- Prosječno. Kvaliteta zraka uglavnom je prihvatljiva za većinu osoba. Međutim, osjetljive skupine ljudi mogu osjetiti simptome manje do srednje jačine ako budu dulje izložene....
Ovako o indeksu kvalitete zraka (AQI) u Dubrovniku zbori globalni meteorološki sustav Accuweather koji nam dodjeljuje indeks kvalitete zraka od oko 40. Prema međunarodnim standardima, dobar je zrak u rasponu od 0 do 50 jedinica, umjereno onečišćen od 51 do sto i tako redom sve do ocjene od 301 do 500 koja označava po zdravlje opasan zrak. Kakva god bila, na dubrovačkom je području kakvoća urbanog zraka već četiri godine nepoznanica jer mjerna postaja na Žarkovici ne funkcionira. Trajno praćenje obustavljeno je još 2019. zbog nesigurnog pristupa mjernoj postaji. Kvaliteta zraka od ove jeseni više se ni neće mjeriti na toj lokaciji, već na Glavnoj dubrovačkoj meteorološkoj postaji na Gorici koja bi se trebala osposobiti do kraja rujna.
Ovisni o Opuzenu
Dotad je ne samo Dubrovnik, već i ostatak Dubrovačko-neretvanske županije kod mjerenja kvalitete zraka, točnije O3, ovisan o mjernoj postaji u Opuzenu.
Iz Državnog hidrometeorološkog zavoda izvijestili su nas kako je buduća postaja na Gorici dio velikog EU projekta AIRQ koji provode u partnerstvu s Institutom za medicinska istraživanja i medicinu rada. Automatski ‘mjerač’ kvalitete zraka blizu Dubrovnika postoji još samo na postaji u Zračnoj luci Dubrovnik, no taj je u sklopu lokalne mreže aerodroma. Iz Dubrovačko-neretvanske županije potvrdili su nam nedavno kako mjerna postaja ZL Dubrovnik dnevno mjeri zagađivače kao što su lebdeće čestice PM10 i PM 2,5 te prizemni ozon, dok mjerna postaja u Opuzenu ‘snima’ samo prizemni ozon.
Za istaknuti je kako se spomenute oku nevidljive PM (particulate metter) čestice pojavljuju u različitim oblicima, od čađe, prašine i pepela do peludi i dima. Mikroskopski su sitne i lako ulaze u dišne putove, te kroz alveole mogu dospjeti u krvotok i prouzročiti ozbiljne tegobe, posebno ako ‘nose’ štetne spojeve poput metala. Broj uz PM znak je za veličinu čestice. PM10 se tako odnosi na veće čestice stvorene loženjem krutih goriva i ispušnih plinova automobila i industrije. Ako im je granična vrijednost iznad 50 mikrometara po metru kubičnom, škodljive su pri udisanju. PM2,5 oznaka je za finije čestice, opasnije jer mogu dublje prodrijeti u organizam. Ako im koncentracija godišnje prijeđe 25 mikrometara, postoji opasnost od srčanih, krvožilnih i plućnih tegoba kod pučanstva, objasnili su na web stranici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH.
Prizemni je opasan
A po čemu je opasan famozni 03, poznat i kao prizemni ozon? Za razliku od ozonskog omotača koji štiti život na zemlji, ovaj je drugi rizičan za zdravlje. Najčešće se stvara u područjima s gustim prometom, te se vjetrom širi kilometrima daleko od izvora. Ako prelazi dopuštene vrijednosti, kod pojedinca može prouzročiti mučninu, glavobolju, nadraženost sluznice, grla i bolno udisanje.
Iz DHMZ-a nam kažu kako je ozon (O3) prirodni plin plavičaste boje specifičnog karakterističnog mirisa. Gotovo isto koliko su poželjne visoke koncentracije stratosferskog ozona, toliko su nepoželjne visoke koncentracije troposferskog ili prizemnog. Budući da je O3 jak oksidans, njegove povišene koncentracije mogu naštetiti zdravlju ljudi, životinja i biljaka, te oštetiti materijale, pa je upravo zbog toga praćenje koncentracija O3 sastavni dio praćenja kvalitete zraka.
- Prizemni ozon nastaje za sunčana vremena, uz nisku relativnu vlagu, u zraku bogatom dušičnim oksidima i hlapljivim ugljikovodicima tijekom izgaranja goriva u automobilima. Problem s povišenim koncentracijama prizemnog ozona najizraženiji je u velikim gradovima gdje je i gustoća prometa velika, a Sunčevo zračenje jako – potvrđuju iz DHMZ-a.
Kruzeri nisu problem
U kontekstu posljednjih događanja oko samozapaljenja ugljena u Luci Ploče koje je Građansku inicijativu ‘Pravo na zdrav život’ potaknulo na prijavu Državnom inspektoratu zbog ugroze zdravlja stanovnika Ploča i zagađenja okoliša često je pitanje i kako se točno mjeri kvaliteta zraka na širem području luke i grada Ploča. Iz Županije su izvijestili o ukupno šest postaja koje dnevno mjere koncentraciju potencijalno štetnih čestica sukladno Rješenju o prihvatljivosti zahvata za okoliš za Terminal za rasute terete u Luci Ploče izdanog od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Rezultati su mjesečni – kažu iz Županije.
Kad je posrijedi kvaliteta zraka, uvijek se spominju i ticanja brodova na kružnim putovanjima, no oni već neko vrijeme nisu izvor zagađenja. Ograničen broj dnevnih ticanja učinio je svoje, a i međunarodni kriteriji kvalitete goriva u sredozmenim lukama su rigorozni, što se odražava na čistoću zraka. Pravila su stroga, a jedno od njih tiče se obveze kruzera da u pristaništima koriste ‘čišći’ dizel, s manjim udjelom sumpora nego tijekom plovidbe na otvorenom moru, a sve s ciljem manjeg onečišćenja.