Godinama smo upozoravali, borili se pred sudovima, trošili vrijeme, novce i živce na dokazivanje istine, a naši su zahtjevi bili odbijeni. No, sada prema najnovijim navodima, Regionalni centar čistog okoliša ipak treba provesti postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš (PUO). Što nam vrijedi da smo bili u pravu?, poručuju iz Udruge Sunce.
Autorice članka u kojem je iznesen stav Sunca o CGO Lećevica, Hajdi Biuk, stručna suradnica i Gabrijela Medunić-Orlić, izvršna direktorica, podsjećaju kako je Centar za gospodarenje otpadom Lećevica još 2006. godine procijenjen kao zahvat prihvatljiv za okoliš u PUO postupku, unatoč brojnim primjedbama građana, okolišnih udruga i inicijativa, uključujući i Sunca.
- Naše primjedbe tada su se, kao i danas, poglavito odnosile na štetnost goriva iz otpada, mogući negativni utjecaj na krško podzemlje i vodne resurse te loš i zastarjeli koncept gospodarenja otpadom koji zanemaruje prioritete u gospodarenju otpadom – prvenstveno odvojeno prikupljanje otpada i recikliranje te smanjivanje nastanka otpada. Pritom je financijski nepovoljniji za građane - podsjećaju.
Zbog izmjena zahvata, pokreće se novi postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš (OPUO). Unatoč brojnim primjedbama, 2017. rezultira rješenjem kojim se utvrđuje izmjene zahvata neće imati vjerojatne utjecaje na okoliš te da nije potrebno provođenje ponovnog PUO postupka.
Nezadovoljni ovakvim rješenjem, Sunce, s udrugom KEKS i Općinom Unešić, pokreće upravni spor pred Upravnim sudom u Splitu te, nakon gubitka spora, pred Visokim upravnim sudom RH.
- Ovi sporovi trajali su od 2017. do 2021. godine te smo, između ostalog, osobito naglašavali pogrešno procijenjene kapacitete zahvata te potrebu obveznog provođenja PUO postupka za izmjene zahvata s takvim posljedicama na okoliš i zdravlje ljudi kao što je CGO Lećevica - navode nadalje.
Poučeni iskustvom drugih centara za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj, kao što su Marišćina i Kaštijun, Sunce je, podsjećaju, inzistiralo na detaljnom pristupu i povećanoj pažnji pri planiranju i provedbi ovog zahvata.
- Ne treba zanemariti ni činjenicu kako se okolišni slučajevi koji bi trebali biti riješeni brzo, često razvijaju iznimno sporo. Umjesto hitnih akcija, suočavamo se s birokratskim zastojima, odgađanjima i gubicima dragocjenog vremena - ističu.
- Sporovi su okončani zaključnom presudom Visokog upravnog suda kojom se odbijaju naši zahtjevi. Stajališta sudova bila su da za izmjene zahvata nije bilo potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš. U ovom, kao i u nekolicini drugih upravnih sporova, držimo kakosud nije ulazio u meritum spora,čime bi procijenio kvalitetu izrađenog elaborata i utvrđivao materijalnu istinu, već se neosnovano poklonila vjera paušalnim tvrdnjama investitora, odnosno izrađivača elaborata zaštite okoliša i povjerenstva koje odlučuje o prihvatljivosti zahvata za okoliš – ističu dalje.
Također napominju kako su udruge i općina po gubitku ovih sporova bile primorane podmiriti troškove postupka u iznosu od 25.000 kn, unatoč tome što su sporovi vođeni u svrhu zaštite javnog interesa, zdravlja ljudi i okoliša te što su se tvrdnje tužitelja naposljetku pokazale točnima.
Što podrazumjeva novi PUO postupak?
- Naime, prema najnovijim navodima Slobodne Dalmacije, Europska komisija upozorila je Regionalni centar čistog okoliša kako je za zahvat CGO Lećevica ipak potrebno provesti PUO postupak. Sukladno pravilima EU-a, odnosno uvjetima sufinanciranja Europske komisije i JASPERS-a, projekt Lećevica spada u "Major" (velike) projekte s obzirom na to da visina pristiglih ponuda za izbor izvođača radova prelazi 50 milijuna eura. Kad je u pitanju zaštita okoliša, to znači da je za projekt potrebno provesti PUO postupak.
To podrazumijeva izradu cjelovite studije utjecaja na okoliš kojom će se detaljno proučiti sve posljedice zahvata na okoliš, kao i odgovarajuće mjere zaštite okoliša i programi praćenja stanja okoliša. Studiju je također potrebno ponovno uputiti na javnu raspravu. U bitnome, to znači da Elaborat iz 2017. nije dostatan kako smo i naglašavali pred sudbenim tijelima i tijelima EU-a – ističu u Suncu.
CGO Lećevica neće uspjeti odgovoriti na zahtjeve gospodarenja otpadom čitave županije, naglašavaju također.
- Već dugi niz godina upozoravamo kako je potrebno uspostaviti održivi sustav gospodarenja otpadom na razinama lokalne samouprave te kako je ključno sredstva usmjeriti upravo prema postizanju samodostatnosti i što veće neovisnosti gospodarenja otpadom u gradovima i općinama. CGO Lećevica i dalje nije sustavno rješenje i neće uspjeti odgovoriti na zahtjeve gospodarenja otpadom čitave županije - smatraju u Suncu.
Navode i kako odlagalište Karepovac Split nije još sanirano, spremnici za odvojeno prikupljanje otpada postavljaju se, no postotak odvajanja je i dalje loš jer se sustavno zanemaruje ozbiljno pristupanje uspostavi sustava za odvojeno prikupljanje otpada te njegovoj obradi i recikliranju.
- Takve sustave imaju brojni uspješni gradovi u kojima smo organizirali i studijska putovanja. EU sredstvima nabavljaju se spremnici za odvojeno prikupljanje biootpada, pri čemu u Županiji ne postoji niti jedna kompostana! Tako odvojeno prikupljeni biootpad odlaže se s miješanim komunalnim otpadom ponovno na Karepovac! Odlaganje tih količina smeća bez adekvatne infrastrukture za odvajanje otpada ibez provedbe mjera za smanjivanje nastanka otpada, vrlo brzo dovest će do ponovna punjenja Karepovca do njegova maksimuma! – ističu u Suncu.
Podsjećaju i kako se izgradnja kompostane i sortirnice te uspostava sustava odvojenog prikupljanja otpada u gradovima i općinama, nalazi još u Planu gospodarenja otpadom Splitsko-dalmatinske županije za razdoblje od 2007. do 2015.g. (PGO SDŽ).
- Osim toga, Plan gospodarenja otpadom grada Splita za razdoblje od 2017. do 2022. (PGO grada Splita), kao i onaj prethodni od 2008. do 2015., predviđa izgradnju kompostane, ali Split još uvijek nema kompostanu! – naglašavaju.
- Kao i dosad, većina odgovornih oslanja se na planirani Centar za gospodarenje otpadom u Lećevici, zanemarujući pritom činjenicu kako su predviđeni kapaciteti kompostane u Lećevici samo 9500 tona godišnje, što nije dostatno ni za biootpad grada Splita, a kamoli Splitsko-dalmatinske županije. Mi nemamo ništa od toga da smo bili u pravu, ali želimo još jednom na vrijeme upozoriti i spriječiti posljedice štetnog gospodarenja otpadom na području Splitsko-dalmatinske županije – poručuju iz Sunca.
Naglašavaju i kako održivi sustavi gospodarenja otpadom na principima kružne ekonomije ne mogu biti uspostavljeni bez sortirnica, učinkovitih sustava odvojenog prikupljanja otpada u gradovima i općinama, kompostana, centara za ponovnu uporabu, bez mjera poticanja provedbe izbjegavanja nastanka otpada te mjera za poticanje razvoja tržišta sekundarnih sirovina.
- Ovi se koraci od 2006. godine sustavno zanemaruju. Nadamo se da i potonje neće biti dokazano nakon što već bude počinjena znatna šteta u okolišu, i po financijska sredstva građana preko kojih se nekompetentne odluke naposljetku prelamaju – naglašavaju u Udruzi za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce.