početku je radio u inženjerskoj kompaniji, a nakon toga je prešao u grafički studio. U New Yorku je završio studij slikarstva na Columbia Universityju, gdje je i doktorirao pedagogiju slikarstva. Godinama je radio kao profesor na New York City Universityju.
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/kultura/frano-missia-u-srijedu-ce-u-muzeju-grada-splita-posthumno-dobiti-izlozbu-i-veliku-monografiju-dalibora-prancevica-627043
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=3633ea6c95f3393e028028b089f0987de459b6b2
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Frano+Missia+u+srijedu+%C4%87e+u+Muzeju+grada+Splita+posthumno+dobiti+izlo%C5%BEbu+i+veliku+monografiju+Dalibora+Pran%C4%8Devi%C4%87a&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fkultura%2Ffrano-missia-u-srijedu-ce-u-muzeju-grada-splita-posthumno-dobiti-izlozbu-i-veliku-monografiju-dalibora-prancevica-627043
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fkultura%2Ffrano-missia-u-srijedu-ce-u-muzeju-grada-splita-posthumno-dobiti-izlozbu-i-veliku-monografiju-dalibora-prancevica-627043
)
Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => opus pun iznenađenja
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
12. svibanj 2024 09:40
