Turizam u Splitsko-dalmatinskoj županiji (SDŽ) svake godine ostvaruje vrhunske rezultate. U prvih deset mjeseci ove godine na području SDŽ-a u komercijalnom smještaju ostvareno je 18,3 milijuna noćenja i 3,7 milijuna dolazaka, što predstavlja rast od 5 posto u dolascima i 3 posto u noćenjima u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Međutim, indikator uspješnosti splitsko-dalmatinskog turizma nije isključivo u statističkim pokazateljima, već autentičnim turističkim proizvodima i iskustvima te pozitivnim utjecajem na lokalnu zajednicu.
Dalmatinska marenda – povratak korijenima
Osluškujući promjene na tržištu i u svijetu putovanja, jasno je da je suvremeni putnik postao zahtjevniji u potrazi za destinacijama i iskustvima, točnije sve se više traga za destinacijama koje mogu ponuditi nešto drugačije, autentično, lokalno. U pogledu autentičnosti, predvodnik je projekt “Dalmatinska marenda”, koji je TZ SDŽ-a, na čelu s Ivanom Vladović, pokrenula prije gotovo dvije godine s ciljem “vraćanja sebi”, iskonskoj i izvornoj Dalmaciji. Specifičnost života u Dalmaciji počiva u njegovoj svakodnevici, kulturi, običajima, ljudima, a kao kruna svega u gastronomiji. Nije neuobičajeno da u Dalmaciji čujete da se za ručkom razgovora o tome “šta će se sutra obidovat”. Na tragu toga, projekt “Dalmatinska marenda” ne promiče isključivo gastronomiju, već autentični dalmatinski način života. Svu njegovu opuštenost, temperament, emociju, kolorit, ćakulu, pa i žustru raspravu. A sve se ovo nekada odvijalo za stolom upravo uz marendu. U pauzi od posla, uobičajeno od 10 do 13 sati, radna svita koja je od ranog jutra na nogama sjedala bi za stol okrijepiti se uz jednostavna, ali opet bogata i iznimno hranjiva “jela na žlicu”. Upravo te fragmente domaćeg života i lokalnih običaja, TZ SDŽ-a odlučila je “upakirati” u vrhunski turistički proizvod kroz koncept dalmatinske marende.
– Marenda je svojevrsna poveznica svih društvenih komponenti. Na marendu je dobrodošao svatko, od gospode u odijelima, radnika iz škvera, mladih i starih. Za stolom, uz dobru spizu, kap dobrog vina i koju pismu, svi smo kao jedno. No, činjenica jest da su danas sve više zaboravljena autohtona jela poput tripica, bakalara, šalše, gregade, tingula. Upravo zbog toga uspostavili smo suradnju s ugostiteljima i OPG-ovima kako bismo brendirali naša starinska jela i vratili ih u restoransku ponudu. Što se tiče održivosti, na ovaj način rasterećujemo ugostitelje prebacujući fokus s najopterećenijeg dijela dana, posluživanja večere. Posebno me veseli umreženost ugostitelja s OPG-ovima čime se doprinosi vrhunskoj kvaliteti hrane koja prije svega počiva na dobroj domaćoj namirnici – izjavila je Vladović.
Kako bismo ovu staru navadu približili svjetskim gurmanima i gostima snimljen je serijal “Dalmatinska marenda” u kojima se prikazuje dalmatinski način blagovanja u Splitu, Jesenicama, Makarskoj, Kaštelima, Sinju, Imotskoj krajini, Braču i Hvaru, a od 23. listopada serijal se počeo emitirati i na Hrvatskoj radioteleviziji.
Zelena oaza u srcu Dalmacije
Zeleni turizam sasvim sigurno nova je mantra u svijetu putovanja, a Dalmatinska zagora sa svojim prirodnim krajolicima postaje prava mala oaza za one koji preferiraju mirniji odmor daleko od užurbanosti i vreve obale. Područje Zagore skriva veliki potencijal te ima mogućnost postati primjer zelene i održive destinacije u Hrvatskoj, ako se njenom razvoju pristupi uravnoteženo i planski. Kako bi se to postiglo, TZ SDŽ-a udružila je snage s Ekonomskim fakultetom u Splitu i Institutom za turizam te je u lipnju ove godine predstavila Akcijski plan razvoja Zagore čiji je cilj osigurati ravnomjeran razvoj područja, izbjegavajući eventualno narušavanje prostora i infrastrukturnu zagušenost. Jedan od ključnih projekata je i “Zelena linija”, jednodnevna turistička tura koja posjetitelje vodi do skrivenih kutaka Zagore, do povijesnog Klisa, antičke Salone i Dugopolja. Ture počinju početkom travnja i traju sve do kraja listopada, čime se nastoji oplemeniti ponuda Zagore, rasteretiti obalni pojas i približiti gostima jedinstveni šarm Zagore.
Umjetnost i kultura na otvorenom
Kultura i umjetnost od pamtivijeka povezuju ljude, stvaraju emociju i dodanu vrijednost destinaciji. Dalmacija se može pohvaliti velikim brojem umjetnika, pjesnika, kipara koji potječu iz Dalmacije ili im je pak Dalmacija poslužila kao svojevrsna inspiracija. U svibnju ove godine TZ SDŽ-a dovela je umjetnost na ulice dalmatinskih gradova organizirajući manifestaciju “Art In The Heart Of The Adriatic” u Splitu, Supetru, Sinju. U sklopu ovoga događaja, na frekventnim lokacijama postavljeni su štafelaji što je građanima pružilo priliku da zajedno s akademskim slikarima stvaraju umjetničkih djela, razmijene mišljenja, zapažanja i savjete. Na taj je način, barem na trenutak, oživljen duh starog Mediterana, njegov šušur i kolorit. Dalmacija je prepoznata i kao regija od “muzike”, što je TZ SDŽ-a dodatno istaknula postavljanjem klavira na putnički terminal u splitskoj Zračnoj luci “Sveti Jeronim”. Ovim činom TZ SDŽ-a odala je počast glazbenim velikanima poput Ive Tijardovića i Jakova Gotovca, a svim putnicima poručila da dolaze u regiju bogate kulture, pjesme i umjetnosti.
Izložba podvodne fotografije na Biševu
Povodom 140. godišnjice otkrića Modre špilje na Biševu, TZ SDŽ-a se pridružila proslavi organizirajući izložbu podvodne fotografije “Ispod mora, ispod zemlje” u bivšem vojnom tunelu “Gatula” na Biševu. Iako je Biševo najpoznatije po Modroj špilji, ovim projektom posjetiteljima se nastojalo približiti i druge skrivene ljepote otoka Biševa, dok su fotografije renomiranih i nagrađivanih podvodnih fotografa prikazale nevjerojatnu raznolikost Viškog arhipelaga i Jadrana, a sama lokacija izložbe u povijesnom tunelu dodala je jednu posebnu dimenziju događaju.
Festival maritimne baštine
Jedan od istaknutijih projekata TZ SDŽ-a u očuvanju okoliša i pomorske baštine jest Festival “Volim more” u sklopu kojeg je, tijekom lipnja ove godine, održano niz edukativnih radionica s ciljem povezivanja djece s morem, prirodom i razvijanja svijesti o očuvanju morskog ekosustava od rane dobi. Edukacije su održane u Podgori, Supetru, Starom Gradu i Marini, a u sklopu tih aktivnosti djeca su, uz vodstvo suradnika iz Udruge “Sunce”, imala priliku stvarati makete, istražiti svijet mora kroz promatranje mikroplastike, uključiti se u malu školu vezivanja udice i tako se upoznati s ribarskim zanatom.
Sadržaj je nastao u suradnji s TZ Splitsko-dalmatinske županije.