I dalje pitamo kandidate za splitskog gradonačelnika, odnosno gradonačelnicu, s kim su spremni sklopiti postizborno partnerstvo, a s kim ni pod cijenu formiranja gradske vlade ne bi ušli u koaliciju. Nakon Branke Ramljak koja je kazala da je spremna na suradnju sa svima osim s Kerumovim HGS-om (u tome ju je podržao i poduzetnik Tomislav Mamić), ovo smo pitanje postavili i sveučilišnom profesoru Ivici Grkoviću, kandidatu Mosta.
- Od objave moje kandidature pa kroz cijelu kampanju mi smo jasno artikulirali da želimo suradnju na projektima. Podržat ćemo svaki projekt u kojem je razvidno da je javni interes iznad privatnog i koji ima jasni hodogram aktivnosti i realnu financijsku konstrukciju. To će biti uvjeti naše potpore i kod toga će nam biti nevažno od koga ovakvi kvalitetni prijedlozi realnih projekata dolaze - odgovorio nam je gradonačelnički kandidat Grković i zapravo posredno poručio da su spremni koalirati sa svima.
Pritom će prednost dati onima koji budi spremni podržati njihove inicijative. A jedna od prvih koju su Mostovci pokrenuli jest osnivanje komunalnog-urbanističkog savjeta kojeg će činiti istaknuti stručnjaci koji žive na području Splita, ali i dio Splićana koji su raseljeni po svijetu.
Savjet će, ističe Grković, izraditi intervencijski plan za završetak započetih ali nedovršenih projekata te hitnih i dugoročnih komunalnih i urbanističkih zahvata imajući na umu Mostove prioritete. Prvi je ekološko gospodarenje otpadom i pretvaranje 'problema' sa smećem u poslovnu 'priliku'.
- Da se može, dokazuje primjer američkog San Francisco-a, grada u kojem se gotovo 80 posto otpada reciklira, i na tome jako dobro zarađuje. Ogroman pomak od trenutno jako lošeg stanja odvojenog prikupljanja otpada i recikliranja bio bi dobro razrađen postupak prikupljanja i kompostiranja organskog otpada biljnog porijekla, koji čini gotovo 40 posto ukupnog otpada - tvrdi naš sugovornik.
Ostali prioriteti su im, redom, rasterećenje gradske prometne infrastrukture predlaganjem potpuno novog sustava organizacije prometa, rješavanje problema prometa u mirovanju, razvoj pretpostavki za 'splitsku zelenu energetsku infrastrukturu' proizvodnjom, ugradnjom i eksploatacijom mikrosolarnih sustava, te razvitak splitskog modela tzv. 'priuštivog stanovanja, te postupna ali stalna reforma rada gradske uprave.
- Na temelju analize stanja koju je u veljači 2021. usvojilo Partnersko vijeće za pripremu i provedbu Strategije razvoja Grada Splita do 2030. mi namjeravamo definirati plan sustavnog napredovanja, premještanja i rotacije zaposlenika u Gradu, analizirati ljudske resurse prema pojedinim kompetencijama, omogućiti im interne obuke, djelotvorno upravljati ljudskim potencijalima, a pritom mislimo na veći raspon kontrole i načina motivacije rukovoditeljima, ali i praćenje rada rukovoditelja, te sustavno pratiti napredak i razvoj zaposlenika - najavio je Grković što bi, da bude u poziciji, proveo u Banovini.