StoryEditorOCM
Heroji HrvatskeOni su gerilska neprofitna građanska inicijativa ljudi koji dolaze iz različitih planinarskih društava, speleoloških klubova i odsjeka, a ujedinjeni su pod idejom nesebičnog pomaganja i osjećaja društvene odgovornosti.

‘Ninja Krovnjače‘ - gerila s banijskih krovova

Piše Merien Ilić
23. veljače 2021. - 19:50

Okupili su se krajem ožujka prošle godine nakon zagrebačkog potresa. Nadležna tijela sporo su reagirala, a oni, visinci, alpinisti, speleolozi, penjači, planinari, priskočili su u pomoć građanima kako bi što hitnije uklonili opasnost s krovova.

Nažalost, dogodila se i Petrinja, gdje su među prvima izišli na teren kako bi sanirali štete. Dio njih još uvijek je tamo jer posla, iako ga rade sa srcem, volonterski, ima previše.

image
Srđan Vrančić/Cropix

– "Ninja Krovnjače" su gerilska neprofitna građanska inicijativa ljudi koji dolaze iz različitih planinarskih društava, speleoloških klubova i odsjeka, a ujedinjeni su pod idejom nesebičnog pomaganja i osjećaja društvene odgovornosti. Bazu "Krovnjača" čini tridesetak volontera iz zagrebačke akcije, gdje smo u dva i pol tjedna sanirali 300 krovišta, odnosno oko tisuću dimnjaka. Tijekom akcije u Sisačko-moslavačkoj županiji broj volontera narastao je na više od 200, te smo u dva tjedna akcije sredili 1200 krovišta, što je oko 3000 dimnjaka – rekla nam je Ivona Baniček, magistrica geologije i alpinistica, pokretačica ove volonterske akcije.

image
Siniša Bužan

Ne treba puno objašnjavati kako visinski radovi svih vrsta spadaju u vrlo opasna zanimanja, a veranje po krovovima dok zemlja kontinuirano podrhtava ne ide u prilog sigurnosti. No, "Krovnjače" su na krovove slali svoje cure i momke s prethodnim iskustvom i dobrim poznavanjem opreme, što je minimaliziralo rizik, no nije ga posve otklonilo. Na sreću, u obje akcije nisu imali niti jednu nezgodu ili nesreću.

Izrazito je bilo teško svjedočiti toj boli, razočaranosti i izgubljenosti koja se odražavala u očima tamošnjih stanovnika, priča nam Ivona Baniček, magistrica geologije i alpinistica, pokretačica akcije

Princip sanacije krovišta bio je poprilično jednostavan, govori nam Ivona. Timu bi se dodijelile lokacije potvrđene od vatrogasaca ili volonterske pješadije, koja je provjeravala dojave te bi se članovi "Krovnjača" s opremom zaputili na adresu.

– Najčešće je bilo riječ o kućama i zgradama s napuknutim dimnjacima koji su prijetili pasti na ulicu ili u krovište. Nakon što bi se cigle, crijep i ostali rasuti materijal otklonio, nastala rupa zatvorila bi se ceradom ili, kod više iskusnih timova, nizom letvica s rezervnim crjepovima. Problem su bila trula krovišta, grede, podaskana potkrovlja bez izlaza na krov, oronule i derutne kuće, kojih je bilo posvuda. Mnogo građevina dobilo je crvene naljepnice te su vlasnici ustrajali na sanaciji, premda nije bilo sigurno za volontere da izlaze na krov. Takve smo situacije većinom odbijali. Bilo je evidentno da na tom području desetljećima nije bilo adekvatnih građevinskih zahvata i popravaka. Većina kuća bi se i sama urušila i da nije bilo potresa. Zastrašujuće! – kaže Baniček, kojoj je još pred očima stanje na ulicama Petrinje nakon potresa, koje je nalikovalo ratnom: rastrojeni ljudi i neispavani volonteri, strah, panika, neuređen sustav i traljava administracija.

image
Privatni album

– Izrazito je teško svjedočiti toj boli, razočaranosti i izgubljenosti koja se odražava u očima tamošnjih stanovnika. Voljela bih ostaviti neki trajniji efekt od skinutog dimnjaka i pokrivene rupe u krovištu. A najviše peče činjenica da čak i ovaj događaj koji je uzdrmao državu i regiju neće značiti ništa za poboljšanje uvjeta života ljudi te za pripremu sustava na ovakve i slične nepogode. Koliko je Zagreba i Petrinja potrebno da se probudimo i poduzmemo nešto? – upozorava Ivona, koja je s "Krovnjačama" pokrenula aplikaciju "Saniraj.me", u suradnji s autorima aplikacije "Potres2020" Draženom Odobašićem i Daliborom Kovačem.

image
Privatni album

Kroz aplikaciju im stižu prijave za sanacije. Planiraju otvoriti neprofitnu udrugu koja bi se bavila koordinacijom visinskih volontera u elementarnim nepogodama.

Pitamo je što najviše pamti iz Petrinje.

– Od uzrujanih građana koji su nam prilazili, članova HGSS-a koji su nam pomagali, vatrogasaca koji su zvali i davali svoju podršku, do proslave Nove godine na parkiralištu 'Lidla' s dječjim pjenušcem pokraj goruće metalne kante s drvima za potpalu... Bilo je svega. No, do kraja života sjećat ću se srčanih ljudi koji su ostavili sve i pohrlili iz čitave Hrvatske u potresom pogođena područja da pridonesu kako god. Ta energija zajedništva i čovjekoljublja koja je obavila sve ostat će mi kao nada u bolje sutra. Hvala svim volonterima! – poručuje ova djevojka.

image
Privatni album
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
27. svibanj 2024 22:39